Malo bi tko uopće znao da postoji mjesto imena Schengen da ondje 14. lipnja 1985. pet europskih država – Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska – nisu potpisale sporazum koji je njihovim državljanima omogućio da bez kontrole na granicama mogu putovati u bilo koju od tih zemalja. Schengen je sam po sebi specifično mjesto, uvelike reprezentativan za cijeli europski projekt. Formalno se nalazi u Luksemburgu, ali jedva. Prostire se uz rijeku Moselle, prirodnu granicu s Njemačkom, dok je Francuska samo malo dalje nizvodno. To je vinorodni kraj poznat po pjenušcu, ali nasadi loze ne poznaju granice pa se privatna imanja protežu preko dvije ili sve tri države. Njegovih 500-tinjak stanovnika redovno prelazi granicu kad idu na posao ili u kupovinu, po jeftiniji benzin ili hranu, ali vrijedi i obrnuto. Luksemburg je zbog niskih poreza privlačan susjedima pa oko 30 tisuća Nijemaca iz pograničnih dijelova ondje radi i svaki dan onamo putuje na posao. Granice i granične kontrole na tako umreženom području – u kojem građani dnevno cirkuliraju – zaista su, u najmanju ruku, gnjavaža.
Ta je misao bila u glavama onih koji su se tog lipanjskog dana ukrcali na brod Princeza Marie-Astrid te ga nakon kraće plovidbe vezali uz obalu Schengena pa ondje potpisali ugovor koji je stanovnicima tih zemalja uklonio granične barijere. Nije čudno što su te države odlučile otvoriti svoje prostore jedne drugima – 2. svjetski rat promijenio je perspektivu, a njegove posljedice nagnale su ljude da shvate kako je bolje surađivati nego ratovati te otvorile put raznim europskim integracijama, od Beneluxa, preko stvaranja Europske ekonomske zajednice, do EU u kojoj je danas i Hrvatska. No nisu svi bili optimistični. Štoviše, inicijativa o uklanjanju graničnih kontrola – koje su bile brze, ali su ipak usporavale slobodno kretanje – podijelila je tadašnjih 10 članica EEZ-a.
>> Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od subote ili u našem e-izdanju.
Ne propustite i druge teme:
>> Malenica: Razumijem Penavu, on zna posljedice nasilnog uvođenja ćirilice
>> Lumbarda na Korčuli šampion je hrvatskog turizma
>> Izvor s Pantovčaka: Intervju koji je Grabar-Kitarović dala Hrvatskom tjedniku odgovor je onima koji tvrde da je izdala desnicu
>> Paket - Večernji list plus Diva za 15 kuna
Baš će se Zloveniju pitat puno...