Voditeljica Odjela kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Anita Matijević kazala je da je zamijećen porast kaznenih djela za obiteljsko nasilje u Hrvatskoj u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog'
Matijević je navela da u Hrvatskoj nije povećan postotak ubojstava žena, već da smo na razini od prošle godine te posljednjih nekoliko godina bilježimo smanjenje broja ubojstava žena. Dodala je da je najviše kaznenih prijava za obiteljsko nasilje.
- Ako ćemo komparirati, sva kaznena djela koja se čine nasiljem nad ženama, tjelesne ozljede, ubojstva, teže tjelesne ozljede, prijetnje i samo kazneno djelo nasilje u obitelji, onda nam je ukupan pad za 2,7% nasilje u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto vrijeme prošle godine, poručila je.
Nasilje je društveni problem
Psihoterapeutkinja iz Ženske sobe Marijana Senjak pak je navela da je u ožujku ove godine bio povećan broj poziva posebice žrtava nasilja u obitelji. Istaknula je da je taj porast u ožujku 2020. u odnosu na prethodne mjesece na godišnji prosjek iz 2019. iznosio 11%.
Senjak je objasnila da su se Ženskoj sobi obraćale žrtve koje su im se i ranije obraćale, ali to su i činile nove žrtve i to putem e-maila te telefonski.
Voditeljica Službe prevencije Ureda glavnog ravnatelja policije Sandra Veber naglasila je da je nasilje društveni problem, te se o njemu ne smije šutjeti. Kao primjer toga navela je da projekte senzibilizacije javnosti koje Ministarstvo unutarnjih poslova provodi s drugim institucijama.
- Jedan od oblika senzibilizacije je naš preventivni projekt "Lili" koji i provodimo u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, ali i s drugim nadležnim institucijama uključujući i organizacije civilnog društva. Projekt ima za cilj osnažiti žene da o nasilju progovore kroz različite načine, poručila je i dodala je da projekt ima senzibilizaciju i za osobe muškog spola.
- Odgoj je iznimno važan, pa s edukacijom moramo krenuti od najranije dobi. Rušimo stereotipe, rušimo predrasude, kazala je Veber te podsjetila kako mladi ponekad nisu svjesni što je sve nasilje te kakvih oblika ima, te da se psihičko nasilje može jednako tretirati kao i fizičko nasilje.
Kao značajnu izmjenu Kaznenog zakona navela je to što se za kazneno djelo spolni odnošaj bez pristanka više ne kategorizira kao zasebno kazneno djelo već kao dio kaznenog djela silovanja.
- Što jer od iznimnog značaja za slanje vrlo jasne poruke da je bilo koja vrsta spolnog odnosa kod kojeg izostaje pristanak žrtve ustvari kažnjiva, naglasila je.
Male kazne za počinitelje
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala je da su kaznena djela obiteljskog nasilja u prvih šest mjesecu u Hrvatskoj porasla za 40 posto.
Tijekom gostovanja u emisiji 'U mreži Prvog' objasnila je kako su za vrijeme pandemije žrtve bile zatvorene sa svojim počiniteljem te su bile u velikom strahu, a s druge strane imale su i strah od pandemije i izlaska vani i od jedne dodatne nesigurnosti kamo dalje krenuti, koja vrata su otvorena.
Kao jedan od problema Ljubičić je navela izricanje malih kazni počiniteljima obiteljskog nasilja navodeći kako se tako žrtvi i društvu šalje loša poruka da nasilje toleriramo i da je nasilje dopušteno.
