Dugogodišnji problem koji sve češće pogađa dubrovačko područje ponovno je došao u fokus domaće, a i izgleda i svjetske javnosti. Nakon što je jak južni vjetar početkom tjedna podignuo more i promiješao vode Jadrana, na obalu Dubrovnika pristigle su nove ogromne količine otpada, među kojima je dominirala plastika, drvo i biljni materijal. Tijekom samo jednog dana iz Porta je izvučeno oko 20 kubičnih metara plastike i biljnog otpada, dok je s područja Posata uklonjeno još desetak kubika plastike i drvenog materijala.
O ovom se problemu raspisao i ugledni New York Times, ističući kako se čini da “je ovo pravi znak kako smeće jedne zemlje može, zapravo, biti smeće i druge zemlje”. Prema njihovim navodima, a i prema tvrdnjama dubrovačkih službi, najveći dio otpada ponovno potječe iz Albanije. U tekstu New York Timesa navedeno je da su jake južne struje tijekom oluje izbacile “tone smeća” na Dubrovnik, uključujući i Banje te područje oko Staroga Grada. Marija Pajić Bačić, predstavnica Grada Dubrovnika, izjavila je kako je “na temelju oznaka i materijala pronađenih na terenu jasno da je velika većina otpada stigla iz Albanije”.
Gradonačelnik Mato Franković naglasio je da su gradske službe navikle na ovakve situacije, jer se otpad godinama pojavljuje na obali tijekom zimskih mjeseci. Ekipe čišćenja tako rade od ranoga jutra, a kamioni za odvoz otpada raspoređeni su za sljedeća dva do tri dana kako bi se obala što brže oslobodila plastike, metala pa čak i medicinskog otpada.
Lokalni vodič Ivan Vuković rekao je kako problem nije ograničen samo na plastiku. “Viđali smo i uginule životinje koje struje donesu do juga Mljeta. Problem je sustavan i dugotrajan”, izjavio je za NYT. Znanstvenici i komunalne službe ističu kako se zbog relativno zatvorenog oblika Jadranskog mora, koje ima samo uski izlaz kod talijanske “petice”, unaprijed može mapirati smjer kretanja otpada. U zimskim mjesecima, uz česte južne vjetrove, otpad iz slivova rijeka i obalnih područja Albanije redovito završava na jugu Hrvatske.
Franković je potvrdio da hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova već godinama pregovara s Albanijom. “Znamo odakle otpad dolazi. Nudili smo i financijsku i tehničku pomoć u upravljanju otpadom”, rekao je gradonačelnik, uz opasku da “vidimo tek dio smeća koje ispliva, dok zabrinjava onaj dio koji tone na dno”. Župan dubrovačko-neretvanski, Blaž Pezo, dodao je da rješenje može biti samo prekogranična suradnja te predložio satelitski nadzor koji bi omogućio rano otkrivanje velikih nakupina otpada prije nego što dođu do obale.
Dubrovnik, grad s oko 42.000 stanovnika, još je 2020. potpisao obvezu smanjenja plastičnog otpada, nastojeći biti primjer održive obalne destinacije. No iako sam grad poduzima mjere, godišnje primi 4,5 milijuna noćenja turista koji generiraju dodatne količine plastike, a na sve to dolaze i goleme količine otpada koje donose morske struje. Globalno, svake godine desetci milijuna tona plastike završe u morima i oceanima, a manje od 10 posto ukupnog plastičnog otpada se reciklira. Posljedice su razorne i za okoliš i za morski svijet, upozoravaju znanstvenici.
FOTO Velike količine smeća i plastike nanesene su jakim jugom u staru luku
Otvori KEKS Pay
