U Hrvatskoj se nalazi samo nekoliko otrovnih zmija. Većinom se radi o slabom otrovu i samo jedna ima otrov toliko jak da može ubiti čovjeka. Ukupno imamo 15 vrsta zmija, ako se izuzme crvena sljeparica. Žuta poljarica agresivnija je vrsta zmije koja će prije napasti nego se povući ako osjeti da je ugrožena. Tu su još i crna i šara poljarica. Ovo je ugrožena vrsta koja nije opasna za ljude.
Crvolika sljeparica naraste do 40-ak centimetara i uglavnom se hrani paucima i kukcima. Šilac ima toksičnu slinu koja nije opasna za ljude. Vitka je zmija koja se kreće danju.
Crvenkrpica je zmija duga oko jedan metar i aktivna je danju i u sumrak i većinom se hrani manjim sisavcima. Crnokrpica s pomoću svojih očnjaka plijenu ubrizgava otrov. Nije opasna za čovjeka, no moguće je da se nakon ugriza pojavi oticanje, bol i mučnina. Zmajur naraste do 240 centimetara i teži i do tri kilograma. I od njegovog ugriza može se pojaviti oticanje, bol i mučnina.
Kravosas je najveća europska zmija koja naraste do 260 centimetara. Ugrizi su rijetki, a zmija je i dobra penjačica. Hrani se jajima, sisavcima i pticama. Bjelouška je vrsni plivač, kao i ribarica koji će svoj plijen često loviti u vodi.
VEZANI ČLANCI:
Smukulja je jedna od rijetkih zmija koja je aktivna noću, samo kada je toplo vrijeme. Plijen nalazi mirisom. Bjelica je vitka zmija s uskom glavom. Odrasle jedinke narastu do 200 centimetara. Ima bijele točke na rubovima ljusaka. Hrani se miševima, voluharicama, vjevericama, gušterima i ptićima. Svoj plijen davi.
Planinski žutokrug najmanje je opasna europska ljutica koja postane agresivna ako se uznemirava. Ima slabi otrov. Otrov riđovke puno je opasniji od žutokruga, no i dalje nije smrtonosna zmija.
Poskok je najopasnija europska ljutica čiji otrov može biti smrtonosan. Prepoznatljiv je po rogu na nosu. Živi u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i na nekim otocima. Pepeljasto-sive je do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Uzduž hrpta gotovo uvijek se nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili ići „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa.
Što ako dođe do ugriza?
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza, bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu. Ako ste prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugrizenu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112 radi primanja antidota.
Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana kako bi se onemogućilo pokretanje, što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
Skinite prstenje i satove prije nego što dođe do oticanja ekstremiteta.
Pokrijte mjesto ugriza čistim, suhim oblogom.
Označite rub otekline na koži.
NE činite ništa od sljedećeg:
Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprečava protok krvi i može prouzročiti nekrozu.
Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
Ne pokušavajte isisati otrov.
Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
Ne pokušavajte zmiju uhvatiti jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
VIDEO Dječaka (6) iz Belgije ugrizao poskok u NP-u Paklenica: Uhvatio se za granu na kojoj je bila zmija
