U želji da ispuni predizborno obećanje o neradnim nedjeljama, a da se ne zamjeri baš svima, Vlada je opet ostavila široku lepezu izuzetaka – na autobusnim i željezničkim kolodvorima, u zračnim i trajektnim lukama, nautičkim marinama, kampovima, bolnicama, OPG-ima, tržnicama, u zaštićenim područjima prirode, prodaju na kioscima...
– Zna se tko mora raditi nedjeljom. To su hitne službe, vatrogasci, policija i zdravstveni sustav. A ako ne rade trgovine, tako se može reći da ne moramo ni kavu piti u kafićima. Možemo je piti i u subotu ili kod kuće, ako već zabranjujemo rad nedjeljom i brinemo se za radnike. A zapravo je u pitanju čisti populizam – kaže Evačić, predsjednik Uprave NTL-a, objašnjavajući kako nitko ne bi osporavao zakon da nema previše iznimaka, među kojima su i ugostiteljski objekti, benzinske pumpe... Zabrane nikada nisu dovele do razvoja tržišta i pozitivnih utjecaja na tržište rada, tvrde iz HUP-a. A da se i dio kupaca ne odriče (ne)radne nedjelje, svjedoče i goleme gužve u prodavaonicama koje nedjeljom otvaraju svoja vrata, dugi redovi na benzinskim postajama samo kako bi se u večernjim satima kupio sladoled, pa i deterdžent za pranje rublja ili toaletni papir "na akciji".
VEZANI ČLANCI
– Rad radnika trebao se regulirati Zakonom o radu. Bio sam u radnoj skupini i predlagao sam da se rad nedjeljom plati i 300% u odnosu na "normalni" radni dan, pa tko voli nek' izvoli. Zemlje u kojima se radi nedjeljom ne samo da imaju bolje plaćene radnike nego i više cijene. Sladoled, primjerice, nedjeljom nije 1 euro, nego 1,20 eura. Postojao je niz načina da se regulira (ne)rad nedjeljom, a Vlada je odlučila kako je odlučila. Sad ćemo vidjeti što će reći Ustavni sud – objašnjava Evačić.
Diskriminacija malih
Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) kažu kako je u ovom trenutku teško procijeniti koliki su gubitci malih trgovaca od neradne nedjelje, s obzirom na to da ih značajan broj radi u turističkoj sezoni. Zbog podijeljenosti članova oko (ne)radne nedjelje HOK se zalagao da svatko odlučuje sam za sebe. Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini Ustavnom je sudu, podsjetimo, prošli petak prva poslala Udruga Glas poduzetnika. Tvrde kako su izmjene tog zakona koje se tiču zabrane rada nedjeljom i blagdanom, kao i određivanja maksimalnog broja radnih sati pojedine trgovine, diskriminatorne i izravno kršenje Ustava RH te povreda temeljnih poduzetničkih sloboda. Traže da se do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda osporavane odredbe Zakona obustave od primjene te napominju kako se stavljanjem u istu kategoriju s velikim trgovačkim lancima ignorira specifične potrebe malih obrta, poput cvjećarnica, suvenirnica, pekarnica, tobacco shopova, malih trgovaca i poduzetnika... Tim poduzetnicima radne nedjelje i blagdani čine značajan dio njihovih godišnjih prihoda, prosječno čak trećinu, poručili su.
VIDEO Ministar financija Primorac predstavio prijedlog zakona kupoprodaje potraživanja
Kopirati austriju i njemacku i to je dobitna formula. Tamo trgovine nedjeljom ne rade. Kakav shoping nedjeljom, to je nezamislivo. A ovakvi clanci poput ovog u VL je placeno od trgovacke masinerije.