Utjecaj pandemije na geopolitičke odnose i globalnu ekonomiju središnja je tema 14. međunarodne konferencije Dubrovnik Forumu 2021., no u hrvatskome turističkom biseru “pretresalo” se i stanje u jugoistočnoj Europi, odnosno izlazak te regije iz političke karantene, kao i razvoj srednje i istočne Europe zahvaljujući inicijativi Tri mora i Kina + 17. Dubrovnik, koji je jučer i danas nakratko postao središte europske diplomacije, ugostio je deset ministara vanjskih poslova i visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella.
Svoj prvi međunarodni nastup na forumu imao je Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik su stigle i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.
Hrvatska uči izdržati pritisak
Uvodna riječ pripala je domaćinu, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.
– Pogođena pandemijom i razornim potresima, Hrvatska je očuvala čvrstu financijsku reputaciju, ona uči kako izdržati pritisak i povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera: pridruženju schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine te da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu – rekao je u svom govoru premijer.
>> VIDEO Plenković otvorio Dubrovnik forum
Potom je podsjetio da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi, kako navodi Europska komisija, mogao povećati BDP 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine. S obzirom na to da je zapadni Balkan jedna od tema skupa, ponovio je potporu svim susjednim zemljama na njihovu europskom putu. Izrazio je nadu da će Bugarska i Sjeverna Makedonija što prije pronaći rješenje za bilateralni spor.
– Smatramo da Sjeverna Makedonija već dovoljno čeka na početak međuvladine konferencije – rekao je Plenković pa istaknuo da je “sazrelo vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija konačno započnu pristupne pregovore”. Za BiH je rekao da je povijesno, geografski, kulturološki naš najvažniji susjed.
– Podržavamo proces koji se trenutačno odvija uz pomoć SAD-a i EU u vezi s promjenom izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma. Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna zbog poteza koji traju od 2006. godine. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH – istaknuo je premijer Plenković.
Okupljenima se obratio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je istaknuo da će pandemija “trajno izmijeniti život” i da neće biti povratka na način života koji je postojao prije pandemije te da je sada, više nego ikada, potrebna suradnja, solidarnost i zajedništvo jer su se države u koronakrizi sve više okretale “samima sebi i svojim interesima”.
Cijepljenjem do sigurnosti
– Zahvaljujući današnjoj znanosti, i na tu ugrozu imamo brz i učinkovit odgovor: cijepljenje. Stoga moramo osigurati pristup cjepivu na globalnoj razini – kazao je na otvaranju foruma Jandroković pa apelirao na odaziv građana i istaknuo da ćemo “samo tako moći živjeti sigurnije, slobodnije i sadržajnije”. Nakon niza bilateralnih sastanaka, premijer Plenković je, odgovarajući na pitanja novinara, komentirao situaciju u BiH i ustvrdio da za takvo stanje nije kriv predstavnik Hrvata Dragan Čović.
– Netko je 2006. odlučio da se inženjeringom može preglasati Hrvate i otad imamo situaciju kakvu imamo – rekao je premijer Andrej Plenković i dodao da, ako ima jedna tema oko koje postoji suglasje između Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića, onda je to pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Šengen ? Nešto će se valjda i @ EUJ pitat 😁