Francuska traži od Njemačke da jasno odredi kada bi i kako upotrijebila svoje projektile dugog dometa u eventualnom sukobu s Rusijom. Pariz upozorava da bi bez takvih pravila Europa mogla skliznuti u nuklearni rat. Francuski i njemački dužnosnici vode razgovore o tome kako uskladiti njemačku doktrinu za tzv. duboke precizne udare (DPS) s francuskom nuklearnom strategijom. FT o tome piše prema navodima šest izvora upoznatih s razgovorima. Francuzi strahuju da bi Rusija i napad konvencionalnim oružjem na svoj teritorij mogla shvatiti pogrešno i odgovoriti nuklearnim. Zato smatraju da je potrebna jasna i po mogućnosti javna doktrina koju Moskva ne bi mogla krivo protumačiti.
Njemačka, ali i Velika Britanija, Poljska te nordijske i baltičke zemlje, ubrzano jačaju arsenal oružja dugog dometa. Berlin nabavlja i razvija rakete lansirane sa zemlje dometa od 500 do više od 2.000 kilometara, kojima bi mogao gađati ciljeve duboko u Rusiji. To je dio njemačkih nastojanja da predvodi europsko ponovno naoružavanje. Povod su ruska invazija na Ukrajinu i nesigurne američke obveze prema Europi pod Donaldom Trumpom.
Macron je u ožujku otvorio raspravu o tome kako bi francusko nuklearno oružje moglo štititi i druge europske zemlje. Pariz o tome razgovara s nekoliko država, ali najviše pažnje posvećuje Njemačkoj. Razlog su njezin golemi obrambeni proračun od 780 milijardi eura do kraja 2030. i ambiciozni planovi naoružavanja. Francuski dužnosnici strahuju da bi Moskva Pariz smatrala odgovornim za napade njegovih partnera. Jedan od njih to je usporedio s domaćinom koji odgovara ako mu gost zapali kuću. Francuzi ističu i da kao nuklearna sila imaju razvijena nepisana pravila ponašanja, a da ih Nijemci nemaju.
Visoki njemački dužnosnik kaže da se Berlin u potpunosti slaže da Europi treba zajednička doktrina o eskalaciji. Dodaje da je Njemačka sama pokrenula tu raspravu prije tri godine i da se tome ne opire. Formalni razgovori zastali su zbog unutarnje francuske rasprave o nuklearnoj strategiji, ali sada ponovno dobivaju na zamahu. Jedan od mogućih ishoda je zajednička izjava Njemačke, Francuske i Velike Britanije, no do nje je još daleko. Britanski dužnosnik također umanjuje francuske strahove. Kaže da se njemačka strateška kultura brzo mijenja i da se ne treba držati starih stereotipa. London s Berlinom razvija oružje dometa većeg od 2.000 kilometara na temelju sporazuma iz 2024., a razmatra se i uključivanje Francuske. To potvrđuje i njemačko ministarstvo obrane.
NATO-ov vrhovni zapovjednik u Europi, general Alexus Grynkewich, pojašnjava cilj dubokih preciznih udara. Oni trebaju oslabiti neprijateljev ratni potencijal, primjerice zapovjedne centre, logistička središta, skladišta streljiva i tvornice oružja. Vladine zgrade i nuklearna postrojenja nisu među ciljevima. Njemački general Ingo Gerhartz upozorava da se takve odluke moraju donositi u dogovoru sa saveznicima, jer će Rusija svaki potez jedne članice pripisati cijelom NATO-u.
Bečki vojni analitičar Franz-Stefan Gady smatra da Berlin mora odrediti prioritete ciljanja, način upravljanja eskalacijom i tko odobrava napade. Najviše ga brine njemačko političko vodstvo, za koje misli da ne razumije koliko su udari duboko u Rusiji važni za planove Bundeswehra i NATO-a.
Otvori KEKS Pay
Koji bedaci, očito ništa nisu naučili iz povijesti.