Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NUTRICIONIST NENAD BRATKOVIĆ

'Štapići i okruglice atlantskog lososa uskoro će stizati iz uzgoja u laboratoriju'

Foto: Pixabay
1/3
15.05.2024.
u 07:00

Startup Bluu Seafood nastoji učinkovito i održivo proizvesti riblje meso, poglavito atlantskog lososa, kako bi se pokrila rastuća potražnja za ribom koju oceani i mora više ne mogu pokriti

Da se meso danas proizvodi u laboratorijima, već znamo. Pitanje je jedino kada će cijena biti takva da će se moći i masovnije komercijalizirati. Teško da će netko raditi roštilj s pljeskavicama od stotinjak tisuća eura. Kao prednosti se navode humanija proizvodnja u kojoj nema ubijanja životinja te izbjegavanje bolesti koje su inače svojstvene životinjama od čijih se stanicama takvo meso ‘uzgoji’. Istraživanja još traju, naravno, a američke su agencije već izdale odobrenje za neke vrste takvog mesa. I sada je nedavno stigla vijest iz Njemačke prema kojoj jedan startup u laboratoriju proizvodi – riblje meso.

Startup Bluu Seafood nastoji učinkovito i održivo proizvesti riblje meso, poglavito atlantskog lososa, kako bi se pokrila rastuća potražnja za ribom koju oceani i mora više ne mogu pokriti. Kako je opisano u kraćoj reportaži The Guardiana, za sada je proizvodnja u rudimentarnim, ispitnim razinama, gdje se u spremniku od 50 litara s tekućinom koju nazivaju ‘medij rasta’ nalaze šećeri, minerali, aminokiseline i bjelančevine koji služe kao nutrijenti ribljim stanicama kako bi se one što brže multiplicirale.

Cilj je sličan, zaustaviti ili barem smanjiti eksploataciju mora nudeći okolišno prihvatljiviju alternativu koja pak neće biti temeljena na biljnom supstitutu, već na ‘pravoj’ stvari koja može biti uzgojena u laboratoriju. Našeg uglednog nutricionista Nenada Bratkovića pitali smo za mišljenje o ‘uzgoju’ ribe na ovaj način.

POVEZANI ČLANCI:

– Baš kao što su mnogo kontroverzi izazvali startupi i projekti inženjerske biologije tzv. “stanične poljoprivrede” i akvakulture s uzgojem mesa na principu in vitro straničnih linija, jednake su kontroverze i s ribom, no ponajviše zbog kulturološkog i sociološkog aspekta koji hrana i prehrana predstavlja većini ljudi. Doduše, na našim je geografskim prostorima to naglašeno kod mesa. Dakle, pitanje nije samo biološke prirode, kaže Bratković.

Zastupatelji ovog pristupa također, kao i u slučaju laboratorijski uzgojenog mesa, ističu kako je moguće održati sve nutritivne prednosti, kao što su omega kiseline, ali bez mogućih alergena, mikroplastike ili drugih vrsta kontaminacije. U njemačkom startupu planiraju i predpripremu u kojoj se uzgojeno meso iz bioreaktora miješa sa biljnim sastojcima kako bi se dobile okruglice ili štapići.

Prvo tržište gdje bi se ovi proizvodi nudili bio bi Singapur jer je tamo kultura uzgojenog mesa već zaživjela te se ono nudi u restoranima. Ima smisla jer je Singapur zemlja-grad koja praktički u cijelosti ovisi o uvezenoj hrani pa je svaka mogućnost da se ona i uzgoji ondje dragocjena. Sada je tamo na snazi i plan prema kojemu do 2030. godine 30 posto hrane treba dolaziti iz laboratorijskog uzgoja.

FOTOGALERIJA Ovo je 10 najdužih tunela u Hrvatskoj: Znate li koji je na prvom mjestu?

1/11

"S aspekta objektivnog zdravstvenog pristupa, s na toksikološki, a potom i mikrobiološki aspekt, doista bi teoretska prednost ovakvog pristupa i uzgoja ribe mogla biti bolja kontrola sadržaja mikroplastike, PCB-a, dioksina i žive. Nemam podatke za histamin kod ovih proizvoda, a to bi isto mogla biti prednost" kaže Nenad Bratković. Kao što smo spomenuli, u zemljama poput Sjedinjenih Država i Singapura već je moguće u restoranima pronaći laboratorijski uzgojenu piletinu dok se druge vrste mesa očekuju uskoro. Ovaj trend predvidio je svjetski poznati izraelski filozof Yuval Noah Harari, pozivajući se upravo na tvrdnju da je takvo meso zdravstveno ispravnije te se i dobiva na humaniji način. S ribom je drukčije, jer veći broj ljudi odustaje od mesa koje se danas ipak najviše dobiva organski, dakle, od životinja, ali ne toliko od ribe.

Osim toga ona laboratorijski dobivena bila bi lišena mikroplastike i svega nabrojenoga a pritom je riba na glasu kao jedna od zdravijih namirnica. U Guardianu se pozivaju na recentni izvještaj UN-ova FAO-a, odnosno Organizacije za hranu i poljoprivredu, u kojem stoji kako postoji jaz od 28 milijuna tona ribe koliko godišnje nedostaje kako bi se namirila potražnja. U Europskoj Uniji tako je pokrenut pokret Feasts koji se financira iz programa Horizon, a u njemu je aktiviran i projekt istraživanja ribe za što bi se izdvojilo sedam milijuna eura. Po dosadašnjim saznanjima, pa i iz startupa kojim se bavimo u ovom tekstu, najbolje je proizvoditi određene vrste proizvoda poput ribljih štapića, okruglica i sličnoga nego cijele komade ribe. Taj je postupak dosta kompleksniji pa je i proizvodnja skuplja.

POVEZANI ČLANCI:

"Sasvim izvjesno možemo očekivati razvoj ribljih proizvoda s organoleptičkim svojstvima poput konzistencije, mekoće, itd. vrlo sličnima originalu, kao i poboljšani nutritivni profil (aminokiseline, omega-3 EPA, DHA)", kazao nam je Nenad Bratković. U svakom slučaju Bluu Seafood nije prva i jedina tvrtka koja se bavi razvojem laboratorijski proizvedenog ribljeg mesa. Prije godinu dana, ovaj je američki startup bio u završnoj fazi prije podnošenja svog prototipa američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), Finless je u poziciji da dobije regulatorno odobrenje 2024. Stvoren od mješavine u omjeru 51-49 stanica uzgojenih u svom laboratoriju i zaštićene mješavine biljnih materijala koji pomažu u postizanju sličnog izgleda, teksture, mirisa, okusa i profila hranjivih tvari između njezine ribe i one ulovljene iz mora, tvrtka je također na putu da bude prva koja će američkim potrošačima ponuditi plavoperajnu tunu uzgojenu u laboratoriju, pisalo se tada.

Prošle je godine degustacijski jelovnik s uzgojenom piletinom u restoranu China Chilcano u Washingtonu DC koštao 70 dolara, u usporedbi s cijelim pečenim piletom u peruanskom stilu za 44 dolara. U američkim supermarketima pola kilograma organske piletine stoji oko 4 dolara za pola kilograma. Bluu Seafood procjenjuje da će neke od njihovih ribljih okruglica koštati oko 20 dolara u restoranima, u usporedbi s 15 dolara za ‘obične’. Zatim su tu i studije koje se rade za određena tržišta. Tako je jedna studija provedena 2023. u Japanu, petom najvećem potrošaču morske hrane, otkrila da oko 88 posto ispitanika ne bi bilo spremno platiti višu cijenu za morsku hranu napravljenu u laboratoriju. Ostalih 12 posto reklo je da bi bili spremni platiti više, a njih oko 8 posto reklo je da bi platili “mnogo višu cijenu”. Najavljeno je kako će jedna tvrtka slična navedenim startupima od 2026. godine početi prodavati laboratorijski uzgojenu jegulju.

"Iako ovakav pristup ima smisla zbog snažnog pada ribljeg fonda u svijetu, postavlja se pitanja ispravnosti konzumacije ovakvih obroka u geografskim područjima gdje je akvafond uravnotežen, a postoji prirodno bogatstvo ribljeg fonda kao i tradicija, gastronomija…" smatra Nenad Bratković.

FOTOGALERIJA Uvrstite ih u jelovnik: Ovo su 3 najbolje namirnice za rješavanje sala s trbuha

1/10
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije