Unatoč dugogodišnjem smanjivanju broja učenika u hrvatskim školama, posljednji demografski pokazatelji mogli bi upućivati na postupnu promjenu nepovoljnih trendova. Povratak hrvatskih obitelji iz inozemstva već se odražava na stanje u školskim klupama, a demograf Stjepan Šterc smatra kako bi se, nastave li se pozitivna kretanja, u sljedećim godinama moglo očekivati i poboljšanje situacije u obrazovnom sustavu. Posebno važnim pritom ističe povratak mladih obitelji s djecom.
U 13 godina 12,5% manje učenika
Naime, prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih hrvatske osnovne i srednje škole u posljednjih su 13 školskih godina ostale bez 63.918 učenika, što je smanjenje od 12,5 posto. Najveći gubitak zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj je broj učenika manji za 8094, odnosno 34,37 posto. Šterc upozorava da se iza tih brojki krije dugogodišnje iseljavanje obitelji s djecom, čije se posljedice tek postupno očituju u obrazovnom sustavu. – Iz godine u godinu potvrđivao se upravo takav trend, ali izuzetno je važno naglasiti i dodatnu potvrdu iseljavanja iz Hrvatske, i to uglavnom obitelji s djecom. To nam se sada, između ostalog, vraća kao posljedica. Iako smo prošle godine zabilježili veći broj povrataka u Hrvatsku u odnosu na odlaske, posljedice iseljavanja i dalje se osjećaju, najviše u školama – ističe Šterc.
Prema njegovim riječima, upravo bi promjena migracijskih kretanja mogla biti prvi važan korak prema oporavku. Kao jedan od pokazatelja navodi podatak da je tijekom 2025. broj doseljenih u Hrvatsku nadmašio broj onih koji su je napustili. Pozitivni pomaci, kaže, već su vidljivi i u pojedinim školama. – Početak preokretanja tog trenda već se nazire. Naime, 2025. imali smo veći broj useljenih nego iseljenih, a to se, između ostalog, odražava i na povratak dijela učenika u škole. Evo, i danas imate podatak da je u Osječko-baranjskoj županiji 158 djece povratnika – navodi demograf.
Da se povratak iz inozemstva sve konkretnije odražava na obrazovni sustav Osječko-baranjske županije, pokazuju i ovogodišnji upisi. U školsku i pedagošku godinu 2026./2027. ondje je upisano 90 učenika povratnika u osnovne i srednje škole te još 68 djece u predškolske ustanove. Ukupno je riječ o 158 djece koja su se s obiteljima vratila iz 12 država, a najviše ih je stiglo iz Njemačke. U osnovne škole krenulo je i 13 prvašića povratnika, dok je 68 djece predškolske dobi raspoređeno u 15 vrtića. Učenici su upisani u 50 škola na području županije. Šterc upozorava da se učinci povećanja broja rođenih ne mogu očekivati odmah, zbog čega bi u središtu demografskih mjera trebao biti upravo povratak iseljenika, osobito onih koji imaju djecu. – Ključna je stvar povratak hrvatskog iseljeništva. Klasična populacijska politika, usmjerena na školstvo, kao i povećanje broja rođenih, koji sada iznosi oko 1050 više u odnosu na 2025., u 2026. godini odrazit će se na školski sustav tek za šest ili sedam godina, kada ta djeca krenu u školu. Zato je najvažniji povratak hrvatskog iseljeništva, odnosno mladih obitelji s djecom – objašnjava. Smatra da država povratak ne može prepustiti isključivo odluci pojedinaca, nego mora stvoriti uvjete koji će obiteljima omogućiti da u Hrvatskoj ponovno izgrade život.
Optimistični, ali s oprezom
– Nije dovoljno samo poručiti ljudima da se vrate u Hrvatsku, nego je potrebno razviti konkretne modele poticanja povratka. Jedan od njih svakako se odnosi na zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i slično. Posebno bih istaknuo stambeno zbrinjavanje s obzirom na to da Hrvatska ima velik broj napuštenih nekretnina. Država bi trebala reagirati i ponuditi mogućnost otkupa tih nekretnina te njihova dodjeljivanja povratnicima, osobito u demografski ispražnjenim područjima – kaže Šterc. Među najavljenim koracima prema sustavnijem pristupu demografskoj obnovi izdvaja i Zakon o demografskoj obnovi, koji bi trebao obuhvatiti četiri modela djelovanja. Uz povratak hrvatskog iseljeništva, predviđene su klasične populacijske mjere i usmjeravanje mladih prema područjima koja su posebno pogođena depopulacijom.
Iako je ukupna slika i dalje nepovoljna, usporedba školskih godina pokazuje da se gubitak učenika posljednjih godina smanjuje. Dok je u jednoj od ranijih godišnjih usporedbi broj učenika pao za gotovo 12 tisuća, između školskih godina 2025./2026. i 2026./2027. smanjenje je iznosilo 537 učenika. To samo po sebi ne znači da je dugogodišnji trend preokrenut, no u kombinaciji s podacima o povratku obitelji daje razlog za oprezan optimizam. – Ako se nastave trendovi zabilježeni u službenoj statistici za 2025. i prvih devet mjeseci 2026., u sljedećem razdoblju može se očekivati, između ostalog, i poboljšanje situacije u školstvu – smatra Šterc. Dodaje kako demografsku obnovu treba promatrati kao pitanje dugoročne budućnosti države, a ne kao temu koja bi se trebala svoditi na dnevno-političke rasprave. – To nije pitanje ideologije ni politike, nego jednostavno pitanje opstanka – zaključio je Šterc.
Otvori KEKS Pay
"Povratnicima omogućite otkup napuštenih nekretnina" - pa tko im brani da otkupe nesto? 'Hrvatska ima velik broj napuštenih nekretnina.' - baš Hrvatska ili njeni građani? Zašto Šterc ne kaže malo jasnije što misli :D