Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nove Vladine mjere: Državni sektor ponovno zaštićen

Analitičari: Naše se društvo raslojava na one u državnim službama koje se uvijek štiti te na one u privatnom sektoru koji će opet platiti najveći ceh
25. siječnja 2012. u 10:00 43 komentara 82 prikaza
\'02.03.2011., Glavni kolodvor, Zagreb - U HZ-u su danas na konferenciji za tisak najavili prodaju mjesecnih karata za prigradski prijevoz koje vrijede samo za vlak. Odluku su donijeli zbog problema s
Foto: Patrik Macek/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Mjere koje je za sada najavio premijer Zoran Milanović neće biti dovoljne da se srede javne financije i osigura kreditni rejting te pokrene gospodarstvo koje već godinama tone. U to su uvjereni hrvatski analitičari i gospodarstvenici.

Dvije kaste

– Ako se provedu najavljene promjene u poreznom sustavu, one neće dati doprinos glavnom cilju, a to je stabilizacija na međunarodnom tržištu i očuvanje kreditnog rejtinga te pokretanje gospodarske aktivnosti jačanjem domaće potrošnje u kućanstvima i poduzećima – kazao je neovisni analitičar Damir Novotny.

Istodobno, građani sve više vjeruju da se naše društvo počelo opasno raslojavati u dvije kaste – jednu koja uvijek dobiva "mrkve" i drugu koja uvijek dobiva "batine".

Prvu kastu čini većina od 466 tisuća zaposlenih u državnim i lokalnim službama, javnim i državnim tvrtkama, a drugu čine ostali – oko 700 tisuća zaposlenih u realnom sektoru.

Prvi imaju prosječnu plaću od 6000 kuna i maksimalnu sigurnost radnog mjesta, a drugi imaju prosječnu plaću od 4269 kuna i malu ili nikakvu sigurnost radnog mjesta.

Prvi su financijsku krizu "platili" s novih pet tisuća radnih mjesta, a drugi su ceh platili gubitkom 150 tisuća radnih mjesta.

Malo više od prosjeka

Najupitniji su veći PDV, preraspodjela novca iz državnog proračuna i veći pritisak na prosječne plaće.

Srednji sloj koji je gotovo nestao pokušava se novim mjerama proglasiti višom klasom. Tako će oni koji zarađuju više od 6000 kuna, a to je tek malo više od prosječne hrvatske plaće (5729 kuna), najviše pridonijeti pokušaju ispravljanja negativne socijalne slike.

– Porezni pritisak na plaće mora se smanjiti. Oni sa 6000 kuna postali su izgleda bogati jer ne moraju kopati po smeću – kazao je Vladimir Ferdelji, bivši direktor Elektrokontakta, a danas pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture. Ferdelji smatra da ideja o višem PDV-u "nije dobro pripremljena" i da je treba doraditi.

I Novotny smatra da se plaće trebaju rasteretiti, jer cilj mora biti jačanje srednjeg sloja - kategorije koja najviše troši i mora biti generator domaće potrošnje, a samim tim i proizvodnje. Također, zalaže se i za povećanje mirovina, jer umirovljenici troše za osnovne potrebe, i to većinom hrvatsku robu.

– Nije točna izjava ministra financija da Hrvatska s tri tisuće eura godišnje ima najveći neoporezivi dio na plaće. U Europi ima država u kojima je neoporezivo 5000 eura, a u Sloveniji je to 8000 eura. Treba povećati i mirovine, jer smo najveću ekonomsku aktivnost imali kada smo umirovljenicima vratili dug. Tada smo imali fantastičan rast jer umirovljenici ne kupuju automobile već ono nužno za dnevnu potrošnju – kazao je Novotny.

Ostat će bez stotinjak kn

Povišenje PDV-a nije mjera oporavka, jer tri milijarde kuna, drži Novotny, neće ništa pomoći, a poslat će loš signal potrošačima i izazvati negativan psihološki efekt pa će se smanjiti potrošnja.

– Socijalna politika ne može se voditi preko PDV-a i nije mi jasno što vlada time želi postići. To je više prorecesijska mjera jer prijeti smanjenjem potrošnje – smatra analitičar Damir Novotny.

Ekonomisti upozoravaju Vladu da se ne igra još većom poreznom presijom i nepravednom preraspodjelom poreza na dohodak tako što će oni koji zarađuju šest tisuća kuna ostati bez stotinjak kuna koje će potom završiti u džepu onih koji zarađuju, primjerice, četiri tisuće ili manje.

Za to što netko zarađuje tri tisuće kuna nije kriv onaj tko zarađuje šest ili sedam tisuća kuna, upozoravaju ekonomisti i savjetuju Vladi da se usredotoči na smanjenje neodržive proračunske potrošnje.

– Na prihodovnoj strani ne bih dirao ništa. Zemlje koje su, kao sada Hrvatska, pokušavale povećanjem poreznih prihoda riješiti problem nisu uspjele. Štoviše, došlo je do daljeg smanjenja osobne potrošnje. U takvoj situaciji jedini amortizer mogu biti investicije javnih poduzeća, ali kod nas javne tvrtke nisu rješenje nego generator problema, uništene korupcijom i viškom radnika kao posljedicom političkog uhljebljivanja – kaže Željko Lovrinčević, ekonomski stručnjak i bivši savjetnik premijerke Jadranke Kosor. Bez imalo okolišanja, upro je prstom u, kako kaže, središte problema - neučinkovite i preskupe javne tvrtke.

Konkretna rješenja

– Vlada mora smanjiti potrošnju u javnom sektoru, a umjesto toga Vlada će, čini se, pokušati očuvati neodrživa radna mjesta, a cijenu će opet platiti građani i privatni sektor – tvrdi Lovrinčević.

Na pitanje hoće li građani moći još jednom platiti neodrživu javnu potrošnju, Lovrinčević kaže: – To je dobro pitanje. Kako god bilo, morat će! Iznio je i konkretne prijedloge.

– U javnim poduzećima treba promijeniti neodržive kolektivne ugovore, a to se ne može bez promjene Zakona o radu. U javnim tvrtkama treba otpustiti između 20.000 i 25.000 ljudi koji su višak. Ali Vlada, nažalost, ide linijom manjeg otpora, nema političke volje, a to je opasno. Nema se više što čekati. Referendum je prošao, Vlada je na početku mandata, ima većinu u Saboru i veliku potporu javnosti. Može činiti što joj je volja. Bolje ići s tim stvarima nego "roštati" poreze – smatra Lovrinčević.

Krivi smjer: “Nije bogatstvo plaća

Krivi smjer: “Nije bogatstvo plaća od 1500 €, nego milijunska zarada od dionica”

Svi naši sugovornici slažu se da Vlada najavljenim izmjenama poreza na plaće staru nepravdu (premali minimalac i niske plaće u realnom sektoru) ispravlja novom nepravdom – kažnjavanjem onih koji zarađuju tek malo više od državnog prosjeka.

– Sve su to pogrešne mjere. Najvišu stopu poreza na dohodak, koja sada iznosi 40 posto i primjenjuje se na sve plaće veće od 1500 eura, treba drastično smanjiti da budemo konkurentni u ekonomiji znanja. Sada ispada da je bogat onaj tko ima neto plaću od 1500 eura, a da nije bogat onaj tko godišnje na dionicama zaradi milijun eura. Stopu od 40 posto treba primjenjivati na puno višoj razini dohotka, ali u taj dohodak treba ući sva zarada, a ne samo plaća – tvrdi ekonomski stručnjak Josip Tica.

Pozabavili smo se i informacijom tjednika Nacional da je ministrica Vesna Pusić Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva skrila povećanje koeficijenta, a samim time i povećanje plaća za golemu većinu šefova u svom ministarstvu.

– Dok se ne bude znao broj rukovoditelja na broj izvršitelja, neće se moći sa sigurnošću tvrditi da je došlo do rasta mase plaća – rekao je sindikalist Siniša Kuhar.

Havaianas Brasil Logo
PROMO
Koja je to ljetna obuća koja iz godine u godinu oduševljava sve Hrvatice?
Kamo na more
Kamo na more
Ljeto bez dugoročnih planova: Idealna mjesta za brzi ljetni vikend s obitelji
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • stefj:

    Hrvatska, zemlja u kojoj samo budale rade, pametni idu u državnu službu ili mirovinu.

  • mihki:

    Stvarno sramota!! To nisu nikakve mjere za oporavak, već krpanje rupa oduzimanjem onima koji rade i davanje parazitim u državnim firmama!!!!

  • Antiflašist:

    Daklem, ništa novoga, uuups ipak ima novoga, vazne promjene!, zdravstvo u zdravlje, odsjeci u odjele, šport u sport.