Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 60
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ubrzala razvoj

Razlog za optimizam: Tehnologija na kojoj su razvijena cjepiva protiv COVID-a pomaže u liječenju raka

Ilustracija za istraživanje cjepiva za covid-19
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/2
16.04.2023.
u 19:19

Istraživači prvo naprave biopsiju pacijentova tumora kako bi utvrdili koji su neoantigeni prisutni, a proizvođači zatim dizajniraju molekule mRNK, koje kodiraju te neoantigene...

Pandemija koronavirusa, čiji službeni kraj još nije objavljen, ali mogao bi biti u svibnju, ubrzat će razvoj cjepiva za – rak. Moderna, čije smo ime dobro upamtili silom prilika tijekom kampanje cijepljenja protiv COVID-19, objavila je kako se nada se da će do 2030. ponuditi cjepiva protiv raka, bolesti srca i drugih stanja. Dr. Paul Burton iz kompanije sa sjedištem u Cambridgeu u Massachusettsu, koja se proslavila s glasničkom RNK tehnologijom koja stanice "uči" da proizvode protein koji pokreće imunosni odgovor protiv određene bolesti, uvjeren je da će cjepiva biti spremna do kraja ovog desetljeća, moguće već za pet godina. Napredak u tehnologiji RNK i mRNK od početka pandemije otvorio je, kaže, "zlatno doba" za nova cjepiva.

Tehnologija koja se koristila za hitnu izradu cjepiva protiv COVID-19 može se primijeniti na brojne druge bolesti, od zaraznih do kardiovaskularnih i autoimunih, pa i rijetkih bolesti, te zloćudnih tvorbi. Studije o cjepivima daju, ističe dr. Burton, razloga za optimizam, bit će vrlo učinkovita i spasit će stotine tisuća života. Uprava za hranu i lijekove SAD-a dodijelila je oznaku revolucionarne terapije ("Breakthrough Therapy") Moderninu personaliziranom cjepivu protiv raka u kombinaciji s Merckovim imunoterapijskim lijekom Keytruda za pacijente sa smrtonosnim oblikom raka kože, melanomom.

– Osim Moderne, i BioNTech radi na takvim cjepivima, što je dobra vijest koja daje razloga za optimizam. Pandemija i razvoj cjepiva protiv COVID-19 ubrzali su istraživanja jer su se pokazala učinkovitima – kaže nam prof. dr. sc. Andrej Trampuž, šef Odjela za kiruršku infektologiju bolnice Charité u Berlinu. Smatra da će tehnologija koja se temelji na cjepivima kakva su razvijana protiv COVID-19 pomoći u liječenju raka i mnogih drugih bolesti. Razvoj individualiziranog cjepiva protiv raka vrlo je izgledan i moći će se za ciljane pacijente proizvesti za mjesec dana. U raznim su fazama ispitivanja cjepiva za melanom, rak pluća, gušterače, jajnika, prostate... Postoje već prototipovi i za tuberkulozu, HIV i malariju, kaže prof. dr. Trampuž. U Velikoj Britaniji, koja je, po svemu sudeći otišla najdalje u kliničkim ispitivanjima, pacijentima se već daje cjepivo. Prednost je i što će takva cjepiva biti jeftinija nego dosad, a time i dostupnija širem krugu pacijenata.

Prije nekoliko mjeseci Moderna je objavila početak nove faze kliničkog ispitivanja koje je pokazalo da cjepivo u kombinaciji s Keytrudom smanjuje recidiv melanoma 44 posto. U Moderni misle da će se za desetak godina približiti cilju da se identificira genetski uzrok bolesti i da se potom to "popravi" koristeći tehnologiju temeljenu na mRNK. Među tim bolestima je i respiratorni sincicijski virus ili RSV, koji inficira pluća i respiratorni sustav, a godišnje pogodi od 6000 do 10.000 starijih osoba i nekoliko stotina djece mlađe od pet godina. Dosadašnji rezultati ispitivanja obećavaju. No znanstvenici naglašavaju da se cjepiva protiv raka neće propisivati preventivno, kao za COVID-19, već će se koristiti samo kod pacijenata koji su već bolesni. Takva cjepiva počela su se razvijati prije desetak godina. Jedan od problema bio je predugo rješavanje administracije, a kod teških bolesti svaki je dan važan. Biokemičar i molekularni biolog Mark R. O'Brian sa Sveučilišta u Buffalu, koji proučava uloge mikroba u zdravlju i bolesti te studentima medicine predaje genetiku raka, ističe da se preventivna i terapijska cjepiva primjenjuju za različite zdravstvene ciljeve, treniraju imunosni sustav da prepozna i bori se protiv uzročnika specifične bolesti.

Za WaccinesWork je opisao kako funkcioniraju.

– Većina cjepiva daje se zdravim ljudima prije nego što se razbole kako bi se spriječile bolesti uzrokovane virusima ili bakterijama. To uključuje cjepiva koja sprečavaju dječju paralizu, ospice, COVID-19 i mnoge druge bolesti. Istraživači su također razvili cjepiva za sprečavanje nekih vrsta raka koje uzrokuju virusi kao što su humani papiloma virusi i Epstein-Barr virus. Vaš imunosni sustav prepoznaje objekte poput određenih mikroba i alergena koji ne pripadaju vašem tijelu i pokreće niz staničnih događaja kako bi ih napao i uništio. Stoga se virus ili bakterija koji uđu u tijelo prepoznaju kao nešto strano i pokreću imunosni odgovor za borbu protiv mikrobnog napadača. To rezultira staničnim pamćenjem koje će izazvati još brži imunosni odgovor sljedeći put kada isti mikrob napadne. Problem je u tome što ponekad početna infekcija uzrokuje ozbiljnu bolest prije nego što imunosni sustav uspije odgovoriti na nju. Iako ste možda bolje zaštićeni od druge infekcije, pretrpjeli ste potencijalno štetne posljedice prve. Ovdje na scenu stupaju preventivna cjepiva. Uvođenjem bezopasne verzije ili dijela mikroba u imunosni sustav, tijelo može naučiti postaviti učinkovit odgovor protiv njega bez izazivanja bolesti. Na primjer, cjepivo Gardasil 9 štiti od humanog papiloma virusa koji uzrokuje rak vrata maternice. Sadrži proteinske komponente koje se nalaze u virusu i koje ne mogu uzrokovati bolest, ali izazivaju imunosni odgovor koji štiti od buduće HPV infekcije, čime se sprečava rak vrata maternice – napisao je O'Brian za VaccinesWork. Za razliku od raka vrata maternice, melanom kože nije uzrokovan virusnom infekcijom pa ni Modernino eksperimentalno cjepivo ne sprečava rak kao Gardasil 9.

– Modernino cjepivo trenira imunosni sustav da se bori protiv napadača na isti način na koji rade preventivna cjepiva s kojima je većina ljudi upoznata. Međutim, u ovom slučaju napadač je tumor, lažna verzija normalnih stanica koja sadrži abnormalne proteine koje imunosni sustav može prepoznati kao strane i napasti – ističe. Stanice se sastoje od proteina i drugih bioloških molekula kao što su ugljikohidrati, lipidi i nukleinske kiseline. Rak je uzrokovan mutacijama u regijama genetskog materijala, DNK, koji kodiraju upute o tome koje proteine treba napraviti. Mutirani geni rezultiraju abnormalnim proteinima zvanim neoantigeni, koje tijelo prepoznaje kao strane, što može pokrenuti imunosni odgovor za borbu protiv novonastalog tumora. Ipak, ponekad imunosni odgovor ne uspije obuzdati stanice raka jer imunosni sustav nije u stanju pokrenuti dovoljno jak odgovor ili su stanice raka pronašle način da zaobiđu obranu imunosnog sustava. Modernino eksperimentalno cjepivo protiv melanoma sadrži genetske informacije koje kodiraju dijelove neoantigena u tumoru. Genetske informacije su u obliku mRNK, koji se koristi u cjepivima Moderne i Pfizer-BioNtecha protiv COVID-19. U idealnom slučaju imunosni odgovor uzrokovat će smanjenje i nestanak tumora. Moderna cjepivo protiv melanoma izrađuje individualno za svakog pacijenta jer je svaki tumor jedinstven pa takvo, napominje, mora biti i cjepivo.

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

– Kako bi prilagodili cjepiva, istraživači prvo naprave biopsiju pacijentova tumora kako bi utvrdili koji su neoantigeni prisutni. Proizvođač cjepiva zatim dizajnira specifične molekule mRNK koje kodiraju te neoantigene. Kada se primijeni ovo prilagođeno mRNK cjepivo, tijelo prevodi genetski materijal u proteine specifične za pacijentov tumor, što rezultira imunosnim odgovorom protiv tumora – opisao je. Moderna cjepivo primjenjuje zajedno s lijekom za imunoterapiju. Ono se ne može primijeniti na zdrave ljude, odnosno da bi se spriječio melanom prije nego što nastane jer svaki melanom ima drukčiji profil neoantigena koji se ne može predvidjeti.

– Zato se cjepivo ne može razviti prije bolesti. Eksperimentalno mRNK cjepivo protiv melanoma, trenutačno još u ranoj fazi kliničkih ispitivanja, primjer je nove granice personalizirane medicine. Razumijevanjem molekularne osnove bolesti znanstvenici mogu istražiti kako se njihovi uzroci razlikuju od pacijenta do pacijenta i ponuditi personalizirane terapije protiv tih bolesti – naveo je O'Brian.

U BioNTechu se, kao i u Moderni, također nadaju da će cjepivo protiv raka postati dio svakodnevnog liječenja do 2030. godine. Istražuju nekoliko mRNK cjepiva protiv raka, a kod dijela pacijenata rak se, tvrde, vidno smanjuje ili nestaje, a recidivi su rjeđi.

– Cjepiva kao lijek protiv malignih bolesti koriste se već neko vrijeme, tako da njihova primjena nije osobita novost jer se o tom pristupu već dugo promišlja. Imamo primjer lijeka Sipuleucel-T, koji se primjenjuje u liječenju raka prostate. Moderna se kao farmaceutska kompanija koja je razvila jedno od cjepiva protiv COVID-19 očito odlučila dalje razvijati na tome području te su cjepiva protiv raka koja najavljuju donekle sličnog mehanizma djelovanja kao i navedeno cjepivo protiv COVID-19, odnosno koriste ribonukleinsku kiselinu (RNK). Njihova najava uvelike se temelji na recentnim rezultatima kliničkog ispitivanja druge faze, u koje su bili uključeni bolesnici s melanomom, gdje je tumorsko cjepivo u kombinaciji sa standardnom terapijom pokazalo odlične preliminarne rezultate. Ipak, treba biti suzdržan do dolaska konačnih rezultata, odnosno provođenja ispitivanja na većem broju bolesnika. Za druge vrste raka istraživanja tek slijede, tako da za sada možemo reći kako je tehnologija vrlo obećavajuća, no tek se treba dokazati u praksi – kaže za Večernji list ugledni onkolog dr. sc. Davor Kust.

Video: Sjajan uspjeh naših liječnika: Prvi put u Hrvatskoj izveden zahvat na tumoru robotskom rukom

Komentara 2

Avatar AnteDeJure
AnteDeJure
19:48 16.04.2023.

Pa ta eksperimentalna RNA gen-tehnologija se već barem 20 godina upotrebljava za lijeĉenje protiv raka. Doduše bezuspješno. Jednako bezuspješno kao protiv Covida. Sa za mnoge teškim poslijedicama.

IL
ilija26
06:17 17.04.2023.

Teško onima kojima ti pomognu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije