Prije ravno 200 godina u kući u Grabrovnici, nedaleko od Pitomače, rodio se Petar Preradović, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika. Njegova rodna kuća turiste će za koji mjesec dočekivati u novom ruhu jer je u lipnju započela obnova svojevrsnog spomenika kulture. Riječ je o građevini za čiju je obnovu iz Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, projekt “Preradović & Csokonai”, odobreno 1,4 milijuna eura.
Kada kroče kroz vrata obnovljenog doma u kojem je 19. ožujka 1818. svijet ugledao naš velikan, unutra će ih dočekati – siluetni hologram Petra Preradovića. Hologramski Petar “uvući” će tako posjetitelja u prostor i vrijeme prve polovice 19. stoljeća. Građevina u Grabrovnici podignuta je još u 18. stoljeću, a za vrijeme Vojne krajine služila je kao graničarska “štacija”. Nakon razvojačenja u drugoj polovici 19. stoljeća u njoj je smještena lugarnica, a služila je svojedobno i kao skladište poljoprivredne zadruge. Obnovljena je prvi put 1909. kada je na njoj osvanula i spomen ploča od bijelog mramora s reljefnim Preradovićevim portretom - odljevom Rendićeva portreta s nadgrobnog spomenika u Mirogojskim arkadama.
Druga velika obnova uslijedila je za pjesnikov 150. rođendan koji se obilježavao 1968. Uređena je i okolica, a na toj je adresi napokon otvoren i pjesnikov muzej s društvenim prostorijama. Kako bi se osigurao novac da građevinari mogu prionuti poslu, osnovan je i Fond Petra Preradovića, za koji su prve priloge dali prosvjetni djelatnici osnovnih škola Pitomača, Sedlarica, Stari Gradac, Kalinovac i Ferdinandovac. Preradovićeva je rodna kuća tada zaštićena i kao spomenik kulture. Ovješena je te 1968. i nova, jednostavna ploča od sivog mramora. Ispred škole je, pak, postavljeno pjesnikovo poprsje, rad akademskog kipara Mihaela Kajfeša iz Zagreba.
Polovicu zgrade na dvorišnoj strani zauzima dvorana s pozornicom, dok su u prednjem dijelu knjižnica i čitaonica te muzej, u dvije prostorije. Muzejski postav kronološki nas vodi kroz život i rad velikog književnika - presnimkama rukopisa, fotografija i dokumenata iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Arhiva Hrvatske, Arhiva JAZU, Instituta za književnost i teatrologiju JAZU, Gradskog muzeja u Bjelovaru te originalnim predmetima koje su muzeju ustupili mještani i pjesnikovi nasljednici.
pjesniku svaka čast....ali ja ipak pijem kavu na Cvjetnome