SABORSKI ODBOR

Predstavnica ministarstva: U Hrvatskoj je 1122 posvojitelja te 209 djece koja ispunjavaju uvjete

Zagreb: U Saboru konačno rasprava o slučaju Kongo
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/17
25.01.2023.
u 13:33

Saborski odbor za obitelj, mlade i sport održava sjednicu o posvajanju djece iz inozemstva potaknuta događajima s hrvatskim državljanima koji su u Zambiji uhićeni pod sumnjom na trgovinu ljudima.

Saborski Odbor za obitelj, mlade i sport održava tematsku sjednicu o posvajanju djece iz inozemstva u kontekstu slučaja osmero hrvatskih posvojitelja koji su u Zambiji optuženi za trgovinu djecom. U raspravi će, osim članova Odbora i saborskih zastupnika, sudjelovati predstavnici tijela državne uprave, sudske vlasti, Ureda pravobranitelja za djecu, UNHCR-a, akademske zajednice, civilnog društva, psiholozi te zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Iličić.

Zastupnik Marko Milanović Litre u ime Hrvatskih suverenista na početku sjednice zatražio je stanku kako bi ukazao na sve veći problem trgovine djecom. "Dok Hrvatice i Hrvati idu u šoping u Italiju, Sloveniju i Mađarsku, zbog uvođenja eura, a kolege iz Možemo idu u Afriku u šoping djece. To je sramota. U ovom slučaju važno je istaknuti kako u ovom slučaju trebaju biti kažnjeni svi uključeni", rekao je, između ostalog, u zahtjevu za stanku naglasivši kako Hrvatska nema dovoljno uređenu zakonsku regulativu. 

Zahtjeve za stranku podnijeli su i predstavnici stranke Most te SDP-a. Zastupnica Andreja Marić naglasila je da se vodi računa o pravima djece te o njihovoj sreći. Pozvala je članove odbora da ne prozivaju nikoga unaprijed te da ne vrijeđaju. 

"Nema ovdje stranačkog dresa, kolege i kolegice, postoji samo pitanje jeste li se ogriješili o zakon. Iz Mosta s gnušanjem odbacujemo svaki pokušaj prikupljanja političkih bodova, posebno na ovom pitanju", rekao je Marin Miletić iz Mosta, nakon čega je zaradio opomenu jer je replicirao na obrazlaganje zahtjeva za stanku kolegice iz SDP-a. 

Dubravka Hrabar s katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu među izlagačima je kao gošća. 'Dat ću jedan drugačiji pogled, kako sam doživjela situaciju i četiri teme sam izdvojila. Tko su osobe koje posvajaju djecu u inozemstvu, jedni su oni koji su legalno posvojili dijete prošavši cijelu proceduru zakona Hrvatske i zemlje iz koje su posvojili dijete. Druga kategorija ljudi je ona koja je ilegalno posvojila dijete zaobišavši, ono što je jasno potrebno i obavezno, prijave namjere i javljanje socijalnom centru. Postoji i treća kategorija ljudi, onih koji su bili naivni ili nisu jasno poznavali propise, što nikoga ne lišava odgovornosti. Četvrta kategorija je, po meni najgora, trgovci djecom, a znamo da je trgovina djecom jako razgranata po svijetu. To postoji i ne možemo zatvarati oči pred time', objasnila je prof Hrabar naglasivši kako ne želi nikoga prozivati, niti trenutno osumnjičena četiri para, niti bilo koga od ljudi koji su posvajali djecu iz inozemstva. 

'Trebalo bi ispitati sva zasnovana posvojenja iz inozemstva i utvrditi, a to je po meni najvažnije, jesu li ta djeca u Hrvatskoj. Ako nisu, onda tu treba i Interpol djelovati zajedno s Hrvatskim službama. Ako jesu u RH trebalo bi po meni provjeriti jesu li ta posvojenja zakonita po našim propisima i propisima zemlje iz koje su djeca dovedena. Naši propisi, onima koji to žele i koji imaju volje za razumjeti ih, su potpuno jasni. Naš zakon ima vrlo jasnu i preciznu odredbu o posvajanjima koja su vezana za inozemstvo, naglašeno je da se mora preko Ministarstva obitelji pokrenuti proces. To je uvjet da bi do međunarodnog posvojenja došlo', smatra Hrabar. 'Svi znamo da djeca nisu roba i po meni treba hitno zabraniti posvojenja iz tzv. nehašklih zemalja', zaključila je Hrabar.

Na odbor je pozvana i klinička psihologinja prof. Buljan Flander koja je na početku istaknula kako ona želi reći nešto iz perspektive djece. 'Kada se pitam o tome da je netko otišao u tzv, nehašku zemlju i nije prošao provjere jer nije u evidenciji posvojitelja. Znaju li i jesu li uopće svjesni problema na koje mogu naići. Znaju li oni što zapravo žele, znaju li da djeca mogu imati poteškoće koje možda neće znati riješiti. Smatram da je ova afera naštetila ne samo četvero djece nego mnogoj drugoj djeci koja su izložena izrugivanju i bulingu. Način na koje se sve ovo dogodilo oduzelo je pravo roditeljima da djeci na svoj način djetetu objasne kako je došlo do posvojenja. Ja sam nekidan imala problem gdje je posvojeno dijete iz nacionalnog posvojenja bilo izloženo izrugivanju vršnjaka koja su mu vikala, 'tebe su roditelji kupili'', rekla je tijekom izlaganja Buljan Flander. 

Diana Topčić Rosenberg, bivša predsjednica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju, koja je i sama posvojila dijete također je govorila na odboru. 'Jedna od mojih velikih žalosti je što mi se čini da godinama pričam o posvojenju, a još uvijek nisam sve rekla, niti su sve stvari jasne. Postoji pritisak da se sve veći broj država priključi haškoj konvenciji o posvajanju djece i kada se to dogodi broj posvajanja iz tih tzv. trećih zemalja pada, jer se i u njima mijenjaju i pooštravaju standardi. Vlada višegodišnje institucionalno ''sljepilo'' oko međudržavnog posvojenja, nema dovoljno dostupnih informacija iz relevantnih institucionalnih izvora, nepoznat je broj posvojene djece, država porijekla djece i procesa nakon posvajanja, a tu je i pravna i emocionalna nesigurnost djece i posvojiteljskih obitelji djece iz treće države koji trenutno žive u Hrvatskoj.'

Andreja Marić iz SDP-a je istaknula kako su i njezini roditelji bili udomitelji i to iz plemenitih namjera, a ne zbog novca, te da je zbog toga jako senzibilizirana za tu temu pa stoga moli da se ne generalizira sve posvojitelje ili udomitelje. 'Ako se ne zna za svu djecu jesu li sretna u posvojiteljskim i udomiteljskim obiteljima onda se treba postaviti pitanje čine li naše institucije sve što je potrebno, Osobno znam dosta pozitivnih primjera, a tu smo sada da popravimo onaj dio koji ne valja i da preispitamo rad naših institucija', rekla je. Navela je kako se posvojenja iz DR Konga, koliko je ona upoznata odvijaju preko tamošnjeg suda za mladež, procedure traju oko šest mjeseci, a provode se stroge provjere i djece i mogućih posvojiteljima. 'Pružimo podršku posvojiteljima i njihovoj djeci koji su prošli legitimno svu proceduru, jer su i oni sada stigmatizirani. Neki su htjeli posvojiti i u Hrvatskoj, ali zbog procedure prođu i godine da se to realizira'.

Njezino je izlaganje izazvalo niz zahtjeva za replikom. 

Zastupnica Martina Vlašić Iljkić iz SDP-a istaknula je kako smatra da se hitno treba promijeniti protokole i racionalizirati postojeće procese kako bi se izbjegle ovakve situacije poput ove koja se dogodila u Kongu. 

'Ovo se sve dogodilo jer nisu postojale procedure kao što bi trebale imati sve uređene države. Imamo situaciju sa sudom u Zlataru koji se bavi nečim što trebaju službe istražiti. Mi ne možemo to, ali institucije trebaju. Nisu htjeli dati podatke Večernjem listu. Zašto. Samo želimo da cijela istina izađe van i da se zaštite sva djeca', rekao je Marin Miletić. 

Ante Kujundžić iz Mosta je istaknuo kako siromaštvo nikako ne bi trebao biti razlog da se dijete otrgne iz njegove obitelji. 'Jer razmislimo samo koliko bi onda djece u Hrvatskoj trebalo biti posvojeno.'

Marija Barilić ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku iz Ministarstva istaknula je kako jedna od odredbi o posvajanju nalaže da se treba iscrpiti sve nacionalne mogućnosti za posvajanje, a tek nakon toga mogu krenuti u realizaciju  međunarodnog posvojenja. Navela je da ministarstvo nije moglo sudjelovati u posvajanjima iz DR Konga, budući da ta država nije potpisnica haške konvencije. Obiteljski zakon odnosi se na sva posvojenja koja se događaju na teritoriju RH i pod nadležnosti su Centra za socijalnu skrb. Što se tiče brojeva on iznosi 1122 posvojitelja koji ispunjavaju uvjete, a djece koja ispunjavaju uvjete za posvojenje je 209. 

Ante Kujundžić je istaknuo kako su on i supruga prošli stroge psihološke procjene prilikom procesa posvajanja, a njega zanima kakve provjere prolaze ljudi koji na ovaj način posvajaju dijete. 'Nisam ovdje u pitanju ja. Ja nemam pravo na dijete, naša djeca su izabrala nas, a ne mi njih. A kada je u pitanju transrodnost, pa ne mogu kupiti kuću iza Velebita i tražiti da imam pravo pogleda na more', rekao je. 

Marin Miletić je ponovio još jednom, kako ne postoji pravo na djecu i kako djeca nisu neka igračka u trgovini, pa da netko s novcem može ući i kupiti jedno. Istaknuo je kako će tražiti od državnog tajnika da mu odgovori na pitanje koliko je od 131 djeteta, koliko je ministar Piletić rekao da je posvojeno iz Konga, njih posvojeno nakon donošenja zabrane u Kongu. 'Jer ako je većina slučajeva takva, onda imamo skandal svjetskih razmjera'. 

Podsjetimo, četiri para iz Hrvatske uhićena su početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Oni krivnju negiraju. Osumnjičeni su pušteni da se brane sa slobode do suđenja, nakon što je nadležni sud ustvrdio da su reguliranjem privremenog boravka u zemlji ispunjeni uvjeti za puštanja iz pritvora. Uvjeti za to bili su jamčevina, predaja putnih isprava, regulacija boravišta u Zambiji, te 16 svjedoka koji će jamčiti za njih. Iduće ročište na suđenju zakazano je za 6. veljače. 

Komentara 33

SK
SkvikiZg
11:05 25.01.2023.

Kaj ima sabor raspravljati o nezakonitim radnjama nekih ljudi, za to se ima sudstvo i zakoni.

SA
sasha68
10:56 25.01.2023.

opet,hrvatski posvojitelji, zaboga krijumčari djece su to, jedan ima 55 god dakle ne moze posvojiti, drugi trans opet ne moze? kako su posvojitelji kad je svakom normalnom jasno da su morali kupiti jer ni po kom zakonu ne mogu ići legalno??

PA
papiribica
11:24 25.01.2023.

Danas krenulo Možemovce... Zambija, Čistoća, grad propada... što je sljedeće?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?