Od 1. siječnja sljedeće godine u Hrvatskoj bi se trebala ponovno uvesti povratna naknada od 50 lipa za staklenu, plastičnu i metalnu jednokratnu ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je u javno savjetovanje Uredbu o izmjeni i dopuni uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži kojima se ta naknada ponovno propisuje, a javno savjetovanje traje do 20. odnosno 31. svibnja.
Financijsko opterećenje
A proizvođači mlijeka, ali i trgovci odredbama Uredbe i Pravilnika koje se odnose na ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda oštro se protive. Iz Udruge CroMilk su tako u svojim komentarima među ostalim naveli da je važno ne uvoditi ponovno ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade, i to zbog financijskog opterećenja prerađivača koji mlijeko i tekuće mliječne proizvode plasiraju na tržište u ambalaži koja bi bila obuhvaćena tim sustavom. To je, upozoravaju, ponovni namet kojim se opterećuje već značajno ugrožen mljekarski sektor u našoj zemlji što je također i bio jedan od razloga izdvajanja te ambalaže iz sustava 2015.
Iz Gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar su među ostalim naveli da u svijetu sustav povrata PET ambalaže postoji u 38 zemalja od kojih je osam članica Europske unije (Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Litva, Estonija i Hrvatska). Pri tome napominju da je u svim tim zemljama od sustava depozita isključena PET ambalaža za mlijeko i mliječne napitke.
– Ako bi se, primjerice, svježe mlijeko u PET ambalaži u Hrvatskoj opteretilo povratnom naknadom zbog disproporcije cijene svježeg mlijeka u odnosu na trajna mlijeka iz uvoza s cijenom na razini dampinga smanjit će se potrošnja svježeg mlijeka, a povećati potrošnja trajnih mlijeka iz uvoza – upozoravaju iz Croatiastočara. U dobrom dijelu komentara navode se i higijenski problemi s ambalažom za mlijeko i mliječne proizvode. Tako u Udruženju obrtnika Pula navode da je ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda previše nehigijenska, brzo dobije neugodan miris i tome nije mjesto u neposrednoj blizini trgovine prehrambenih proizvoda. Upozoravaju da stoga postoji opasnost od razmnožavanja glodavaca i kukaca.
Problem sa smradom
– Nažalost, ljudi ne operu takvu ambalažu nego je samo začepe i vrate. Nije moguće pojedinačno provjeravati svaku bočicu je li oprana ili ne. Neovisno o tome prikuplja li se ambalaža ručno ili strojno, bit će velikih problema s higijenom i smradom, a kod strojeva i s održavanjem jer će se jako prljati – smatraju pulski obrtnici.
Proizvođači pića su pak nezadovoljni planiranim uvođenjem povratne naknade na staklenu ambalažu od 0,2 litre i smatraju da će to biti za njih veliki financijski udar. Tako je Stanić Beverages naveo da će to među ostalim značiti poskupljenje njihovih proizvoda i neizbježan pad prodaje te jačanje inozemne konkurencije.
Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
Bravo! A zašto bi poskupilo? Kad vratiš dobiješ naknadu nazad ili ostaviš antoneliću da i on nešto zaradi... Treba proširiti i na ambalažu od deterđenata i ulja... Da je pameti uvelo bi se da proizvođač bilo kakvog smeća mora platiti do zadnje lipe i trošak njegovog zbrinjavanja, a ne da to plaćaju porezni obveznici.