Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mirando Mrsić: Radnici su nepovratno izgubili 17 mlrd. kuna

Iznenadila me tolika briga za predsjednič ku mirovinu. I predsjednik države treba dijeliti sudbinu ostalih građana
11. veljače 2012. u 22:30 81 komentara 9 prikaza
\'13.11.2011., Zagreb - Dr. Mirando Mrsic, saborski zastupnik SDP-a. Photo: Robert Anic/PIXSELL\'
Foto: Robert Anić/PIXSELL

Broj nezaposlenih je toliki da smo se već približili izjednačavanju zaposlenih i umirovljenika. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kaže da Vlada neće rezati mirovine, ali će provesti mirovinsku reformu. Mrsić nam poručuje da moramo promjeniti filozofiju, ne čekati da nam država osigura mirovine, nego sami ulagati u svoju budućnost. Predsjedniku države pak poručuje da mora dijeliti sudbinu ostalih građana. Mrsić najavljuje uvođenje reda u sindikalnu scenu, te ukidanje produljenog djelovanja kolektivnih ugovora. Ženama će omogućiti rad od kuće.

:: Jedan ste od rijetkih proračunskih dobitnika. Kakve obaveze proizaze iz povećanja proračuna za Minsitarstvo rada i mirovinskog sustava?

Ne bih govorio da sam proračunski dobitnik. Posrijedi je realizacija predizbornog obećanja da su mirovine zadnja crta obrane i nećemo ih smanjivati. Proračun je povećan jer smo odlučili aktivirati članak 81. Zakona o mirovinskom osiguranju. Bivša vlada ga je zamrznula, nije bilo usklađivanja mirovina pa su mirovine objektivno zaostajale za plaćama. Mirovine će se usklađivati prema tzv “Švicarskoj formuli“ . Usklađivanje će biti u ožujku i rujnu 2012 godine a koliko će biti znati ćemo kada dobijemo podatke iz Državnog zavoda za statistiku. Budući da plaće nisu značajno rasle, niti porast mirovina neće biti velik. S mirovinama u ožujku umirovljenici će dobiti i zaostatke za siječanj i veljaču.

:: Kakav je trenutačni omjer zaposlenih i umirovljenika?

U zadnjih tri godine smo izgubili preko 100.000 radnih mjesta, tako da raniji omjer po kojem je na jednog umirovljenika dolazio 1,23 zaposleni je pao na 1,21. Približavamo se izjednačavanju broja zaposlenih i umirovljenika. Za državu to znači da povećane rashode mirovinskog sustava mora pokrivati transferima iz proračuna. Problem možemo riješiti jedino tako da raste broj zaposlenih, a da se destimulira odlazak u mirovinu.

:: Reduciranje mirovnskih povlastica dužnosnika neki su vidjeli kao uvertiru urezanje braniteljskih mirovina. Imaju li pravo?

Izmjenom Zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika željeli smo najprije pomesti ispred vlastitog praga da bi potom mogli govoriti o drugima koji imaju slične mirovine. To nije uvod u pospremanje mirovina, nego raščišćavanje stvari. Saborski zastupnik je izabran na tu dužnost, ali to nije njegovo zaposlenje. Za zastupnika, i sada za ministra, ja sam izabran, radim taj posao, no moje zanimanje je na Rebru gdje sam radio kao liječnik. To treba razlikovati. Za period koji nije moje zanimanje, nego obavljam dužnost na koju sam izabran ili imenovan, ne bih trebao imati povlastice. Smatrali smo da i mi moramo dijeliti sudbinu svih radnika i ići u mirovinu po općim uvjetima. No, treba razriješiti pitanje što kada dužnosnicima završi mandat. Do sada je povratak na staro radno mjesto ovisio o dogovoru ili potpisivanju sporazuma sa ranijim poslodavcem. Taj problem bi trebalo riješiti na način da nakon mandata, bio on u Saboru, ili negdje drugdje, dužnosnik ima pravo vratiti na svoje radno mjesto.

:: Ne dolazite li na ono što je tražio predsjednik Ivo Josipović koji je Vladu optužio za ishitrenu odluku o ukidanju povlaštenih mirovina?

Ništa nije ishitreno, niti smo se istrčali. Ispunili smo obećanje,i sada imamo legitimitet za uređivanje ostalih dužnosničkih mirovina pa naravno i predsjednikove mirovine.

:: Je li vas iznenadilo što se najviše prašine podiglo baš oko predsjedničke mirovine?

Mirovina predsjednika došla je kasnije na red samo zato što je regulirana drugim zakonom, a kao što sam rekao ranije željeli smo najprije pokazati vlastitim primjerom. Iznenadila me tolika briga za predsjedničku mirovinu. I predsjednik države, čiju funkciju respektiram, treba dijeliti sudbinu ostalih građana. Mislim da oko toga ne bi trebalo biti prijepora.

:: Mirovinski fondovi završili su godinu s gubicima. Trebamo li biti zabrinuti za budućnost drugog mirovinskog stupa?

Ne. I ja sam u drugom stupu, i moja mirovina ovisi o sudbini mirovinskog fonda. Mirovinske fondove treba gledati na dulji period. Treba biti barem 20 godina u drugom stupu da bi se isplatila kapitalizirana štednja. Gledano kroz dulji period, vidi se da su fondovi akumulirali dobit i da je prinos u fondovima bio oko 5 posto godisnje. Druga je stvar što smo, u želji da drugi stup što prije profunkcionira, u te fondove uključili i ljude koji će imati manje od 20 godina štednje. Oni u stvari i nisu trebali biti u drugom stupu. Za taj problem znamo i rješavamo ga na način da ti radnici ne budu zakinuti za svoja mirovinska prava. No, s reformom mirovinskog sustava nastavljamo. Za mlade generacije koje sada ulaze u tržište rada njima će se mirovine isplaćivati iz drugog i trećeg stupa,

:: Kako ćete osigurati da poslodavci plaćaju doprinose?

Zalažemo se da se ne dozvoli isplata plaća dok se ne plate doprinosi. Treba biti razuman i shvatiti da ima firmi koje najprije skupe sredstva za isplatu plaća, pa tek kasnije podmire doprinose. To možemo shvatiti, ali nećemo dozvoliti isplatu druge plaće dok nisu plaćeni doprinosi na prethodnu. Posljednjih dana bilo je puno rasprave na tu temu, ali mi je drago da se i na tom području postiže suglasje da kontrola mora postojati. Ostaje još veliki problem isplate minimalne plaće, a razlike ispod stola, na crno.

:: Je li točan podatak da neplaćeni doprinosi iznose čak 17 milijardi kuna?

Postoji projekcija po kojoj su radnici izgubili 17 milijardi kuna jer im poslodavci nisu uplaćivali doprinose u mirovinski sustav. Možete i sami zamisliti koliko je tu izgubljeno mirovina. Taj je novac otišao u vjetar jer se više ne može naplatiti. No, Vlada gleda unaprijed i zato i ova mjera o zajedničkoj isplati plaća i doprinosa da se tih 17 milijardi ne ponovi.

:: U kom pravcu će ići mirovinska reforma?

Od 2003. godine se nije diralo u mirovinski sustav, što je loše. HDZ-ova vlada je gurnula glavu u pijesak i na tome nije ništa radila. Bit mirovinske reforme koja je počela prije više od 10 godina je povećanje izdvajanja u drugi stup i njegovo jačanje uz osnaživanje trećeg, dobrovoljnog stupa. Mi ćemo povećavati izdvajanja za drugi stup, ali nećemo opterećivati neto plaće. Kao što je zapisano u našem Planu 21 povećati ćemo izdvajanje u drugi stup na osnovu smanjenja izdvajanja za zdravstveni doprinos. Favorizirati ćemo treći stup, takozvanu rentnu štednju. Danas je teško o tome govoriti jer su plaće male, ali generacije koje dolaze moraju razmišljati na novi način. Dosadašnju filozofiju da se država mora pobrinuti za mirovinu treba napuštati, a građani moraju sve više sami ulagati u svoju starost.

:: MMF traži da mijenjamo Zakon o radu i povećamo fleksibilnost. Hoćete li to učiniti?

Ne bih komentirao MMF, nego bih govorio o tome kako mi mislimo rješavati probleme. Drago mi je da su Smjernice za izradu proračuna i paket mjera koje je donijela Vlada dobile i podršku MMF i Svjetske banke. Što se tiče rada i radnog prava prvi zakon koji ćemo donijeti biti će Zakon o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca. To je prvi korak u bilo kojem daljnjem socijalnom dijalogu. Moramo vidjeti tko s kime razgovara i tko ima legitimitet za to. Drugi korak je dokidanje produženog djelovanja kolektivnih ugovora i o tome želimo vrlo brzo započeti pregovore sa socijalnim partnerima..

:: Govorite o reprezentativnosti sindikata. Što to znači?

Imamo puno sindikata i to na svim razinama: nacionalnoj, granskoj, sektorskoj, razini tvrtke. Želimo ujednačiti uvjete da se zna tko je reprezentativan da zastupa radnike. U Zakonu će biti propisani kriteriji koje sindikat mora ispuniti da bi mogao sudjelovati u pregovorima o kolektivnom ugovoru ili kojem drugom pregovoru sa socijalnim partnerima. Isto tako će se kriteriji propisati i za poslodavce.

:: Koliko ima sindikata u Hrvatskoj?

Ima ih dosta. Ni ja ne znam konačnu brojku, no u Hrvatskim željeznicama ima 6 kolektivnih ugovora, 17 sindikata I jos 3 sindikata u povezanim drustvima. U samim sindikalnim središnjicama su ukazali na to da ih ne treba toliko i da ih treba okrupniti.

:: Imate li podatke koliko radnika su članovi sindikata?

Ima oko 400.000 sindikalno organiziranih radnika ili oko 30 posto od 1,3 milijuna radnika.

:: I nije neka brojka.

Nije. Većina je njih u javnoj upravi, a kada se dođe do privatnog sektora, onda ta brojka drastično pada. Jasno je da sindikati trebaju poraditi na povećanju broja članova

:: Što će biti s kolektivnim ugovorima?

Po sadašnjem zakonu, kada kolektivni ugovor važi jedna ga strana uvijek može otkazati sa svim posljedicama koje idu uz to. No, kada ugovor istekne i pređe u produljeno djelovanje, nitko ga ne može otkazati. On postaje besmrtan i to je dovelo do puno problema. Svi su svjesni i sindikati i poslodavci da moramo započeti razgovore o tome. Novost je i da ćemo na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava objaviti sve do sada potpisane kolektivne ugovore: temeljne, granske, sektorske.

:: Kako ćete ispuniti obećanje o otvaranju 50.000 novih radnih mjesta?

Godišnje zapošljavamo toliko ljudi, ali je u ovome trenutku više ljudi koji gube posao nego što ih zapošljavamo. Cilj je zaustaviti gubitak radnih mjesta i povećati broj zaposlenih. Najbolja mjera za smanjenje stope nezaposlenosti je otvaranje novih radnih mjesta. Sve ovisi o tome kad će se gospodarstvo početi oporavljati i zato su upravo na gospodarstvo i poticajne mjere prema njemu usmjereni svi naši napori uz donošenje proračuna.

:: Imate li konkretne mjere za poticanje otvaranja novih radnih mjesta?

Osim pasivnih mjera, a to je davanje naknade za nezaposlene, inzistirat ćemo na aktivnoj politici zapošljavanja. Uskoro ćemo objaviti točnu brojku zaposlenih što je važno jer će ona pokazivati koliko smo uspješni u oporavku gospodarstva. Naša stvarnost je veliki broj nezaposlenih, a istovremeno glad za nekim zanimanjima. Primjer su varioci. Svaki kojeg osposobite automatski dobiva posao. Aktivne mjere znače da nezaposlene obrazujemo za nešto drugo i damo im vještine s kojima će lakše naći posao. Prethodna vlast je radila prekvalifikacije ne vodeći računa o tome ima li posla u zanimanju za koje se nezaposlenoga osposobljava. Mi ćemo nezaposlene prekvalificirati samo za ona zanimanja s kojima se može naći posao. Aktivne mjere ne služe da se umjetno smanji broj nezaposlenih, nego da se nezaposleni, a posebno mladi, zadrže na tržištu rada. Jedna od mjera je i mogućnost volontiranja. Ona nije zamjena za zaposlenje, ali je ulazak u tržište rada. Kroz godinu dana volontiranja steći će radno iskustvo, lakše će konkurirati za novo radno mjesto, a neki će se sigurno dokazati kod poslodavca i kod njega dobiti stalno zaposlenje.

Treća mjera, a nju smo obećali u predizbornoj kampanji i uskoro ona ide na Vladu, jest oslobađanje poslodavca plaćanja 17,3 posto davanja na plaću u periodu od dvije godine. Tu mjeru će poslodavac moći koristiti za zapošljavanje osobe koja je nikada nije bila zaposlena, i one koji su duže od dvije godine prijavljeni u evidenciji kao nezaposleni. Poslodavci koji budu koristili ovu mjeru biti će pod posebnom kontrolom da bi se spriječile moguće zloupotrebe.

:: Kakva je struktura nezaposlenih?

Oko 130.000, dakle 30 posto, nezaposlenih je u dobi od 20 do 29 godine. Poseban problem predstavljaju tzv teže zaposlive skupine, a to su stariji radnici koji su ostali bez posla, žene i invalidi. Za tu skupinu nezaposlenih ćemo donjeti niz mjera kao što je obaveza da se na određen i broj radnika stvarno zaposli invalidna osoba, a Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba financira prilagodbu radnog mjesta, do toga da se za žene s djecom omogući rad od kuće, povremeni rad, rad u skraćenom vremenu i drugo, što poznaju sve razvijene zemlje.

:: Hoćete li s ministrom znanosti, obrazovanja i športa Željkom Jovanovićem uskladiti stvarnu potrebu za određenim zanimanjima sa profilom koji školujemo?

Načelno smo o tome razgovarali, a ubrzo ćemo te dogovore konkretizirati, odnosno razmotriti kvote za obrazovanje. Najgore je kada čovjeka obrazujete za Zavod za zapošljavanje. U ovom času je teško vidjeti iza brda, predvidjeti koja će zanimanja u određenim dijelovima Hrvatske trebati za 20 godina ali ipak je jasno u kojem smjeru se razvija tržište rada. Na nama je da napravimo projekciju i utvrdim opće smjernice obrazovanja dok bi se kvote za pojedina zanimanja trebale usklađivati i u suradnji s lokalnom samoupravom.

:: Stignete li se baviti Zakladom Ana Rukavina?

Za to mora biti vremena. Krajem ožujka će biti sada već tradicionalni koncert sa Zagrebačkom filharmonijom u spomen na Vjekoslava Šuteja i Anu Rukavinu. Kako mi kažu, biti će zanimljivo, svirati će rok filharmonija. Znajući našu Zagrebačku filharmoniju i njenog direktra Miljenka Puljiće ne dvojim da će to biti izvrstan glazbeni događaj. Zaklada i dalje ide dobro,a želio bi da iza gospođe Marije Rukavine i mene osobno ostane Zaklada koja bi bila nešto kao hrvatski Alfred Nobel, da se iz nje stipendiraju mladi ljudi koji će ići u inozemstvo kod vrhunskih stručnjaka kao npr kor prof Đikića ili recimo prof Živka pavletića istraživati probleme vezane za leukemije i limfome te za financiranje istraživanja na tome području.

ccc
Pogledajte kako smo našu pobjednicu uz CCC Shoes and Bags brend pretvorili u trendi mamu

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    ZAMISLITE SI Radili ste 30 godina imate milijone usparane u mirovinskom fondu to je vas novac a oni FRAJERI odlucuju kojiko smijete dignuti mirovinu svaki mjesec i kad umrete oni vam pokupe taj novac Zamislite i to imate milijune u ... prikaži još! u vasem fondu a oni vam daju mizernu mirovinu od vaseg usparanog novca kojim ne mozete na kraj mjeseca. Milijoneri A UMIRETE OD GLADI

  • margaritas:

    gospodine ministre zasto ne naplatite poslodavcima dug za mirovinsko

  • ja sam gladan:

    Ovaj trabunja! Do sada je povratak na staro radno mjesto ovisio o dogovoru ili potpisivanju sporazuma sa ranijim poslodavcem. Taj problem bi trebalo riješiti na način da nakon mandata, bio on u Saboru, ili negdje drugdje, dužnosnik ima pravo vratiti ... prikaži još!i na svoje radno mjesto..... Pa svi ti dužnosnici nemaju nigdje radnog staža! Sa faksa u Sabor! Kam se bude vratila Opančička?