Čak 386 milijuna kuna, koliko su, prema istraživanju GfK, Hrvati u prva tri mjeseca ostavili na špeceraj u inozemstvu, najbolja su potvrda kako PDV na hranu u Hrvatskoj treba mijenjati naniže. To će povećati potrošnju kod kuće i smanjiti odlazak preko granice, a način je i za povećanje i veću konkurentnost domaće proizvodnje te suzbijanje sivog tržišta – kaže direktor GIU Croatiastočara Branko Bobetić.
Izjava ministra financija Borisa Lalovca kako se razmišlja o nižoj stopi PDV-a na hranu unijela je dašak optimizma u hrvatsko gospodarstvo i javnost koji bi, smatra i Bobetić, takvom odlukom profitirali.
1,5 mlrd. preko granice
Hrvati će do kraja godine na prekogranični šoping ostaviti 1,5 milijardu kuna, vjerojatno i više nakon što se istroše na godišnjim odmorima. No kako Lalovčeva najava ne precizira ni kad bi se ni za koliko PDV mogao smanjiti, dok je isti prijedlog ministra Tihomira Jakovine i Ekonomskog instituta bivši ministar Slavko Linić još prije dvije godine odbio kao nerealan, pitanje je gdje bi se ta razlika namaknula. Jakovinina studija iz kolovoza 2012. podrazumijevala je, podsjetimo, smanjenje PDV-a i poticanje potrošnje u kategorijama u kojima smo samodostatni ili su nam važni socijalni kriteriji i zdravlje, od jaja, piletine, svinjetine, svježe plave ribe, brašna, čokolade do voća, povrća i mliječnih proizvoda. Bobetić pak gleda isključivo kriterij dostatnosti i konkurentnosti. Na voće i povrće PDV može biti i 0, no ako ga nema dovoljno, svejedno ga treba uvoziti.
S trajnijim i skupljim proizvodima, koji čine glavninu prekogranične proizvodnje, drukčija je situacija. S mesnim smo proizvodima i u suficitu u izvozu te bi sadašnja međustopa od 13% na te proizvode sigurno značila povećanu potrošnju doma i ne bi bilo negativnih učinaka po proračun. Isto je, tvrdi Bobetić, i s polutvrdim sirevima. Svaka druga kila u prva dva mjeseca 2014., što se više i ne može smatrati uvozom iz EU, nije bila domaćeg podrijetla, pa se Vlada, prema ocjeni Bobetića, u smanjenju PDV-a treba koncentrirati na skuplje mesne i mliječne proizvode, čak i neka mesa, te na ozbiljnu analizu mogućih diferenciranih stopa PDV-a, čime bi se povećala potrošnja i održivost proizvodnje, umjesto da idemo u rikverc, objašnjava Bobetić.
Nacija bubri na kruhu
– Hrvatska je, uz Dansku, jedina u EU koja na glavninu hrane ima PDV od 25%, dok je svuda u našem okruženju od 7 do 12% – objašnjava i voćar Frane Ivković.
Ističe kako hrvatska i slovenska jabuka nikako ne mogu biti konkurentne ako je na slovensku PDV 16,5% niži. Ljude treba natjerati da više kupuju voće i povrće inače će i dalje jesti samo kruh i pecivo i bubriti kao gljive poslije kiše, upozorio je Ivković.
Mi smo valjda jedna od rijetkih zemalja gdje PDV na hranu uopce postoji.