Dva izvanredna događaja, širenje koronavirusa i migracijska kriza na grčko-turskoj granici, požurila su i Banske dvore i Pantovčak da vrlo brzo nakon inauguracije predsjednika Zorana Milanovića sazovu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, i to u proširenom sastavu.
Na fotografijama koje je nakon sjednice objavio Ured predsjednika, uz članove VNS-a (predsjednici države i Vlade, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te pravosuđa i čelnici obavještajnih agencija) bili su i ministri gospodarstva, zdravstva, turizma i hrvatskih branitelja, ali i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić te šef kabineta premijera Zvonimir Frka Petešić.
Izvješće SOA-e
Kada je riječ o aktivnostima na suzbijanju epidemije koronavirusa, zaključeno je da su sve dosad poduzete mjere bile pravodobne, učinkovite i transparentne te da sve nadležne institucije po potrebi trebaju nastaviti s poduzimanjem dodatnih mjera, uključujući i redovite sastanke Vijeća za zdravstvo Europske unije.
S Pantovčaka je priopćeno da je premijer Andrej Plenković izvijestio o aktivnostima u vezi s potencijalnim razvojem nove migracijske krize. Izvješće su na istu temu podnijeli i ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i ministar unutarnjih poslova. VNS je, kaže se u priopćenju, upoznat s aktivnostima hrvatske policije u čuvanju državne granice, a s tim u vezi “razmotrene su i mogućnosti pružanja potpore hrvatskoj policiji od strane drugih nadležnih državnih institucija i službi”. Razgovaralo se, očito, o mogućnosti slanja vojske na granicu, no u priopćenju se ne navode nikakvi konkretni zaključci vezani uz tu mogućnost.
O ovoj temi premijer Plenković govorio je u intervjuu za subotnji Obzor, u kojem poručuje – hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. Premijer ipak ne odbacuje do kraja mogućnost da se u odgovoru na ovu krizu angažira i vojska, ako okolnosti budu to zahtijevale.
– U kontekstu saznanja da postoji mogućnost da zaista golem broj ljudi krene prema zapadnoj Europi, logično je da sve države koje su na toj ruti nastoje napraviti plan kako reagirati. Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, želimo sagledati mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima eventualno i Hrvatska vojska ako je to potrebno – kazao je Plenković, najavljujući da će se o tome razgovarati na VNS-u.
Da trenutačno ne postoji potreba slanja vojske na granicu, stav je i predsjednika Milanovića, koji je prije dva dana u intervjuu RTL-u podsjetio da je vojska bila nazočna i za migrantske krize 2015. godine, ali kao logistika, dok je posao zaštite granice odrađivala policija.
– Tu smo, pratimo i pripravni smo, ali nema potrebe za vojskom. Kada bi vojska trebala, onda bi to bila velika kriza. Zakon tu mogućnost predviđa, no ne vidim okolnosti da se to dogodi. Stanje je mirno, mislim da će tako i ostati – uvjeren je Milanović.
Tema i na saborskom odboru
U Saboru je danas zasjedao i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Iako migrantska kriza nije bila planirana dnevnim redom, sjednica na kojoj se raspravljalo o izvješću SOA-e bez nje nije mogla proći. Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon za javnost zatvorene sjednice potvrdio je da su članovi Odbora imali i pitanja vezana uz migrantsku krizu, na koja su dobili iscrpne odgovore.
– Naravno da se u diskusiji govorilo i o detaljima onoga što se sada događa. Imali smo vrlo kvalitetne i iscrpne odgovore ravnatelja SOA-e, i to je bilo vrlo dobro odrađeno. Uostalom, saborski zastupnici shvaćaju i svoj dio odgovornosti. Razgovarali smo i o sigurnosnim provjerama i o određenim konkretnim slučajevima, no zbog zakona i onoga na što me obvezuje moram čuvati povjerljivost samih informacija koje smo dobili na Odboru – kazao je Ostojić.
Otvori KEKS Pay
Vojska na granicama je prijeko potrebna radi obrane nacionalne sigurnosti od ove invazije