Tri preostale nuklearne elektrane u Njemačkoj gase se tijekom vikenda, 12 godina nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u Japanu koja je ubrzala odustajanje Njemačke od atomske energije. Gašenje označava pobjedu glasne antinuklearne snage u zemlji u vrijeme energetske nesigurnosti zbog rata u Ukrajini i napora za dekarbonizaciju u državi koja zbog jake industrije ima rastuću potražnju za električnom energijom. Postrojenja koja su ugašena nalaze se u Emslandu, u sjevernoj pokrajini Donjoj Saskoj, Isar 2 je u Bavarskoj, a Neckarwestheim u Baden-Württembergu na jugozapadu zemlje.
Sigurnija zemlja
Krajem ožujka njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni) proglasila je stvar oko koje su se lomila koplja riješenom.
- Kada se sve zbroji, rizici nuklearne energije se ne mogu kontrolirati i stoga okončanje korištenja nuklearne energije čini našu zemlju sigurnijom, a time se i izbjegava stvaranje novog nuklearnog otpada - kazala je.
Prije toga, Njemačku je potresala burna rasprava o atomskoj energiji. Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a zapravo se u koalicijskom sporazumu složila da će se pridržavati njemačkog postupnog ukidanja nuklearne energije o kojem je već odlučeno 2011.: posljednje nuklearke trebale su biti zatvorene do kraja 2022. No ruska agresija na Ukrajinu donijela je promjenu. Dotok plina iz Rusije prekinut je i strahovalo se od energetske krize, pa je savezni kancelar Olaf Scholz odlučio da se rad preostalih elektrana, koje su u 2022. osiguravale otprilike 6,5% električne energije u zemlji, odgodi do sredine travnja 2023., piše Deutsche Welle.
Zemlja je počela smanjivati korištenje nuklearne energije prije više od dva desetljeća nakon duge borbene kampanje protiv tehnologije, ali je 2010. kancelarka Angela Merkel najavila produljenje vijeka trajanja 17 nuklearnih postrojenja najdulje do 2036. Ta je politika promijenjena već sljedeće godine nakon što su potres i cunami izazvali nuklearnu katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi u Japanu, pokrenuvši nove antinuklearne prosvjede i političku odlučnost da se napusti ta tehnologija.
Konačna gašenja postavljaju pitanja o sigurnosti opskrbe energijom i izgledima za njemačke emisije ugljika. Zemlja planira ugasiti sve termoelektrane na ugljen do 2038. godine, a prva zatvaranja planirana su za 2030. Međutim, parlament je prošle godine odobrio hitnu zakonodavnu inicijativu za ponovno otvaranje zatvorenih termoelektrana na ugljen kako bi se pomoglo u proizvodnji električne energije. Potaknut ratom u Ukrajini, odlučio se za ubrzanu gradnju više terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina.
Ugljen je činio nešto više od 30% ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj 2022. godine, ispred vjetra koji je činio 22% proizvodnje, plin 13% i solari 10%. Biomasa, nuklearna i hidroelektrična energija činile su većinu ostale proizvodnje, piše The Guardian.
Japan je iznimka
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u svijetu trenutačno rade 422 nuklearna reaktora, čija je prosječna starost oko 31 godinu. Što se tiče proizvodnje električne energije u svijetu u nuklearnim elektranama, kaže se da je 1996. dosegnuto visokih 17,5 posto, 2021. ta je vrijednost pala ispod deset posto prvi put u četiri desetljeća. Iznimka je Azija gdje je atomska energija još popularna i sve je više planova za gradnju novih postrojenja, unatoč Fukushimi. I Japan se planira vratiti većem korištenju nuklearne energije, usprkos potresu i cunamiju 2011. koji je izazvao eksploziju nekoliko nuklearnih reaktora jednog za drugim. Tada su bile zatvorene sve nuklearne elektrane. Sada je japanska vlada odlučila: Japan, koji ima malo sirovina, želi graditi nove reaktore i ostaviti postojeće da rade do 70 godina starosti.
U Njemačkoj su trenutačno na vlasti ludi zeleni i učinili su taj suludi korak upravo u energetskoj krizi. Ne nude nikakvu alternativu za dobijanje energije, samo protestiraju protiv ovog i onog. Naredba od lude Grete.