Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Strukovne škole i dalje obrazuju za čekanje posla

U Nizozemskoj za rad u tehničkoj školi trebate preporuku ceha da ste stručnjak koji može raditi s djecom, a kod nas u škole idu oni koje neće nitko drugi
02. studenoga 2015. u 18:50 6 komentara 1861 prikaza
strukovne škole
Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Plesač suvremenog plesa – pripremno obrazovanje, vodoinstalater JMO, stolar JMO, krovopokrivač JMO, tesar JMO, zidar JMO, poljoprivredni gospodarstvenik, monter suhe gradnje, neki su od srednjoškolskih programa strukovnih škola koji su zastarjeli, više nikoga ne zanimaju i gotovo nikome ne trebaju. Ovog ljeta iz srednjih strukovnih škola nestala su 154 različita programa koje je pregazilo vrijeme i koji učenike nisu pripremali za posao, nego za čekanje posla. Osim tih ukinutih programa, brojni su oni koje učenici ne žele, a koji još opstaju jer su tržištu, poput, primjerice, dimnjačara, još uvijek potrebni. Zbog toga lokalne zajednice, gradovi ili županije te Ministarstvo obrta i malog poduzetništva stipendiraju školovanje za dimnjačara i druga deficitarna, a još potrebna zanimanja. No unatoč tome klupe u mnogim strukovnim školama ostaju prazne. Osnovni razlog tome, prema mišljenju upućenih, zastarjeli su programi, neodgovarajuće educirani nastavnici, dosadan način poučavanja, manjak praktičnog rada i nedostatak modernih tehnologija u školama.

U promjene brzo

– Naš obrazovni sustav ne valja, a kao da ga nitko ne želi promijeniti. Imamo srednje škole koje nikome ne trebaju, za razliku, recimo, od nizozemskih koje su svima od koristi, učenicima i društvu, naše su svima teret. I zato ih hitno treba mijenjati – kategorički kaže Vlado Prskalo, dugogodišnji ravnatelj slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića. Njegova škola jedna je od najboljih hrvatskih strukovnih škola, a postigli su to modernizacijom programa, opremanjem i nabavom novih tehnologija.

– Sve što smo mogli promijeniti mijenjali smo, razgovarali smo s tvrtkama koje zapošljavaju naše učenike i prilagođavali se njihovim potrebama. Sustav obrazovanja mora se mijenjati, ali nam gospodarstvenici moraju reći što im treba. Gospodarstvo mora reći što želi u nekom obrazovnom programu, od jezika, matematike pa do struke – kaže Prskalo naglašavajući da im je cilj da se nakon završene škole učenici sa stečenim znanjem i vještinama imaju gdje zaposliti. Prema njegovu mišljenju, velik su problem i neodgovarajuće educirani nastavnici.

– U većini škola više nemate nastavnika koji znaju struku. U Nizozemskoj za rad u tehničkoj školi morate dobiti preporuku ceha da ste stručnjak koji može raditi s djecom, a kod nas je obrnuto pa, uglavnom, oni koji se nigdje nisu mogli zaposliti dolaze u škole. Tehnologije koje se koriste u našim školama u razvijenim zemljama ne koriste se 20 godina. I fakulteti se moraju modernizirati, moraju pratiti tehnološki razvoj i uskladiti se s razvijenim svijetom – kaže Prskalo.

Ističe da se u promjene mora ići brzo te postaviti ciljeve i definirati zanimanja, kao što su učinile neke druge zemlje, primjerice Austrija, koje će država poticati stipendijama.

– Škole se od suvišnih i nepotrebnih moraju brzo transformirati u željene. Netko mora reći kome neka škola treba, a ne da bude samo hir neke političke opcije pa da se onda ustanovi kako za nju nema ni novca ni kadrova. A kvalitetni nastavnici su ključ. Ako nemate novca za njihovu edukaciju, kvaliteta škole pada, djeca su zakinuta – zaključuje Prskalo. U okviru reforme obrazovanja koja je krenula promjene u strukovnim školama će ipak ići sporije nego u drugim segmentima obrazovanja.

Bez europskog novca

Jedan od razloga je i nedostatak novca koji dodatno otežava činjenica da za strukovne škole nisu povučeni novci iz europskih fondova. No, kad promjene krenu, prema riječima voditelja reforme prof. Nevena Budaka, ukinut će se niz zastarjelih programa iz kojih učenici ne izlaze sa znanjem i vještinama koje su danas potrebne. Također, smanjit će se broj škola koje obrazuju za ista zanimanja, formirat će se strukovni centri za različita područja, primjerice elektrotehnike, u kojima će se nakon završenog drugog razreda učenici moći uže specijalizirati.

U planu je opremanje škola svim potrebnim strojevima i uređajima na kojima učenici mogu obaviti praksu, povećanje praktičnog u odnosu na teorijski dio nastave te edukacija nastavnika.

– U Njemačkoj se praksa obavlja u tvrtkama čija je branša povezana sa školom koju učenik pohađa. Ovisno o školi praksa se obavlja 3-4 dana u tjednu, praksa ulazi u staž, a nakon završetka školovanja učenik se u toj tvrtki može zaposliti. U tvrtki učenik ima mentora koji ga prati i odgovoran je za njega. Na praksi učenik svakih šest mjeseci ide na drugo radno mjesto dok ne prođe sve procese i odjele – kaže Saša Matijaš, vlasnik tvrtke Textum Gmbh iz Njemačke, koji i sam provodi takvu praksu.  

>>   Otvorena vrata Europskog socijalnog fonda

Vlado Prskalo: Žrtve smo političkog hira

 

Škole se od suvišnih i nepotrebnih moraju brzo transformirati u željene. Netko mora reći kome neka škola treba, a ne da bude samo hir neke političke opcije pa da se onda ustanovi kako za nju nema ni novca ni kadrova. A kvalitetni nastavnici su ključ. Ako nemate novca za njihovu edukaciju, kvaliteta škole pada, djeca su zakinuta – kaže Vlado Prskalo, ravnatelj slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, jedne od najboljih strukovnih. 

Saša Cvetojević: Trebaju nam gotovi radnici

Oni koji izađu iz strukovnih škola teško zadovoljavaju potrebe poduzetnika jer u takvim školama ima premalo prakse, a poduzetnici trebaju radnika koji će odmah početi raditi – kaže poduzetnik Saša Cvetojević. Otprilike se svakih pet godina mijenja program, poput tehnologije i strojeva, a kod nas se zbog toga ne mijenja ni program u udžbenicima. 

Milan Bandić
Večernji doznaje
Umro je Milan Bandić!
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • stefj:

    A kaj je tu čudno. Imamo 100.000 učenika manje, a 10.000 učitelja više. Pa treba izmisliti što će ti i kome će predavati, makar to nema veze niti s čime...

  • than:

    Nisu niti fakulteti bolji. Na nekima se uci i dalje kao da je 18to stoljece. Primjer prava ( a i ostali nisu daleko, samo sam eto ovaj uzeo za primjer), gdje se sve svodi na strebanje (a onda ti promjene ... prikaži još! zakone vec drugi mjesec), umjesto da se na ispitu dozvoli literatura, a ti se snadji. Ako si ucio, znas gdje ces to pronaci, kao sto i nasi vrli odvjetnici koji mlate pare preko veze listaju po zakonima, jer mjenjaju se brze nego carape (skoro)...

  • Avatar d-ano
    d-ano:

    ..........kakvo skolstvo takva drzava..........od telca do bika je ponekad dug put,,