Zamislite proizvodni pogon koji je uložio u solarnu elektranu kako bi smanjio troškove energije. Tijekom sunčanih dana elektrana proizvodi više struje nego što je pogonu potrebno pa se višak predaje u mrežu, često u razdobljima kada su tržišne cijene vrlo niske. Navečer, kada solarna elektrana prestane proizvoditi, poduzeće ponovno kupuje električnu energiju, ponekad po znatno višoj cijeni. Postavlja se pitanje može li se proizvedena energija sačuvati i iskoristiti onda kada je poduzeću najpotrebnija ili kada na tržištu postiže bolju cijenu.
Odgovor nude baterijski sustavi za pohranu energije, tehnologija koja sve više privlači pozornost poslovnog sektora. Oni omogućuju da se višak električne energije pohrani za kasniju upotrebu, čime se smanjuju troškovi poslovanja. No, uz odgovarajuće upravljanje, baterijski sustavi mogu postati i dodatni izvor prihoda.
Kako baterije omogućuju uštedu i dodatnu zaradu?
Kada solarna elektrana proizvodi više električne energije nego što poduzeće trenutačno troši, višak se može pohraniti u bateriju. Ta se energija zatim koristi u razdobljima kada je struja skuplja, čime poduzeće smanjuje količinu energije koju mora kupiti iz mreže. Druga mogućnost temelji se na razlikama u tržišnim cijenama. Električna energija može biti vrlo jeftina tijekom dana, kada solarne elektrane intenzivno proizvode, a znatno skuplja u jutarnjim i večernjim satima. Baterija se zato može puniti kada je cijena niska, a pohranjena energija prodavati kada cijena poraste. Takav način trgovanja naziva se arbitraža.
Dodatni prihod moguć je i sudjelovanjem u uravnoteženju elektroenergetske mreže. Naime, proizvodnja i potrošnja električne energije moraju biti stalno usklađene, a baterije mogu brzo reagirati kada je potrebno povećati ili smanjiti snagu. Manja poduzeća u takvim uslugama mogu sudjelovati preko agregatora, koji povezuje više baterijskih sustava u jednu cjelinu i organizira njihov nastup na tržištu. Ostvareni prihod dijeli se s poduzećima prema ugovorenim uvjetima.
Osim toga, baterije mogu smanjiti vršna opterećenja i povezane troškove te, uz odgovarajuću tehničku izvedbu, pridonijeti sigurnosti opskrbe električnom energijom.
„Baterijski sustav prestaje biti samo trošak ili zaštita i postaje imovina koja zarađuje. Isti uređaj istodobno štedi i stvara prihod, a razlika između prosječnog i dobrog rezultata je u načinu na koji se njime upravlja”, objašnjava Marijeta Majer, direktorica sektora energetskih projekata u ENNA Nextu.
Koliko poduzeće može zaraditi i kada se ulaganje vraća?
Potencijal baterijskih sustava najbolje pokazuje konkretna računica. Uzmimo primjer sustava snage jednog megavata (1 MW) i kapaciteta dva megavatsata (2 MWh), koji pri punoj snazi može isporučivati energiju približno dva sata. Ako razlika između najniže i najviše cijene električne energije tijekom dana iznosi 80 eura po megavatsatu, bruto razlika na dva megavatsata iznosi 160 eura po ciklusu. Uz pretpostavljenu učinkovitost punjenja i pražnjenja od oko 90 posto, prema ilustrativnoj računici ENNA Nexta rezultat bi iznosio približno 120 do 140 eura dnevno, prije ostalih troškova.
Na godišnjoj razini to bi moglo značiti oko 40.000 do 50.000 eura, uz pretpostavku redovitog iskorištavanja tržišnih razlika. Ako baterija sudjeluje i u uslugama uravnoteženja elektroenergetskog sustava te smanjenju vršnog opterećenja, ukupan godišnji financijski učinak mogao bi dosegnuti 50.000 do 80.000 eura. Riječ je o ilustrativnim projekcijama, a ne o zajamčenim prihodima. Stvarni rezultat ovisi o tržišnim cijenama, troškovima, potrošnji poduzeća i načinu upravljanja sustavom.
„Povrat ulaganja nije jedna brojka koja vrijedi za sve. Poduzeće koje bateriju aktivno koristi doći će do povrata znatno brže od onoga koje je samo ugradi i zaboravi”, ističe Marijeta Majer. Na isplativost, kako objašnjava, najviše utječu početna cijena sustava, razlike u cijenama električne energije, profil potrošnje poduzeća i mogućnost korištenja više izvora prihoda. Važna je i činjenica ima li poduzeće već solarnu elektranu, kao i kvaliteta upravljanja baterijom.
Tko upravlja baterijom i prati cijene električne energije?
Iako baterijski sustavi otvaraju mogućnosti dodatne zarade, većina poduzetnika nema vremena ni stručnog znanja za svakodnevno praćenje energetskog tržišta. Zato je važan partner koji može preuzeti upravljanje sustavom. ENNA Next poslovnim korisnicima nudi cjelovito rješenje, od analize potrošnje i odabira odgovarajuće opreme do ugradnje solarnih elektrana i baterijskih sustava, njihova održavanja te upravljanja energijom i sudjelovanja na tržištu.
Ključnu ulogu ima EMS (Energy Management System), softver koji prati proizvodnju i potrošnju električne energije, tržišne cijene i vremensku prognozu te automatski određuje kada je bateriju najisplativije puniti, prazniti ili koristiti za prodaju energije. Budući da se na relevantnim dijelovima tržišta električnom energijom trguje u intervalima od 15 minuta, EMS može prilagođavati rad baterije kroz približno 35.000 intervala godišnje. Takvo kontinuirano praćenje tržišta omogućuje iskorištavanje prilika koje bi bilo teško pratiti ručno.
„Poduzeće ne treba postati energetski stručnjak. Dovoljno je imati partnera koji će njegov baterijski sustav voditi na tržištu, a rezultat će se vidjeti u smanjenom trošku i dodatnom prihodu”, kaže Marijeta Majer.
Koliko baterije traju i što je važno prije ulaganja?
Suvremeni baterijski sustavi za poslovne korisnike najčešće se temelje na litij-željezo-fosfatnoj (LFP) tehnologiji. Ovisno o proizvođaču i modelu, projektirani su za približno 6000 do 12.000 ciklusa punjenja i pražnjenja. S vremenom kapacitet baterije postupno opada, a proizvođači često jamče da će nakon deset godina zadržati minimalno 70 do 80 posto početnog kapaciteta. Zato je prije ulaganja važno provjeriti jamstvene uvjete, očekivani vijek trajanja i troškove održavanja. Održavanje obuhvaća redovite tehničke preglede, kontrolu hlađenja i električne opreme te nadogradnje softvera, dok se velik dio nadzora može provoditi daljinski.
„Kod baterijskog sustava isplativost se ne mjeri prvim godinama, nego cijelim životnim vijekom. Zato su jamstva, način upravljanja i realni scenariji važniji od početne cijene”, naglašava Marijeta Majer.
Baterijski sustav zato nije samo dodatak solarnoj elektrani, nego ulaganje koje poduzeću može omogućiti bolje upravljanje energijom, smanjenje troškova i ostvarivanje novih prihoda. Koliko će ono biti isplativo, ovisi o potrebama konkretnog poduzeća, odgovarajućoj veličini sustava i kvaliteti upravljanja. ENNA Next pritom nudi stručnu podršku kroz cijeli proces, od procjene isplativosti do dugoročnog upravljanja i održavanja, kako bi poduzeća mogla iskoristiti mogućnosti koje im baterijski sustavi pružaju. Time se ulaganje u baterijski sustav može promatrati kao dugoročna poslovna odluka u kojoj rezultat ne ovisi samo o količini pohranjene energije, nego i o tome kada, kako i po kojoj cijeni se ona koristi.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom ENNA Next.
Otvori KEKS Pay
