Ruska mreža povezana s obavještajnim službama planirala je atentate na ruske disidente u Sjedinjenim Državama i Europi, a među potencijalnim metama bio je i bivši svjetski šahovski prvak Garry Kasparov, prema pisanju španjolskog lista El Mundo. Američko tužiteljstvo optužilo je pet osoba za sudjelovanje u mreži koja je, prema optužnici, regrutirala ljude za praćenje i ubojstva protivnika Kremlja te za sabotaže u zemljama koje podupiru Ukrajinu.
Kako piše španjolski El Mundo, planovi protiv Kasparova i bivšeg ruskog zastupnika Ilje Ponomarjova bili su u poodmakloj fazi. Obojica su ovog ljeta upozorena da su potencijalne mete, a prema informacijama izvora bliskih Kasparovu, američke vlasti potvrdile su mu da je "meta" plana za njegovo ubojstvo. Kasparovu je nakon toga prvi put od njegova odlaska iz Rusije uvedena posebna zaštita. Bivši svjetski šahovski prvak i jedan od najpoznatijih ruskih oporbenjaka živi u Sjedinjenim Državama od 2013. godine.
Kasparov je više od dva desetljeća zabrinut za vlastitu sigurnost. Nakon što je 2005. završio profesionalnu šahovsku karijeru i u potpunosti se posvetio politici, angažirao je osam tjelohranitelja koji su ga pratili u Rusiji. Prema pisanju El Munda, oni su između ostalog nosili vlastitu hranu i vodu kako Kasparov ne bi morao konzumirati hranu koja mu je ponuđena u javnosti. Godine 2012. Kasparov je spisateljici Maši Gessen rekao da mu je jedna od najboljih stvari kod putovanja u inozemstvo bila mogućnost da nakratko bude bez tjelohranitelja. Godinu dana poslije napustio je Rusiju zbog prijetnji i od tada se nije vraćao. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Kasparov je u Rusiji proglašen "stranim agentom", a 2024. uvršten je na popis "terorista i ekstremista". U svibnju ove godine Rusija ga je stavila i na međunarodnu tjeralicu.
Druga važna meta bio je Ilja Ponomarjov, bivši zastupnik ruske Državne dume i jedan od najpoznatijih protivnika Kremlja. Ponomarjov je 2014. bio jedini zastupnik Dume koji je glasao protiv aneksije Krima. Nakon odlaska iz Rusije nastavio je političko djelovanje iz Ukrajine. Nakon početka ruske invazije uključio se u ukrajinsku teritorijalnu obranu, pokrenuo oporbeni medij Utro Fevralya te sudjelovao u stvaranju Kongresa narodnih zastupnika kao političke alternative režimu Vladimira Putina. Prema vlastitim tvrdnjama, preživio je pet pokušaja atentata. Ponomarjov danas živi između Kijeva i Washingtona, gdje ima stan i ured koji koristi kao američko sjedište svoje političke platforme.
Prema informacijama koje je objavio El Mundo, osoba koju je ruska mreža regrutirala fotografirala je dvije lokacije u Washingtonu povezane s Ponomarjovom. U američkim dokumentima ta se osoba vodi kao "Žrtva broj 1". Osoba koja je angažirana za nadzor trebala je snimiti najmanje 30 sekundi videa iz više kutova kako bi dokazala da su snimke aktualne i da ih je sama napravila. Za takav posao nužno je bilo poslati i dogovoreni znak rukom, poput podignutog palca ili znaka "OK". Za fotografije i videosnimke nudilo se između 1000 i 1500 dolara. Prema pisanju španjolskog lista, osobu su snimile sigurnosne kamere, a atentat nije izveden jer je angažirani čovjek odustao. U komunikaciji su se koristili kodirani izrazi. "Izmjeriti teren i dati mjere" odnosilo se na prethodno praćenje i nadzor, dok je "gradnja" označavala sljedeću fazu – samo ubojstvo.
Američko tužiteljstvo tvrdi da je mrežu činilo pet osoba povezanih s ruskim obavještajnim strukturama. Tereti ih se za zavjeru radi financiranja terorističkih aktivnosti, dok su trojica dodatno optužena za zavjeru radi ubojstva po narudžbi. Među optuženima su Jurij Hramejev, bivši pukovnik ruskih obavještajnih službi koji je u mladosti radio s Vladimirom Putinom, te njegov sin Kiril, časnik ruske Federalne službe sigurnosti (FSB). U skupini su i dvojica Kubanaca te jedan Venezuelac. Svi žive u Rusiji i trenutačno su u bijegu, prema informacijama iz američke optužnice koje prenosi El Mundo. Jedan od njih, Kubanac Oemis Romagoza Durruthy, već je poznat litavskim vlastima zbog organiziranja sabotaža u Litvi iz Rusije. Prema američkim optužbama, povezan je sa slučajem u kojem su dvojica Španjolaca regrutirana da zapale tvrtku u Litvi koja pruža usluge Ukrajini. Za taj su posao trebali dobiti 4000 eura, ali su uhićeni nakon bijega u Rigu.
Druga dvojica, Kubanac Yaidel Delgado Suárez, poznat pod nadimkom "Vikingo", i 22-godišnji Venezuelac Ángel Eduardo Castro, prema optužnici su sudjelovali u regrutiranju ljudi za napade na američkom teritoriju. Jedan od njih ovog je ljeta kontaktirao Venezuelca koji živi u Brooklynu i pitao ga ima li "nekoga od povjerenja u Washingtonu". Od njega se tražilo da najprije izbriše komunikaciju, zatim ode u četvrt u kojoj živi meta, uključi zrakoplovni način rada na telefonu te snima kuću i okolinu iz daljine. Čovjek je obavio nadzor i poslao fotografije i videosnimke, ali je odbio sudjelovati u samom ubojstvu. Nakon toga od njega je zatraženo da pronađe nekoga tko bi bio spreman obaviti "gradnju", odnosno izvršiti atentat.
Mreža je, prema američkoj optužnici, djelovala i u Litvi. Jedan od potencijalnih ciljeva bio je ruski oporbenjak Ivan Tjurin, koji je u Vilni osnovao Forum slobodne Rusije zajedno s Kasparovom. Prema informacijama El Munda, ruski obavještajci Jurij i Kiril Hramejev angažirali su američkog državljanina da fotografira adresu Tjurina u litavskoj prijestolnici. Regrutiranje je počelo oko 24. lipnja 2025., a za ubojstvo je, prema tim navodima, bilo ponuđeno 25.000 dolara. Tjurin je već 2024. bio pod zaštitom, u razdoblju kada je, prema američkom tužiteljstvu, počela djelovati mreža. Litavska policija posljednjih ga je mjeseci ponovno upozorila da je identificirala aktivnosti povezane s njegovim praćenjem. Iz sudskih dokumenata, prema El Mundu, nije jasno je li upravo on bio osoba koju je ta mreža planirala ubiti u blizini Vilne. Kao još jedan mogući cilj spominje se Ruslan Gabašov, aktivist iz Baškortostana koji se zalaže za neovisnost te ruske republike i živi u egzilu u Vilni. Gabašov je 2025. pronašao uređaj za praćenje na svom automobilu, nakon čega je litavsko tužiteljstvo identificiralo plan za njegovo ubojstvo.u
Među mogućim metama spominje se i Vladimir Kara-Murza, ruski oporbenjak koji je proveo godine u zatvoru u Sibiru, a oslobođen je 2024. u velikoj razmjeni zatvorenika između Rusije i zapadnih zemalja. Kara-Murza je ranije tvrdio da je dva puta bio otrovan. Prema pisanju El Munda, njegovo se ime pojavljuje u širem kontekstu mogućih operacija protiv ruskih disidenata, iako dostupni podaci ne potvrđuju da je protiv njega u ovom konkretnom slučaju izveden pokušaj atentata. Prema američkim vlastima i informacijama koje objavljuje El Mundo, mreža poznata kao "RIS" djeluje najmanje od 2024. godine. Dosad je bila povezana prije svega sa sabotažama u Europi, pri čemu su za pojedine operacije angažirani lokalni kriminalci ili ljudi koji su za novac pristajali obavljati pojedine zadatke. Sadašnji slučaj, međutim, posebno je osjetljiv jer američke vlasti tvrde da je ista mreža pokušavala organizirati operacije i na teritoriju Sjedinjenih Država.
U prošlosti su Rusija i SAD uglavnom izbjegavali izvođenje atentata na teritoriju druge države. Najpoznatije operacije za koje zapadne vlasti optužuju Moskvu posljednjih desetljeća događale su se uglavnom u Europi. Među njima su trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije novičokom u britanskom Salisburyju 2018. godine te ubojstvo čečenskog pobunjenika Zelimhana Hangošvilija u Berlinu 2019. godine. Njemački sud utvrdio je da je za Hangošvilijevo ubojstvo odgovoran Vadim Krasikov, kojeg su zapadne zemlje povezivale s ruskim FSB-om. Krasikov je 2024. oslobođen u sklopu velike razmjene zatvorenika. U Španjolskoj je 2024. ubijen i Maksim Kuzminov, ruski pilot koji je 2023. helikopterom prebjegao u Ukrajinu. Španjolske vlasti istraživale su njegovo ubojstvo, a slučaj je privukao pozornost zbog njegova ranijeg prelaska na ukrajinsku stranu.
Ruske vlasti nisu javno preuzele odgovornost za operacije opisane u američkoj optužnici. Američko tužiteljstvo tereti konkretne osobe za kaznena djela povezana s planiranjem i organiziranjem napada, dok se povezanost s ruskim obavještajnim strukturama temelji na navodima američkih istražitelja i dokazima iz optužnice. Prema pisanju El Munda, ruske strukture posljednjih godina sve češće koriste osobe iz španjolskog govornog područja za operacije u Europi, među ostalim zato što mnogi od njih imaju španjolsko prebivalište i mogu se lakše kretati između Rusije i država Europske unije. Američka optužnica, međutim, ne tereti kubanske vlasti za sudjelovanje u tim operacijama, a Havana je odbacila bilo kakvu povezanost s njima.
FOTO Crveni tepih i svečani doček: Pogledajte što su priredili Milanoviću ispred MORH-a