U vrlo službenoj atmosferi održao se danas sastanak predstavnika pet liječničkih organizacija s ministrom zdravstva. Ministar Vili Beroš očito je zamjerio Liječničkoj komori što se svrstala u pobunjenički tabor i predvodi nezadovoljne liječnike u prosvjedu 18. ožujka na Markovu trgu. Sa šeficom KoHom-a otprije je "zaratio", za sindikat je prirodno da traži veća prava za svoje članove, dok HUBOL i Inicijativu mladih liječnika ne doživljava baš kao ozbiljne sugovornike. Primivši ih sve na Ksaveru, ministar je naveo kako se na njihovim zahtjevima radi, iznio je i neke izračune, ali i kazao da je teško dati rokove, no oni su htjeli čuti precizne odgovore pa današnji sastanak ne smatraju previše korisnim te prosvjed i dalje planiraju.
Komercijalizacija specijalizacija
Vili Beroš je, pak, potražio saveznike. Poručio je prije nekoliko dana da "ima onih koji hoće razgovarati". Nije htio reći na koga misli, no to su Hrvatski liječnički zbor (HLZ) i Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Treba reći da nijedna od tih organizacija nije suprotstavljena bilo kojoj drugoj, ali ne dijele sve stavove. UPUZ -ovo predsjedništvo složilo se kako podržavaju neke od iznesenih zahtjeva, i to izjednačavanje koeficijenata te povećanje koeficijenta specijalizantima od 10 posto, a podupiru i donošenje zakona o liječništvu kako liječnici ne bi više bili dio uredbe o javnim službama.
– Međutim, ne podržavamo način i metode. Smatramo ih preagresivnima. Javni prosvjedi i obustava rada nisu način na koji se postiže dogovor, samo mogu štetiti. Osim toga, 60 posto liječnika nije ispunilo tu ankete temeljem koje poduzimaju akcije – ističe dr. Dražen Jurković, predsjednik UPUZ-a. UPUZ se apsolutno ne slaže ni s terminom robovlasničkih ugovora, kako mladi liječnici nazivaju svoje ugovore o specijalizacijama koji ih vežu da u ustanovi koja im je platila specijalizaciju ostanu jednak broj godina koliko je specijalizacija trajala. Ti se ugovori ponovno aktualiziraju iako je 2019. zakonski limitiran iznos koji liječnici moraju vratiti u slučaju prijevremenog raskinuća ugovora, na oko 200 tisuća kuna.
– Vrlo je populistički pristup "dobit ćete specijalizaciju i niste ništa dužni", na to ćete vrlo lako dobiti mlade liječnike. Kao prvo, postavlja se pitanje: je li specijalizacija edukacija ili rad? Vjerojatno treba mijenjati program specijalističkog usavršavanja i o tome treba razgovarati – kaže dr. Jurković. Decidiran je u tome kako je neprihvatljivo da netko dobije specijalizaciju a da zauzvrat nema nikakve obveze.
– Kako bi bolnica mogla planirati ljudske potencijale kadrova ako vam npr. internist ide u mirovinu za četiri godine, a vi ste dužni osigurati nastavak te djelatnosti?! – govori. Kao drugo, podsjeća, ne mogu to biti robovlasnički ugovori jer su ugovori obostrani akt koji potpišeš ako odlučiš.
– Poanta je u komercijalizaciji specijalizacija. Za specijalizacije iz javnog zdravstva i hitne medicine nitko se ne javlja jer s njima ne možete raditi privatno, dok se na jednu atraktivnu specijalizaciju poput dermatologije, ortopedije, neurokirugije, plastične kirurgije javlja pedeset ljudi! Zavodi za javno zdravstvo raspisuju specijalizacije na koje se nitko ne javlja jer s tom specijalizacijom ne možeš raditi privatno. U redu, liberalizacija tržišta je legitimna, ali što u tom slučaju s javnim zdravstvenim ustanovama? A ako idemo na liberalizaciju tržišta, hoćemo li onda ići na potpunu liberalizaciju specijalizacija pa da dopuštenje za rad dobiju liječnici sa sličnog govornog područja, iz BiH, Crne Gore, Srbije, a ustanove im ponude ugovore na 10 godina? – iznosi Jurković. Svjestan je da je specijalizacija jako dug proces u koji mladi liječnici puno ulažu, ali istina je i da se liječniku sa specijalizacijom jako diže tržišna vrijednost.
Zbor neće sukobe
HLZ s 11 tisuća dobrovoljnih članova više je okrenut edukaciji i stručnim aktivnostima. Podržavaju aktivnosti sindikata, razgovarat će i o staleškim pitanjima, ali nisu za radikalne poteze.
– Nećemo u sukobe. Probali bismo razgovorom doći do najboljih rješenja, ali pritom ne opstruirati druge. Mislim da je 10 posto povećanje koeficijenta za specijalizante najrealniji zahtjev, njih nema tako puno u odnosu na 16 tisuća liječnika i to bi prvo trebalo – kaže prof. Željko Krznarić, predsjednik Zbora. Među liječnicima mnogi ne misle da bi primarcima trebalo izjednačiti koeficijente s bolničkim liječnicima, dodaje, no, ponavlja, nikog neće opstruirati.
VIDEO Prosvjed HND-a nakon smrti Vladimira Matijanića
