Inicijativa novogradiških ekologa iz Ekološke udruge Izvor za zaštitu bunkera iz Drugoga svjetskog rata pobudila je nedavno pozornost zaštitara povijesnoga naslijeđa. Ove nijeme svjedoke jednoga povijesnog razdoblja, zbog bojazni da će biti srušeni ili se sami urušiti od starosti, članovi udruga žele očuvati. Tajnik udruge Ognjen Marijanović kaže da je između Novske i Slavonskog Broda 18 takvih građevina. Jedan se bunker nalazi i kod željezničkoga mosta preko rijeke Kupe u Sisku, a čak četiri su kod Novske i Jasenovca.
Skladište u bunkeru
– Bunkeri su većinom smješteni uz željezničku prugu i svjedoče o burnim vremenima Drugoga svjetskog rata. Dugo već odolijevaju vremenu. Ako se sruše, zauvijek će nestati objekti koji su svjedočanstvo tog razdoblja hrvatske povijesti. Neki bunkeri su već srušeni pa smo predložili da se preostali pokušaju sačuvati – naglašava tajnik.
Na širem području Novske bunkeri su u blizini željezničkih mostova, na rijeci Strug kod Bročica i uz prugu kod mosta na Savi u Jasenovcu. Jedan je nakon Drugog svjetskog rata preuređen i sve do prije Domovinskoga rata bio je skladište i uredske prostorije u pogonima za održavanje lokomotiva i vagona novljanske Ložionice.
– Vjerojatno je to jedan od rijetkih koji su poslije ipak služili nekoj svrsi. Solidne je gradnje pa bi se uz mala ulaganja mogao ponovno koristiti za neku drugu namjenu – rekao je Milivoj Mancej, voditelj Vuče vlakova u Novskoj.
O sačuvanim bunkerima malo je toga poznato. Sagrađeni su između 1941. i 1942. godine. Podizani su na strateškim mjestima, više kao promatračnice, ali i utvrde. Prema riječima Milana Čorka, umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske, građeni su prema nalogu i projektima njemačke vojske.
Imaju podršku HŽ-a
Gradili su ih građevinari Nezavisne Države Hrvatske kako bi posadi bunkeri pružali sigurnost u osiguravanju prometovanja vlakova kojima se opskrbljivala vojska i prevozile vojne trupe. Ideju zaštite bunkera podupiru i u Hrvatskim željeznicama. Njima, kako kažu, ovi objekti ne trebaju pa nude suradnju i pomoć u zaštiti.
– Trenutačno mnogo tih objekata nije iskorišteno. Infrastrukturi HŽ-a nisu potrebni za osnovnu djelatnost te su ponuđeni na uporabu lokalnoj zajednici – kazala nam je Martina Elizabeta Lovrić iz Odjela za komunikacije HŽ-a. Dodaje da je njihovo održavanje skupo, ali navodi primjere bunkera koji su u Njemačkoj pretvoreni u muzeje te bunker u Berlinu u kojemu je diskoteka. Da bi se bunkeri zaštitili, potrebna je dokumentacija o gradnji, koja se vjerojatno nalazi u njemačkim arhivima, a kako se oni ne nalaze ucrtani ni na jednoj katastarskoj čestici, ekolozi ističu da oni kao da i ne postoje.
Na kraju ostaje i pitanje novca koji bi trebalo uložiti u radove.
radjeni po projektima nemacke vojske a da ih pre rusenja prvo pitate,mozda ce jos trebati