Iako konkurencija na TV tržištu postoji već godinama,
izgleda da će se pravi rat triju velikih televizija – HTV-a,
RTL-a i Nove TV – dogoditi upravo ove godine. Da budemo posve
jasni, on je već počeo. Iskre sitnijih sukoba frcale su i dosad sa svih
strana, no ništa se od toga nije pretvaralo u alarmantan
plamen. A iskrilo je uglavnom iz RTL-ova tabora. U njemu su stalno
“grintali” tvrdeći da javnoj televiziji treba
smanjiti zakonom dopuštenih devet minuta reklama u svakom
satu emitiranja, smatrajući da je to previše u odnosu na
komercijalne televizije kojima je dopušteno 12 propagandnih
minuta.
Posebno je RTL tu igrao na kartu izdašne RTV pretplate koju
ubire samo HTV, što, smatraju
“komercijalci”, jedne stavlja u
povlašten, a druge u podređen položaj. Na to su se dodatno
taložile i orkestrirane optužbe RTL-a i Nove TV da HTV sve
više i više postaje komercijalna televizija te
tako višestruko ulazi na njihov teren. Ipak, sve su to bile
samo čarke koje nisu izazivale teže verbalne okršaje.
Prije nešto manje od mjesec dana stanje se promijenilo.
Nedavna najava HTV-a da će ove godine pokrenuti dva nova digitalna
kanala (informativni i zabavno-sportski) na RTL-u je uzrokovala
ključanje krvi. Slijedio je oštar potez. RTL je pokrenuo
tužbu protiv HTV-a navodeći da su i sadašnje emitiranje
satelitskog HRT Plusa i namjere pokretanja dvaju novih digitalnih
kanala – protuzakoniti potezi. Od mjerodavnih je državnih
institucija zatraženo da spriječe sve te nakane kojima bi bila ugrožena
sudbina prisavskih protivnika.
Očekivano, prozvani nisu podvili rep, već su uz opetovanu tvrdnju da
uvijek posluju zakonito, izazivača najprije ugrizli tamo gdje je
najslabiji – u program. Uostalom, to da RTL doista ima
loš program vide ne samo oni na HTV-u nego i svi koji
gledaju televiziju. Ali, nije to bilo sve. Zagrizao je HTV
još jače. I on je pozvao mjerodavne institucije u akciju
– da provjere i do u detalja utvrde ispunjava li RTL odredbe
koncesijskog ugovora na temelju kojeg u Hrvatskoj i emitira program.
Priznajemo, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate te provjere.
Dok se čeka da se prozvane institucije pokrenu, ako se uopće pokrenu,
RTL i dalje ne miruje. Čim su iscurili posljednji sati 2007., svim je
medijima odaslao podatke o uspješnim
prošlogodišnjim rezultatima. Ma što
uspješnim?! Iz tog bi se dopisa punog samohvale dalo
zaključiti da je RTL – što programom,
što zaradom – pomeo sve ispred sebe. Em su
najgledaniji u cjelodnevnom emitiranju, em su najgledaniji i u
prime-timeu... Zapravo, ispada da su svi oni između 18 i 49 godina ludi
za RTL-om. A predsjednik uprave RTL-a Christoph Mainusch hitro je
ponudio odgovor za takvo njihovo ponašanje.
Pad gledanosti u 2007.
– RTL Televizija uspjela je lani ponuditi ne samo najbolji
zabavni nego i informativni program – rekao je Mainusch i,
što bi se u nas reklo, ostao živ. Jer dok su se podaci o
gledanosti pokazali točnima (što kod mnogih ipak izaziva
čuđenje) Mainuschove su riječi čisto obmanjivanje. Tako je to očito
doživio i HTV jer odmah je slijedio odgovor. U početku nešto
umjereniji (kazaše da su, uzimajući u obzir cijelu
gledateljsku populaciju, najgledaniji – oni), a samo koji dan
potom slijedilo je pravo riganje vatre.
Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić održao je Mainuschu lekciju.
Poručio mu je da počinje rat, da otkupljenu i skupo plaćenu seriju
“Urota” RTL neće smjeti prikazati jer glavna
glumica u njoj glumi novinarku HTV-a te da, ako želi pametovati u ovoj
zemlji, najprije – nauči hrvatski. Opaaa! Bio je to doista
neočekivan i efektan Sutlićev izljev bijesa. On ga je istina,
nešto kasnije, malo omekšao u stilu:
“Predomislili smo se. Neka se 'Urota’ vrti na
RTL-u. Bit će nam to izravna i besplatna reklama na ekranu
konkurencije.”
U cijeloj toj priči podalje od zagrijanih cijevi RTL-ove i HTV-ove
artiljerije držala se Nova TV. Čini ona to i inače. Dok se ostali
ranjavaju međusobno, a HTV istovremeno prolazi i unutarprisavske mini
revolucije te brojne afere, Nova marljivo radi. Pa kad se napokon i nju
potegnulo za jezik, imala je što reći. Dok su HTV i RTL u
prošloj godini doživjeli pad gledanosti, samo je Nova TV
ostvarila pozitivan pomak, i to za 20 posto.
No kako HTV prkosno izaziva da će njihov digitalni dvojac startati
vjerojatno u rujnu (dapače, da im tehničke mogućnosti
dopuštaju, krenuli bi oni već sad jer sve je spremno) te je
svim tim ratnim pokličima uzrok – novac, trima smo stranama
postavili nekoliko pitanja. Kod HTV-a nas je zanimalo: kako će se
financirati proizvodnja programa na satelitskim kanalima, hoće li
komercijalna uloga nadjačati javnu, hoće li zbog povećanja prostora za
reklame sniziti cijenu oglašavanja...
Ponovivši da je plan o pokretanju novih programa posve u
skladu sa Zakonom o HRT-u – jer u njemu stoji: “HRT
može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i TV programe i
objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita”
– glasnogovornik HRT-a Ju00E1nos Ru00F6mer (a njegove je
riječi potvrdio i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Denis
Peričić) kazao je i to da će ti novi programi također biti u javnom
interesu.
– Kao i postojeća dva programa, i novi će programi imati isti
način financiranja. Može se reći da će hrvatski građani od HRT-a za
istu cijenu dobiti dodatna dva specijalizirana programa. Što
se cijena oglašavanja tiče, HRT-ovu buduću poslovnu
strategiju ne mogu javno iznositi. Općenito govoreći, posve je jasno da
budućnost, u kojoj se u Hrvatskoj očekuju čak 32 TV programa (od kojih
velika većina komercijalnih), umnožava broj konkurenata na
tržištu, a još je rano reći kakve će to točno
posljedice imati u marketinškom svijetu – izjavio
je Ru00F6mer.
– Nastojimo imati korektne odnose s drugima. Pogotovo mogu
istaknuti korektan odnos s Novom TV, a eventualne nesuglasice želimo
rješavati na za to predviđenim mjestima –
napomenuo je još.
Na Novoj TV pak zatražili smo odgovore na ova pitanja: hoće li se
pridružiti RTL-ovoj tužbi protiv HTV-a, planira li i ona pokrenuti
vlastite nove digitalne kanale i hoće li HTV-ovo
“proširenje” ugroziti njenu
marketinšku poziciju.
– Prema pravilima CME-a (vlasnika Nove TV) poslovne poteze i
planove ne možemo javno komentirati, pa tako ni one vezane uz
pokretanje nekih novih TV kanala. Možemo samo ponoviti stav Nove TV da
javna televizija koju financiraju građani RH prema njima ima jasne
obaveze. U njih nikako ne spada natjecanje s komercijalnim televizijama
u proizvodnji i emitiranju izričito komercijalnih sadržaja kao
što su sapunice, hollywoodski blockbusteri i komercijalni
sportski događaji ni na sadašnjim ni na novim kanalima
– uzvratila je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek
iskoristivši priliku i da borbeno završi ovim
riječima: – Polako, ali sigurno ostvarujemo svoju najavu od
prije tri godine da nam je ambicija biti vodeća komercijalna televizija
u Hrvatskoj usprkos svoj konkurenciji.
Dodatni TV kanali
Na kraju, nekoliko smo upita usmjerili i na adresu RTL-a: kane li
poduzimati neke još drastičnije mjere protiv HTV-a, boje li
se pada gledanosti i zarade od reklama, je li točno da je RTL 2007.
opet završio u minusu (nakon što je 2006. prvi
put uspio pozitivno poslovati), što kažu na HTV-ovu
primjedbu da bi im bilo bolje da se, umjesto njima, bave
osmišljavanjem boljeg programa te namjeravaju li i oni
zaposjesti koji digitalni kanal?
– Naš je jedini zahtjev da HTV-ovi planovi budu
zakoniti. Struktura i sadržaj dodatnih kanala moraju biti u skladu s
javnom ulogom, što znači da bi novi kanali trebali biti
nekomercijalni i tematski. A dogovorom Hrvatske i EU jasno je
zabranjeno da se ti kanali financiraju novcem od pretplate. Usto, u
procesu digitalizacije teoretski je moguće na nacionalnoj razini
emitirati 32 kanala putem zemaljskog signala.
Kako danas samo četiri programa imaju nacionalnu distribuciju, logično
je da se udjeli u gledanosti četiriju TV kanala smanje razmjerno
povećanju emitiranja dodatnih kanala. Kad bi se HRT-u dopustilo
pokretanje novih komercijalnih kanala, u tom bi slučaju RTL-u i Novoj
TV također trebalo pružiti mogućnost pokretanja dodatnih kanala
– otkrio je svoje namjere Mainusch. Nakon tvrdnje da je RTL
lani ostvario bolje rezultate nego 2006., odnosno da je RTL opet
poslovao s dobitkom, rječnik mu je postao nešto
oštriji.
– HRT-u i zakonodavnim tijelima savjetujemo provođenje načela
EU te zabranu oglašavanja na javnoj televiziji. To bi
pridonijelo da HRT ne komercijalizira svoj program s ciljem natjecanja
na oglašivačkom tržištu, nego da slijedi javnu
ulogu i gledateljima nudi program za koji oni putem pretplate svake
godine plaćaju više od 800 milijuna kuna. A komercijalne
televizije bile bi u mogućnosti ulagati u razvoj i visokokvalitetan
program. Siguran sam da je to jedina mogućnost kvalitetnog razvoja i
uvjeren sam da će se ona dogoditi i zaživjeti, samo je pitanja kad
– zaključio je Mainusch prijetećim tonom.
