Naslovnica Vijesti Svijet

Novac iz EU ne povlači se jer to znači da nema mita, provizija, namještaljki..

Nakon 50 godina u Bjelovaru se gradi novi vrtić, i to s 90 posto europskog novca, dok je naš ulog bio 10 posto. Bez novca iz fondova Bjelovar ne bi dobio novi vrtić valjda još 50 godina, uvjerava bjelovarski gradonačelnik Hrebak
18. veljače 2019. u 21:18 13 komentara 1455 prikaza
Sastanak u Kongresnoj kući u Dublinu
Foto: Dominic Lipinski/Press Association/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Budući da populizam, potaknut najprije ekonomskom, a potom i migrantskom krizom jača na prostoru cijele Europske unije, i to u tolikoj mjeri da se procjenjuje kako će u sljedećem sastavu Europskog parlamenta zastupnici euroskeptičnih i eurofobnih stranaka zauzeti više od 25 posto mjesta, lako je predvidjeti da će populističko plašenje birača strašnim gazdama iz Bruxellesa jačati i u Hrvatskoj kako se budemo približavali svibanjskim europskim izborima.

Marin Škibola o padu Zakona o ništetnosti na sudu EU MARIN ŠKIBOLA 'Riječ je o organiziranom pokušaju interesne skupine da sruši zakon koji pomaže građanima'

Premda ankete upućuju na to da više od 65 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo u EU korisno, pitanje je hoće li se to vidjeti na izbornoj izlaznosti. Na europske izbore 2014. godine izašlo je samo 25 posto birača, a kad je analizirana dobna struktura, iskočio je podatak da je na izborima sudjelovalo tek 13 posto mladih ljudi. Problem je, tumačili su analitičari, što Hrvati, baš kao i građani drugih članica Europske unije, nemaju osjećaj da je stvarno potrebna i njihova politička uključenost te često EU doživljavaju kao neku virtualnu organizaciju koja se bavi gomilom tehničkih i administrativnih pitanja.

Otvoreno europsko tržište

Iza Hrvatske je prvih pet godina članstva. Podvojenost tzv. običnog čovjeka prema svojoj tituli europskog građanina i dalje je duboka. Nije, naravno, Hrvatska u tome iznimka. Populističko rasplamsavanje raznih nategnutih konstrukcija koje su dovele, primjerice, do Brexita, pa strahova i predrasuda zbog kojih se podižu žice i zidovi pred migrantima, ali se ne uspijeva osmisliti funkcionirajuća politika kojom bi se problem počeo rješavati suvislo i pravedno, potiče skepticizam i u bogatim članicama, a kamoli neće u onima koje ne uspijevaju uhvatiti korak.

U Hrvatskoj, dakle, s jedne strane dominira ideologizirana retorika prema kojoj su Hrvati potlačeni, pregaženi, državni im je suverenitet i nacionalni ponos prodan stranim gospodarima, a uz sve to kroz ta širom otvorena vrata EU iz Hrvatske odlaze deseci tisuća mladih i obrazovanih ljudi. S druge se strane nalazi racionalna argumentacija koja upućuje na to da EU nudi nebrojene razvojne mogućnosti te da to koliko će Hrvatska profitirati ne ovisi ni o kakvim „gospodarima“, nego isključivo o nama samima. Jer, i kad se čini da je kompliciran, život zapravo funkcionira prema vrlo jednostavnim pravilima. Jedno od prvih koje bi svatko trebao imati na umu jest ono da ako hoćeš imati ono što želiš, moraš za time krenuti. Sve je više konkretnih priča koje pokazuju što se događa kad se naprave pravi koraci, bilo da je riječ o pojedincima, udrugama, tvrtkama, kulturnim ustanovama, poljoprivrednicima… Sve je na stolu, o svakome ponaosob ovisi hoće li za nečim pružiti ruku.

Gradonačelnik Bjelovara, liberal Dario Hrebak, u posljednjih je godinu i pol svoj grad doveo među deset najboljih u povlačenju europskog novca. Prije toga bili su na dnu ljestvice. U tom su razdoblju, dakle, povukli gotovo 100 milijuna kuna, a cilj im je da svake godine „dovuku“ još jedan svoj gradski proračun – dakle, svake godine od 90 do 100 milijuna kuna!

Theresa May BRITANIJA Brexit: Theresi May prijeti još jedan poraz u parlamentu

– Nakon 50 godina u Bjelovaru se gradi novi vrtić, i to s 90 posto europskog novca, dok je naš ulog bio 10 posto. Bez novca iz fondova Bjelovar ne bi dobio novi vrtić valjda još 50 godina. Pomoću programa Zaželi povukli smo maksimalnih 10 milijuna kuna i zaposlili 77 žena iz teško zapošljive dobne skupine. Upravo nam je odobren velik infrastrukturni projekt aglomeracije, odnosno uređenja vodovodno-kanalizacijskog sustava, težak 205 milijuna kuna, od čega nam iz fondova EU stiže 72 posto nepovratnih sredstava… obnavljamo ceste koje su godinama bile na čekanju… Pokrenuli smo energetsku obnovu svih bjelovarskih škola… A to je tek početak – kaže gradonačelnik Hrebak ističući da je glavni dobitak članstva u EU promjena socijalističkog mentaliteta koji je oblikovao i političko ponašanje.

Oni koji ne žele napustiti taj mentalitet, koji i dalje žele nastaviti s praksom namještanja poslova kumovima i rođacima, koji ne žele napustiti nezakonitu, koruptivnu praksu plaćanja provizija ispod stola i zapošljavanja preko veze podobnih, a ne sposobnih, bit će nerazvijeni, ovisni o proračunskim dotacijama i bez perspektive. Danas, kaže Hrebak, svaka jedinica lokalne samouprave ima razvojne mogućnosti samo ako je spremna prihvatiti jasna, čvrsto strukturirana pravila i nadzor nad potrošnjom dobivenog novca.

Bivša bankarica, danas mala poduzetnica Suzana Barada, suvlasnica je tvrtke Agalma, koja se bavi proizvodnjom šećerne paste za depilaciju namijenjene profesionalnim kupcima. Posao je razvila upravo zahvaljujući novcu iz fondova EU. I to u pedesetim godinama života, nakon što je ostala bez posla i shvatila da žena njezine generacije nema prođu na tržištu rada, neovisno o znanju i iskustvu.

– Iz fonda namijenjenog potporama za male poduzetnike povukle smo maksimalnih 300.000 kuna za kupnju opreme i strojeva, što nam je omogućilo povećanje proizvodnje. Da nije bilo toga, morale bismo podići kredit, a budući da je naša tvrtka bila start up, pitanje je bismo li ga dobile i pod kojim uvjetima. Nama je, dakle, članstvo u EU dalo vjetar u leđa. Preko Hrvatske gospodarske komore sudjelovale smo u projektu „Osvoji nova tržišta“ koji se financira europskim novcem. Zahvaljujući tome bile smo na organiziranim sastancima s potencijalnim partnerima u Kanadi i Dubaiju, nakon kojih očekujemo nekoliko ugovora… Kad bismo mi kao male poduzetnice inače otišle tamo i dobile mogućnost za poslovne razgovore? Nikad… – kaže Suzana Barada dodajući da se planiraju javiti na još dva natječaja, jedan da bi financirale predstavljanje svojih proizvoda na sajmovima širom EU i drugi da bi pokrenule web-edukacije za korisnike njihovih proizvoda.

Theresa May u Belfastu VELIKA BRITANIJA 40 bivših veleposlanika pozvalo May da odgodi brexit

Važno je, ističe, da poduzetnici shvate da im je na raspolaganju cijelo tržište EU te da su hrvatski okviri uski. Upravo zato ona je, kaže, odmah na početku proizvode registrirala po standardima EU i upisala ih u EU bazu, što tvrtki omogućava da ih prodaje u svim članicama bez dodatnog administriranja i analiza. Upravo zato neki od njihovih prvih kupaca bili su kozmetički saloni iz Finske…

Humanitarne namjene

U udrugama su, pak, odavno shvatili da se moraju uključiti na europske natječaje ako žele provoditi ozbiljne projekte, jer donacija i novca iz domaćih izvora sve je manje. Miroslava Rožanković, predsjednica humanitarne organizacije Zajednica Susret, koja skrbi o ovisnicima, kaže da su sredstva iz fondova EU gorivo bez kojega ne bi bilo mnogih projekata.

– Trenutačno provodimo projekt „Upoznaj me, nauči me, zaposli me“, za koji smo povukli gotovo 1,5 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Partneri su nam Udruga Vestigium i Hrvatska mreža za beskućnike. Cilj projekta je da ovisnicima i beskućnicima olakšamo povratak ili ulazak na tržište rada. Oni su dugotrajno nezaposleni, mnogi nemaju radnog iskustva ni vještine koje bi bile tražene… Osim toga, prema njima vladaju i brojne predrasude, pa je potrebno raditi i na dodatnim edukacijama ljudi koji bi im mogli ponuditi posao… Pomoću ovog projekta pokrenuli su niz obrazovnih programa – za računalnog operatera, za uzgoj bilja, izradu predmeta od keramike, drva i pruća… – govori Miroslava Rožanković.

Generalno gledajući, kaže, kroz projekte EU moguće je povući solidan novac za projekte s humanitarnim karakterom, ali primjećuje i nedostatak natječaja na kojima bi se mogao dobiti novac za neke temeljne stvari, poput opreme, vozila za prijevoz korisnika te za ljude koji bi radili s marginaliziranim skupinama…

Zapravo, kad gledamo kako se formira stav prosječnog Hrvata prema EU, vidi se da to prije svega ovisi o tome vidi li u tom okviru mogućnosti za kvalitetan život. Stariji ljudi, koji bi po nekoj generacijskoj logici trebali biti sumnjičavi, postaju otvoreni kad vide da njihova djeca profitiraju zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

Viktor Orban Viktor Orban govorio o stanju nacije Kritike ga uopće ne muče – 'Najmanje ste slobodna članica EU'

Melita Vrbanek, koja se lani okitila titulom najuzornije hrvatske seoske žene, sa suprugom Darkom vodi OPG u Vivodini, mjestu nedaleko od Ozlja. Prostor je, naravno, populacijski devastiran, ostali su uglavnom stariji ljudi, dok njihova djeca nisu djedovinu počela gledati drugim očima. I to zahvaljujući članstvu u EU kojim se otvorio pristup razvojnim fondovima. Melita Vrbanek i njezin suprug s troje su se djece doselili iz grada na selo, na 45 hektara pokrenuli proizvodnju žitarica, heljde, buča golica, zasadili vinograd, izgradili vinariju, bave se ovčarstvom… Treba li reći da su novac za to povukli iz Europske unije? Naravno da ne treba…

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt ubraja se među vrlo agilne ustanove koje novcem iz fondova EU nastoje pratiti trendove na svjetskoj sceni. Upravo zahvaljujući sudjelovanju na natječajima EU priključili su se međunarodnom projektu AthenaPlus, u kojemu sudjeluje 21 zemlja, a cilj je omogućiti pristup mrežama kulturne baštine. MUO se uključio kao partner i isporučio 40.170 digitaliziranih zapisa predmeta iz svoga veličanstvenog fundusa… Digitalizacija je, svjesni su, sastavni dio moderne muzeologije, što se vidjelo i na nedavnoj Noći muzeja. Bez europskog novca nijedan hrvatski muzej, i ne samo muzej, naravno, ne bi mogao uhvatiti korak s vremenom…

Larmanje o konjušarima

Dakle, to što postoji sumnjičavost prema Europskoj uniji, što se postavljaju pitanja suvereniteta, što se propituju politike, pa i granice do kojih bi članice trebale provoditi zajedničke politike, što se problematiziraju društvene promjene koje proizlaze iz prihvaćanja različitih zajedničkih dokumenata, što se problematizira migrantska politika, čak i to što se svjetonazorski stavovi često temelje na predrasudama, prirodan je dio demokratskog okruženja.

Ne moramo svi razmišljati jednako. No, u kojoj će mjeri tko biti uspješan, nije ovisilo i ne ovisi o „gospodarima“, nego o spremnosti da se napuste obrasci zaštićenog uhljebništva, podobnosti i stvaranja raznih vrsta koruptivnih mreža. Oni koji to ne žele stajat će na začelju, glasno larmajući o zlim gospodarima čiji je jedini cilj da Hrvate pretvore u konjušare… Solidan izlazak hrvatskih birača na europske izbore u svibnju takvima bi bio prvi znak da građani ne žele larmu, nego ozbiljnu politiku, za europskim stolom.

>>Protivnci Brexita slave odluku Parlamenta

Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja
SITI U PLANINI
Nutricionisti savjetuju: Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja

A1 izdvaja za Vas

  • @ploto@:

    Ovo je smiješno.Europski parlament kontrolira Soroš i lihvarska kabala,a svi glume nekakvu demokraciju. To su plaćenivi velikih korporacija,isto kao i u SAD.Predstavljaju njih,a ne narod i u tome je problem.Plaćenici su zabrinuti za svoju budućnost i to opravdano.

  • aabbcc:

    Da Tito nije umro imali bi do sada 10 vrtica ___ a danas se HDZ-ovci dive cudu od 1- vrtica u EU !

  • stefj:

    Ma nije to da se ne mogu podijeliti novci i nabiti cijena. Sve se to može dogovoriti... Najveći problem je što uhljebi ne mogu sastaviti dvije suvisle rečenice, a kamoli napisati nekakav projekt. Pa pogledajte Zagreb, tisuće uhljeba i izmišljenih ... prikaži još! radnih mjesta, jedva koji pismen, a stručan niti jedan. Sve podržano od sindikata gdje imamo kolektivni ugovor koji prednost pri zapošljavanju daje rodbini... I tako rodbina gljivari u holdingu na izmišljenim radnim mjestima, prima ozbiljan novac i radi samo štetu. Pa pogledajte projekte koje reklamira Bandić, za svaki se moglo dobiti financiranje EU-a bez nekog velikog problema... Svaka čast npr. ekipi iz Bjelovara i sličnima, sigurno i oni imaju uhljebe, no uz sve to uspiju nešto i napraviti... Uhljebisu totalno uništili Hrvatsku, radi njih smo na dnu EU-a, a oni sami su na svjetskom dnu...