Kenjalo, Kokoš...

Ovo su prezimena u Hrvatskoj koja izazivaju crvenilo na licu i salve smijeha

Prezimena
27.01.2019.
u 20:40

U Hrvatskoj živi i više od dvjesto Lešina, više od stotinu Mošnji, 269 Birača, a osamdesetak građana nosi prezime Pop

Mnogi su se, vjerujemo, našli u situaciji da moraju susprezati smijeh ili naprezati uši ne vjerujući da su dobro čuli nakon što se na javnim mjestima izgovore neobična prezimena poput Mrgud, Kokoš, Guska, Kenjalo, Salata, Tukac... A u Hrvatskoj takvih je zanimljivih prezimena koja izazivaju raznovrsne reakcije na tisuće.

– To je tipično za Dinaride i Mediteran. Manje su duhoviti, primjerice, Germani – kaže dr. sc. Domagoj Vidović iz Hrvatskog instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, stručnjak za onomastiku, granu lingvistike koja se bavi proučavanjem osobnih imena, prezimena i nadimaka.

Pogledajte video o prezimenima:

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, zapisano je više od 33.200 različitih prezimena. Najčešće je, što i nije neko iznenađenje, u Hrvatskoj prezime Horvat.

Korijeni prije sto godina

Među najučestalijima su potom: Kovačević, Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković, Marković, Matić, Petrović, Tomić, Pavlović, Kovač, Božić, Grgić, Blažević...

Među najrjeđima mogu se naći vrlo živopisna i slikovita imena čije korijene valja tražiti stoljećima unatrag. U Hrvatskoj tako, primjerice, živi po deset osoba koje se prezivaju Vinožganić, Serbus, Privileggio, Poletan, Krema, Kratki, Guzanović i Tužilović, imamo 11 sugrađana koji se prezivaju Pržina, Pržulj, Kokoš, Kenjalo, Guska, Gušterić, Guzobad, 12 u čijim osobnim iskaznicama piše Skurjeni, Salata, Purger, Nađen, Mulja, Krivac, Krtica i Čokalj, imamo 13 Tukaca, Guzanića i Gljiva, 22 Zalogaja, 30 Motika, 50 Lopatića i 58 Pijuka, 54 Zornjaka, 55 Papiga i Pičaka... Zabilježena su i prezimena Litra, Osoba, Pajca, Guzan...

Nesporazum bi, primjerice, mogla izazvati obavijest “Izgubljen je novčanik s osobnim dokumentima, vlasnik je Nađen”. Da, i Nađen je prezime. Popisan je i 51 Slobodnjak, isto toliko je i Plemenitih, 62 Sluge, 63 Frke, a na veselje gradonačelnika Milana Bandića, imamo i 58 Fontana. Nekima od prebjega koje marljivo skuplja moglo bi se nadjenuti prezime Pribjegić, Računica ili Nužda, koje nosi tridesetak stanovnika. Zanimljivo je i prezime Drakula, koje nosi 56 građana, pa Gatara (62), Kajgana (69), Vještica (74)...

– Velika većina hrvatskih krajeva ima tzv. endemska prezimena, prezimena svojstvena određenome kraju. Doduše, danas je sve više nositelja takvih prezimena u većim hrvatskim gradovima. Kako sam se uglavnom bavio prezimenima u Dalmaciji, meni su poprilično zanimljiva prezimena nadimačkoga postanja. Među njima se izdvajaju prezimena uvjetovana različitim duševnim svojstvima Dalmatinaca koji su voljeli haračiti (Aračić), izigravati negativce (Baraba, Buterin buter/butor, ‘hrđa’, Huljev i Huljić hulja, Škifić, tal. schifo, ‘gad’ ili škifož ‘nervozan’, Škoda i Tauzer (njem. Tauscher ‘varalica’), tući se (Bubalo), pjevati tužne pjesme (Bugarija), bučiti (Bučić, Bukorović, Deranja, Glasnović, Kero i Klapan), ljenčariti (Gulan i Trutanić), slaviti (Festini), šaliti se i smijati (Gadžo i Kesić), povremeno zakunjati (Čorkalo) te hvatati bolje komade hrane (Ćapin). Pojedinima higijena nije bila na visini ( Bazdan – koji bazdi, Bušljeta – pun buha i Budija – pljesniv), a nekima je bila iznad svega (Mušćet namušćati se ‘namirisati se’). Neki su bili osobito ćibarli, tj. ponositi (Ćibarić), neki bi katkad štogod i otuđili (Drpić), a bilo je i hrabrih (Hrabar), mudrih (Mudronja) i svetih ( Šindija, alb. sind, ‘svet’) te sklonih promjenama raspoloženja (Mamić i Sumić) – nabraja dr. sc. Domagoj Vidović. Neki su se, veli, držali onoga da odijelo ne čini čovjeka (Odrljin), drugi su se neprestano češljali (Pletikosa), a neke se kažnjavalo (Penić).

– Nadalje, jedni nisu pazili na unos kalorija (Ždero i Žderić), dok su se drugi od svega ustezali (Stegić). Bilo je i pohlepnih (Poklepović), neodlučnih (Poluta), nespretnih (Škrokov, škrokati, ‘krivo učiniti’), ali i iznimno okretnih (Barada i Šoše) i zvrkastih (Vrkić) te onih koji su rado druge podgovarali (Roca). Zabilježeni su pažljivi promatrači (Zdrilić i Zrilić), osobe sklone skakanju (Skokandić), znatiželjnici (Znaor), oni koji su glasno iskazivali ljutnju (npr. Režan i Režić) te skribomani (Škrabić i Škrabo), rasipnici (Trošelj), štedljivci (Jasprica, jaspra, ‘srebrni novac u Osmanskome Carstvu’ i Bolanča bolanča ‘srednjovjekovna hrvatska i mletačka novčana jedinica’) te neki koji su bili skloni bacanju uroka i kletava (Urukalo i možda Vetma). Osim što su bili iznimno živahni (Žitko), Dalmatinci su bili iznimno blagoglagoljivi te su „klokotali” i „romorili” poput Brbića i Brbora te Rumora, glasali se poput domaćih životinja kao Bekavci, naklapali poput Ćapeta, „labrali” poput Labrovića, vagali svaku riječ poput Pedića, Pedisića i Pedišića, proizvodili bujice riječi poput Pleština ili verbalno napadali poput Tafra, a zborili su i na stranim jezicima poput Kelama ( tur. kelam, ’govor, besjeda’) – reda primjere ovaj stručnjak za onomastiku.

Pitamo ga zanima li ljude uopće podrijetlo prezimena koje su naslijedili od svojih predaka.

– Ljude vrlo često zanima što im prezime znači, ali im se katkad i ne svidi to što su čuli. Iz prakse bih izdvojio nekoliko primjera. Primjerice, pelješko prezime Marlais, koje zvuči francuski, ali je zapravo poteklo od glagola turskoga postanja smarlaisati ili prodavati robu. U okolici Jastrebarskoga zabilježeno je prezime Malezija, koje mi se na prvi pogled činilo nerješivim. Ali sam onda utvrdio da je nastalo prema predjelu Malesija, koji se odnosi na brdsko područje oko Skadra. Da Hrvati oduvijek vole i navijaju za Barcelonu, potvrđuje prezime Katelan, po Kataloncu, potvrđeno u Boki kotorskoj – napominje dr. sc. Domagoj Vidović.

Prezime po pjesmi

Među najrjeđa imena spadaju Tustonjić, Trdak, Bivol, Čorba, Jaram, Peh, Korov, Rupa, Šuša i Šekutor. Potonje je lik poznat iz romana “U registraturi”, a šekutorima su se nazivale osobe koje su crkvama za vrijeme mise skupljale milodare vjernika. U Hrvatskom zagorju znali su ih nazivati i “popovskim žandarima”.

Kad smo kod crkve, spomenimo i da osamdesetak građana nosi prezime Pop. U Hrvatskoj živi i više od dvjesto Lešina, više od stotinu Mošnji, 269 Birača... Među još rjeđima prezimenima su Karaturović, Fuk, Trtoman, Komuškić, Tripić, Paradajzer, Paprika, Majstor, Masnica, Šteta, Janjac, Tvorić, Prstac...

– Recimo, na Pelješcu je zabilježeno prezime doseljenoga Talijana Kirieleison, po božićnoj pjesmi – napominje dr. sc. D. Vidović.

Za utjehu premijeru Andreju Plenkoviću, kojeg je oporba znala nazivati bruxelleskim ćatom, u Hrvatskoj živi nekoliko desetaka ljudi koji se prezivaju Ćato (bez pridjeva bruxelleski). Ćato ili bilježnik, notar, nekad je bilo cijenjeno zanimanje, da bi se danas znalo posprdno koristiti kao naziv za nekog tamo nevažnog birokrata.

Na internetskim forumima godinama se vrte imena i prezimena od kojih su neka postala nešto poput urbanih legendi – Vesela Lešina, Kita Šćepanović, Čika Đorđe, Luka Glavica, Jajalo Pile, Červeni Mercedes, Spas Razbojnikov, Mica Torbica... Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi tridesetak Tresoglavića, uglavnom na priobalju i otocima. Tu su i Medved, Golub. Mišić, Mačak, Zec, Vuk, Prepelica, Crnac, Kmet, Batina, Kvasina, Šmajser, Gibanica... Prdića je najviše u okolici Kaštela i Splita, Tukaca u Karlovcu, a Mamuta kod Trogira i Splita.

Ključne riječi

Komentara 63

FI
filip31
21:17 27.01.2019.

Među najrjeđima u Hrvatskoj, g. Domagoju Vidoviću na znanje i proučavanje, prezime Kardinal...trenutno nas je 8...

MO
morska
04:22 28.01.2019.

Šupak. Prezime, ne ukidajte mi zato profil, ljudi na Grobniku se tako zovu. I Fućak.

Avatar Tito
Tito
23:03 27.01.2019.

Nije ni moje baš naj

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije