Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Nije se na vrijeme reagiralo na egzodus radnika

Marić: Unatoč Uljaniku i Petrokemiji moramo naći još prostora za rasterećenje gospodarstva.
10. listopada 2018. u 11:12 8 komentara 818 prikaza
Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Je li 6,3 milijarde kuna poreznog rasterećnja u posljednje tri godine dovoljno ili se moglo i više? Predsjednik uprave Podravke Marin Pucar smatra da se ide u dobrom smjeru.

– Gospodarstvenici uvijek očekuju više, ali to ovisi o mogućnostima. Prioritet je većini tvrtki, pogotovo iz sektora trgovine i prerađivačke industrije, sve očitiji nedostatak radnika – istaknuo je Pucar na okruglom stolu na kojem su, uz njega, sudjelovali i Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnika, te Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce.

Zdravko Marić Cijene idu u nebo Gorivo opet poskupilo, ministar Marić: Pratimo cijene naftnih derivata

Mirko Habijanec smatra da treba više pažnje posvetiti kolektivnim ugovorima.

– Imamo loš Zakon o radu i loše školstvo, a iako su najavljene mjere dobrodošle, one nisu dovoljne. Sve to utječe na sustav upravljanja radom. Ako nemamo regulirane kolektivne ugovore, nema ni Hrvatske kakvu želimo, a tome bi Vlada trebala posvetiti veliku pažnju – istaknuo je Habijanec.

Pogledajte video prvog dijela konferencije:

[video: 27208 / ]

Stipendije učenicima

U Njemačkoj je minimalna satnica devet eura, a u građevinarstvu gotovo 15 eura.

– Znači, država je rekla što su to intenzivne djelatnosti za koje trebaju biti osnovne plaće daleko veće i na tome se temelji cijeli državni aparat. Kod nas toga nema. Gotovo polovicu zaposlenih imamo na minimalnoj plaći, pa i ne plaćaju porez na dohodak. U građevinarstvu smo od 1. ožujka povećali osnovne plaće oko 20 posto, a za deficitarna zanimanja za još 10 posto. Procjenjuje se da bi to za svih 60.000 zaposlenih značilo 200 milijuna kuna u proračunu više u doprinosima i porezima – rekao je Habijanec i dodao da kvalificirani radnik iz tvrtke koja poštuje kolektivne ugovore plaća dvije, tri ili četiri tisuće kuna mjesečno doprinose za zdravstvo, a neki drugi u drugoj tvrtki plaća nekoliko stotina kuna, a onda obojica imaju jednaka prava. To je, upozorava, nelojalna konkurencija.

Hrvatska kakvu trebamo
1 / 24
Koprivnica: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo

I Jako Andabak komentirao je Vladine porezne mjere.

– Ministar Marić dobro je pogodio loptu, ali još nije zabio gol, no osjećam da je blizu. Ako kaže da je ovo treći korak, nadam se da će ih biti još pa ćemo doći i do pobjede. Dakle, kad govorimo o porezima, oni moraju biti u funkciji razvoja, a time rješavamo i pitanje zaposlenosti. Nemamo problema s radnicima, ljudi će se vratiti kada stvorimo pozitivnu klimu i dobru perspektivu. Imamo oko 2500 zaposlenih tijekom sezone i dosad nismo osjetili krizu. S općinom Bol pokrenuli smo akciju jer u školi nije bilo ugostiteljskih zanimanja posljednjih desetak godina, a ove godine ih je 47 upisanih. Dali smo stipendiju i smještaj, pomogli školi i začas smo dobili u malome mjestu dovoljno učenika – iznio je konkretan primjer Andabak i pozvao ministra Marića da smanji poreze u turizmu.

Koprivnica: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo Hrvatska kakvu trebamo Andabak: Ministar Marić dobro je pogodio loptu, ali još nije zabio gol

Davor Majetić rekao je da se znalo da će doći do egzodusa radnika, no nije se reagiralo na vrijeme, pa se došlo u situaciju da se vatrogasnim mjerama rješavaju posljedice. Tvrtke su sad u dilemi investirati u povećanje plaća i tako zadržati radnike ili ulagati u nove projekte. Država bi trebala pomoći u rasterećenju poslodavaca. Podići plaće važno je i zbog budućnosti kadrova u strukovnim zanimanjima.

Pogledajte video drugog dijela konferencije:

[video: 27209 / ]

– Kako je plaća mala, 4500 do 5000 kuna, mladi se ne žele školovati za takva zanimanja. Strukovne škole se gase, otvaraju se gimnazije – rekao je i iznio primjer iz Požege koja živi od drvne industrije, a nema upisanih učenika za tu struku. – Zašto bi onda investitor došao ondje i otvarao tvornicu pa dovodio strane radnike – istaknuo je.

Vlada otvorena za prijedloge

Ministar Tolušić rekao je da danas oko 780.000 građana ne plaća porez na dohodak jer imaju jako niske plaće. Dotaknuo se i pritužbi na poteze poreznika.

– Kad poreznici iziđu na teren, imamo kuknjavu da je netko nekog zatvorio. Nitko nije zatvoren zbog jedne kune, nego zbog 100.000 ili 500.000 kuna. Ili zbog 500 neizdanih računa – rekao je.

Hrvatska kakvu trebamo | Autor : Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Na pitanje ima li fiskalnog prostora za jače porezno rasterećenje u gospodarstvu, ministar Marić je odgovorio:

– Da, a ako ga i nema, moramo ga pronaći. Unatoč tome što nam gubitaši poput Uljanika i Petrokemije sužavaju taj prostor – rekao je. Najavio je i promjenu za j.d.o.o.-e koji će, kad prijeđu prag od 300.000 kuna, odmah idući mjesec ulaziti u sustav PDV-a, a ne više od iduće kalendarske godine.

Marin Pucar zaključno je rekao da su za ubrzanje gospodarskog rasta potrebne investicije.

– Podravka će povećati fond investicija kako bismo se modernizirali. Okrenuti smo prema izvozu i ako smo globalno konkurentni i ako sve veći prihod ostvarujemo na inozemnom tržištu, onda možemo ubrzati gospodarski rast koji je još uvijek nedovoljan – rekao je Pucar.

Zdravko Marić MMF predviđa 2,8% rasta Hrvatski BDP zaostaje, zemlje u okruženju rastu brže


– Vlada je otvorena za sve prijedloge i učinit ćemo sve što možemo da zadovoljimo ne samo poslodavce nego i radnike – zaključio je Tolušić.

Podravka će povisiti plaće, ali za bitnije povišenje treba nam pomoć države 

Davor Doko, član uprave za financije Podravke, iznio je pozitivne rezultate dosadašnjeg tijeka porezne reforme, a jedan od najvećih je pad kamatnih stopa po kojima se poduzeća zadužuju. Problem su negativni migracijski trendovi koji nisu karakteristični samo za Hrvatsku nego i za ostale zemlje i nove članice EU. Odlaskom radnika tvrtke dugoročno gube vjerne klijente i sve teže pronalaze proizvodnu radnu snagu.

Hrvatska kakvu trebamo | Autor : Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

– Razvijene zemlje EU nude veće plaće hrvatskim radnicima. Jedini način na koji se možemo boriti protiv toga je povećanje plaća u Hrvatskoj, a to mogu napraviti samo snažne tvrtke. Podravka je jedna od njih i odlučili smo iduće godine značajnije povećati plaće radnika. No, svi znamo da to nije dovoljno i da za brže i značajnije povećanje plaća trebamo pomoć države – istaknuo je Doko i iznio nekoliko konkretnih prijedloga, ne samo Podravke.

Najvažniji je smanjenje više stope poreza na dohodak s 24 na 14 posto, što bi donijelo veće plaće hrvatskim radnicima i utjecalo na odluke o ostanku u Hrvatskoj. Spusti li se na 14 posto, radnik u Podravci imao bi 300 kuna veću mjesečnu plaću. Druga je mjera neoporezivanje dodatka za prehranu radnika. Pravo na topli obrok je znak višeg standarda i veće brige za zdravlje radnika.

– U Podravci godišnje ulažemo 13 milijuna kuna u topli obrok radnika, od čega šest milijuna kuna ide državi jer oporezuje topli obrok. To destimulira poslodavce da nude tople obroke radnicima. Ako država oslobodi tih šest milijuna kuna, obećavamo da ćemo ih uložiti u povećanje plaća radnicima – rekao je D. Doko.

Predlaže se i neoporezivanje naknade za smještaj preseljenih radnika te sniženje poreznog opterećenja na dodjele dionica radnicima.

– Imamo tvornicu u Rovinju koja ima kroničan nedostatak radne snage. Početkom godine napravili smo nacionalnu kampanju i pozvali radnike iz cijele Hrvatske da dođu raditi, ponudivši im uz korektne plaće i plaćeni smještaj. U ovom trenutku za taj smještaj plaćamo poreze, što dodatno pritišće profitabilnost industrije – pojasnio je Doko.

Dodjela dionica zaposlenicima je jedan od načina kojima se može potaknuti zaposlenike, prvenstveno ključne, da što dulje ostanu u poduzeću. To je u razvijenim zemljama dosta rašireno, no ne i u Hrvatskoj.

Hrvatski standard trebao bi biti višiza ovu razinu poreznog opterećenja 

Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije pobornik više stopa PDV-a. Svaka odluka o promjeni porezne politike je politička odluka. U uvođenju sniženih stopa PDV-a, treba biti vrlo oprezan jer PDV u slučaju recesije garantira kakvu takvu stabilnost javnih financija. Snižene stope su indirektan porezni kredit.

Hrvatska kakvu trebamo | Autor : Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Svako zadiranje u stopu PDV-a, bilo da se radi o općoj stopi ili sniženim stopama, izaziva potencijalne probleme jer kriza će se kad-tad vratiti.

- Možemo reći da u odnosu na razinu standarda imamo nešto više opterećenje, odnosno naš standard trebao bi biti viši za ovu razinu poreznog opterećenja. Mi smo prvaci kad je riječ o potrošnji. Hrvatska daleko najviše u EU ubire porez kroz PDV i trošarine. Kad je riječ o oporezivanju kapitala, tu smo na dnu – smatra Šimović.

Govoreći o financiranju lokalnih jedinica kroz porez na dohodak, nazvao je taj sustav nakaradnim i da ga nema puno zemalja u svijetu.

– Vlada ima moć da mijenja nešto što nije njezin prihod, već prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave. Svako zadiranje u taj porez ne mijenja priču u državnom proračunu, već mijenja priču u proračunu županija, gradova i općina. Pogotovo se to osjeti u velikim gradovima i gradovima koji imaju radne snage i industriju. Drugdje se one financiraju kroz imovinske poreze ili porez na nekretnine koji je kod nas nula – rekao je Hrvoje Šimović.

Hrvatska ima dobar smjer kad je riječ o poreznoj reformi koja je nastavak one otprije dvije godine.

– Često poreze mijenjamo parcijalno i tu je najveći problem - zaključio je.

CCC
Must have
Proljetni komadi u kojima ćete izgledati stajliš, a za njih ne morate potrošiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

  • midea:

    sve banke su sanirane novcem poreznih obveznika i nakon toga rasprodane za dva bijela i dva crna , privatizirane su nezakonito.... tada se sigurno niste bunili !

  • Stegosaur:

    Radnici su "marginalizirani" još davne 1995. godine, a ja mislim već početkom "privatizacije"! Još kada tu nadodamo kako svi Hrvati nisu isti pred "Zakonom", odnosno veliki broj mladih ljudi na ime boraca te onih koji borbe nisu ni vidjeli i ... prikaži još! čija djeca imaju prednost kod upisa na Fakultete, zapošljavanje u Javnim poduzećima, čak i unuci i djeca "partizana" koji, kako slušamo, imaju najviše penzije u Hrvatskoj, što bi to "Moglo zadržati mlade i sposobne, našim novcem školovane mlade ljude da odu iz Zemlje"? Treba tu nadodati da su to "obično naši najsposobniji mladi ljudi, jer su sigurni u svoje znanje i ne boje se odlaska" jer se ne boje svoga znanja", što više imate za pričati! Neka Vam rade tatini i mamini sinovi!

  • Stegosaur:

    Pretvorba je uništila radničku klasu i sada su pre stari da bi se doškolovali!? Novi izazovi dolaze u Hrvatsku?! (U Kini umjesto spikera na TV-u, vijesti čita robot, recimo)? Gdje je tu Hrvatska, a ne možemo reći da nemamo mlade ... prikaži još! i školovane ljude? Rasterećenje gospodarstva "ne može se dešavati u Uljaniku, Rafinerijama već u golemom Administrativnom aparatu koji na žalost ima tendenciju rasta?! Tko to radi recimo u RWA, pa da prodaje jeftiniju struju od Elektroprivrede (Elektre)? Jesu li to sami uhljebi? Multipliciraju se radna mjesta u administraciju i idu toliko daleko, da neki radnici niti ne znaju što im je posao, jasno, tamo gdje rade? Pre strašne su to stvari!