Relativno velik broj nesreća, ali i pitanje ekologije razlozi su zbog kojih se rudarstvo seli na istok Europske unije.
U stravičnoj eksploziji metana koja se dogodila u četvrtak kasno navečer u rudniku ugljena nedaleko od grada Karvina na samom istoku Češke poginulo je najmanje 13 rudara, dok ih je još deset teško ozlijeđeno. Eksplozija se dogodila oko 800 metara ispod zemlje, a stradali rudari mahom su Poljaci koji su radili u ovom ugljenokopu. Spasilačke ekipe i dalje pretražuju okna ugljenokopa, no velik problem stvara velika i jaka vatra koja je planula ispod zemlje. Rudnici su u vlasništvu češke državne tvrtke OKD, čiji predstavnik tvrdi da je nastavak pretrage rudnika nemoguć zbog visoke temperature i dima koji se proširio oknima.
- Eksplozija u rudniku ogromna je tragedija - poručio je češki premijer Andrej Babiš koji je zajedno s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim obišao ovo područje.
Najveće nesreće
Unatoč svoj tehnologiji koja se koristi pri rudarenju, eksplozije i nesreće u rudnicima relativno su česte. U Poljskoj je u posljednjih dvadeset godina u rudnicima ugljena, uglavnom zbog eksplozija metana, poginulo sedamdesetak rudara. U Slovačkoj je prije devet godina na dubini od 330 metara poginulo 20 ljudi, brojne su i nesreće u Rusiji, Ukrajini, Rumunjskoj, Kini...
Ogromna tragedija dogodila se i prije 28 godina u susjednoj Bosni i Hercegovini kada je u rudniku ugljena Mramor na području općine Doboj-Jug prvo došlo do eksplozije metana, a potom i urušavanja okna u kojemu je poginulo 180 rudara, cijela smjena koja se u tom trenutku nalazila ispod zemlje. Prije četiri godine u Zenici su pak nakon potresa 34 rudara ostala zarobljena u rudniku koji se urušio. Od njih 34 spašeno ih je 29, dok su petorica poginula.
Relativno velik broj nesreća, ali i činjenica da se Zapad nastoji okrenuti obnovljivim izvorima energije glavni su razlozi zbog kojih se razvijene zemlje sve više udaljavaju od klasičnog iskorištavanja ne samo ugljena nego svih oblika iskorištavanja minerala na području Europe. Koincidencijom, upravo je jučer zatvoren i posljednji rudnik ugljena u Njemačkoj. Naime, svečanom predajom posljednjeg komada kamenog ugljena izvađenog iz rudarskog okna Prosper-Haniel u Bottropu njemačkom predsjedniku Frank-Walteru Steinmeieru zatvoren je posljednji rudnik ugljena u ovoj zemlji. Time je okončana i 200 godina stara tradicija eksploatacije crnog ugljena u Ruhrskoj oblasti, na kojoj je utemeljen ekonomski uzlet Njemačke koja se pretvorila u najjače europsko gospodarstvo.
Izlazak Njemačke iz eksploatacije ugljena dogovoren je prije više od deset godina, 2007., između njemačke savezne vlade i saveznih pokrajina Sjeverne Rajne-Vestfalije i Saarske, na području kojih se nalaze najveća njemačka nalazišta crnog ugljena. Uz brigu za sigurnost i zaštitu okoliša, razlog za gašenje rudnika bila je i nekonkurentnost njemačkog ugljena na međunarodnom tržištu. Subvencije koje je vlada morala plaćati rudnicima kako bi cijenom mogli konkurirati dobavljačima iz Rusije, Kine i istočne Europe bile su jednostavno prevelike. No one zakonitosti koje vrijede za Njemačku ne vrijede i za ostali dio Europe.
Podijeljena Europa
Zemlje EU na neki su način podijeljene u stavu o iskorištavanju rudnih bogatstava i ugljena. Dok Njemačka zatvara, a Francuska smanjuje iskorištavanje ugljena, istočnoeuropske zemlje povećavaju proizvodnju.
Naime, od prije nekoliko godina rudarstvo na istoku Europe doživljava procvat. Velike energetske kompanije privučene su na ova područja kombinacijom bogatih nalazišta i činjenice da u Europi postoji razvijena infrastruktura kojom se iskopani ugljen može transportirati, kao i relativno velik bazen kvalificirane i relativno jeftine radne snage, a politička situacija je stabilna. Upravo je cijena rada jedan od ključnih faktora u radu rudnika ugljena, a nije slučajno da su u rudniku u Češkoj mahom zaposleni Poljaci koji imaju standard znatno niži od domaćeg, češkog stanovništva. Češka u posljednja tri desetljeća doživljava pravi ekonomski procvat, a to uveliko može zahvaliti i rudarstvu.
Veliki povratak rudarstvu na siromašnijim područjima EU počeo je prije šest godina, pred sam završetak velike krize koja je potresala kontinent. I nije ovaj povratak rudarstvu ograničen samo na istok Europe. U Španjolskoj su načinjena ogromna ulaganja u rudarstvo, posebno u regiji oko rudnika bakra Rio Tinto. Slična je situacija i u Portugalu koji rudarstvom pokušava nadoknaditi nedostatak vlastitih hidropotencijala. Uz ugljenokope sve više razvijaju rudnike zlata, bakra i cinka. Na plemenite metale sve više "gleda" i Slovačka na čijem se području nalaze velika nalazišta, baš kao i u Rumunjskoj i u Srbiji.
Ipak, unatoč ovom velikom zamahu koji rudarstvo posljednjih godina proživljava na istoku i jugu Europe, prilično je jak i pritisak javnosti protiv otvaranja rudnika. Ne samo zbog ekologije već i zbog sigurnosti i tragedija koje se događaju baš poput ove u Češkoj.
>> Pogledajte video o uvozu radnika u Hrvatsku
Da.da nekad smo se rugali Cesima tom kulturnom narodu..Zvali smo ih paradaiz turisti sa visine i cinicno ih gledali.Bili dva koplja ispred nji h sad oni ispred nas. Ali opet nas ne gledaju sa visoka i cinicno. Odraz kulture. Evoo bas ovdje u Rusiji tj Moskvi gleda emisiju zapadna i istocna Europa. Rusi se smiju jedne zovu stara a druge mlada Europa..Govore koda su tek iz istocne Europe doselili tu. U stvari hoce docarati tako ih gledaju ovi iz zapadne Europe tj visoko i cinicno.Samo naprjed Cesi uspjesni ste jer ste kulturan narod nema krade i lopovluka. Ja tebi ti meni!