Dok se čeka očitovanje EK o Vladinim mjerama za smanjenje proračunskog deficita i planovima strukturnih reformi, proračun ide svojom dinamikom. A stanje u blagajni opet je u raskoraku s projekcijama na papiru.
Od zbirnih proračunskih brojki za prva četiri mjeseca najviše su zazvonili podaci o 1,2 milijarde kuna većem deficitu i čak 1,8 milijardi kuna većim rashodima nego u isto doba lani. U Vladi su to pripisali dinamici pojedinih isplata (subvencije, županijske bolnice), ali je potpredsjednik Branko Grčić istodobno priznao da “u ostatku godine proračun moramo jako stisnuti da bi se manjak sveo u planirane okvire”.
Za probijanje tih okvira, međutim, i veća bi prijetnja mogli biti prihodi, posebice oni od PDV-a. Što se događa s najizdašnijim porezom pitali su se mnogi već nakon 720 milijuna kuna zaostatka priljeva tog poreza u prvom kvartalu u odnosu na 2013. A u travnju se taj zaostatak produbio za dodatnih 473 milijuna, na oko 1,2 milijarde. Istina je da je ove godine Uskrs bio nešto kasnije, što s obzirom na pomake u naplati PDV-a donekle može objasniti travanjski podbačaj, no u usporedbama ove i 2013. valja imati na umu da danas imamo veću međustopu PDV-a, kao i da će neki pozitivni bazni efekti samo slabjeti. To se ponajprije odnosi na povećane trošarine (na koje se obračunava PDV) te efekte fiskalizacije. Naplata PDV-a baca drukčije svjetlo i na neke ohrabrujuće među novijim ekonomskim pokazateljima.
Jesu li u ovogodišnje projekcije uključene jednokratne uplate poreznih dugova čiji se efekt u međuvremenu iscrpio? Dio analitičara smatra da bi to moglo biti objašnjenje ponovnog precjenjivanja tih prihoda. Uz sadašnji tempo naplate neuhvatljivim se čini i lani ostvarenih 40,2 milijarde kuna PDV-a, a kamoli 42 milijarde zacrtane za 2014. ožujskim rebalansom. S rebalansima za ovu godinu, čini se, ipak nije gotovo.
>> Državni dug u 2013. povećan 20 posto, ubijaju nas kamate
>> Grčić: Rezovi neće zahvatiti plaće, mirovine i socijalna davanja
PDV je tzv. indirektan, šankerski rečeno kukavički, porez jer ga je neopisivo lako ubirati (nadzor nad kasama supermarketa i dr.) - karakterizira neučinkovite ekonomije jer, jasno kao dan, čim se radi o porezu na potrošnju, onda previsok "kolje" tu istu potrošnju i čini domaće cijene nekonkurentnim. Pa kapital bježi u inozemstvo, ali i potrošačka moć - kod nas rijetko koji grad je više od 1 h vožnje udaljen od granice. Međutim, SDP se dohvatio PDV k o Mujo šargije - i eno im ga na, sada, potrošnja pada i oni imaju zviz na nešto padajuće. I još ovaj lik gore na slici, manjinac da se ne izrazim pučki, prodaje demagogiju da to što pada BDP već deseti kvartal zaredom - da je to u biti happy end!? Što sve hrv. puk može progutati osim PDV 25 %, čega nema južno od Danske (Mađarska ima međustopu).