Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako protiv fake newsa? Otkrivamo konkretne korake koje će poduzeti Vlada

Otvorena je i rasprava o mogućoj cenzuri, a postavilo se i pitanje što je s dezinformacijama koje plasira sama Vlada
22. siječnja 2019. u 12:32 79 komentara 4867 prikaza
Ivan Pernar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Konkretni koraci koje će hrvatska Vlada poduzeti u sklopu Akcijskog plana Europske komisije o suzbijanju fake newsa jest donošenje Nacionalnog plana te Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Iako je EK taj plan donijela ponajviše zbog europskih izbora u svibnju kako se lažnim vijestima i dezinformacijama ne bi utjecalo na stavove birača i poticao rast populističkih stranaka, većina članica EU kao ni Hrvatska još nisu donijele nacionalne planove temeljem kojih bi sprečavale lažne vijesti.

Andrej Plenković IVA BOBAN VALEČIĆ Ishod rata protiv 'fake newsa' krajnje je neizvjestan

Brzo uzbunjivanje

Osim toga, hrvatska Vlada Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu prema planu zakonodavnih aktivnosti planira tek u trećem tromjesečju, odnosno do kraja rujna. Dakle, nakon europskih izbora. Taj zakon pišu Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i Ministarstvo pravosuđa, a ono što je dosad poznato jest to da će odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, a urednička odgovornost u medijima postojat će i za komentare koji se objavljuju na internetskim stranicama tih medija.

Odmah je otvorena i rasprava o mogućoj cenzuri koju bi mogao donijeti novi zakon, a kada je riječ o fake newsu postavilo se i pitanje što je s dezinformacijama/spinovima koje povremeno plasira i sama Vlada. Akcijski plan EK podrazumijeva uspostavu sustava brzog uzbunjivanja za slanje upozorenja o kampanjama dezinformiranja u stvarnom vremenu. Informacije o dezinformacijama razmjenjivat će se preko nacionalnih kontaktnih točaka koje Hrvatska i države članice EU tek trebaju uspostaviti. Istovremeno će se jačati osviještenost i poboljšavati društvena otpornost na lažne vijesti kroz ciljane kampanje, sudjelovanje civilnog društva u identificiranju i otkrivanju dezinformacija. Izvori bliski premijeru Plenkoviću čije su područje interesa društvene mreže, lažne vijesti itd. napominju da će se za sve izbore u svijetu, ne samo u Europi i Hrvatskoj, s obzirom na sveopću digitalizaciju i tehnološke mogućnosti moći postaviti pitanje legitimnosti s obzirom na moguće manipulacije plasiranjem dezinformacija kojima se utječe na stavove birača.

Plenković i Juncker Akcijski plan Vlada kreće u borbu protiv lažnih vijesti

Jedna od ideja, koja bi po tim izvorima mogla imati smisla, ali ne znači da će biti i usvojena, jest ta da izvori informiranja na internetu imaju svojevrsnu ocjenu vjerodostojnosti (jesu li vijesti koje plasiraju provjerene, ima li dezinformacija itd.) kao što pri kupnji na internetu prodavatelji imaju ocjene o kvaliteti svoje usluge, robe i sl.

VIDEO Grmoja kaže da je Plenković nasrnuo na njega

Stručnjak za informatičku tehnologiju Marko Rakar kaže kako se do ideje borbe protiv fake newsa došlo jer su se u Europskoj komisiji konačno sjetili da postoje različiti akteri u i izvan zemlje koji pokušavaju utjecati na EU izbore, a što bi u konačnici moglo dovesti do toga da antieuropske, populističke, radikalne stranke preplave EU parlament.

– Primjerice, Živi zid se natječe na EU izborima, a netko drugi, za koga Živi zid uopće ne zna, financira i gura tu stranku i njenu promociju i agendu kroz društvene mreže i slične mehanizme. To može biti bilo tko kome odgovara nered ili neka politička opcija na nekom terenu – objašnjava Rakar. No sa svime se, drži, debelo kasni jer “ekipa koja pokušava ponoviti inženjering i na predstojećim EU izborima na tome radi već godinama”.

Facebook MARINKO JURASIĆ Američki internetski divovi spremni su ubiti i europsku kreativnost ako to donosi profit!

Istupi u Saboru

– Drugi problem je što se idemo boriti protiv nečega u trenutku kad se fake news već pojavio. A tu se javlja i pravno pitanje tko je taj tko će odlučiti što je fake news – kaže Rakar koji drži da će se eventualno moći ustvrditi da je nešto lažno i štetno i upozoriti javnost na to. Jedina prava borba protiv fake newsa, dodaje, bila bi edukacija publike, ali to mora biti smislena taktika i to je proces koji traje godinama.

VIDEO Krstičević izgubio živce u Saboru

Profesorica s Fakulteta političkih znanosti Gordana Vilović kaže da bi bila jako sretna da zamišljena borba protiv fake newsa bude jedna vrhunska aktivnost, ali i dodaje da joj je potpuno nejasno na koji će se način to raditi. Ministrica Marija Pejčinović-Burić sudjelovala je jučer na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU. Na pitanje gdje ona i Vlada vide u Hrvatskoj najveći intenzitet takvog dezinformiranja, odnosno, vide li to možda i u istupima u Saboru, poput onih Ivana Pernara ili Nikole Grmoje kazala je kako je očito da je kod nas takva kampanja krenula upravo od strane onih koji se tim sredstvima kane boriti i doći do mjesta u EU parlamentu.

Migranti Lažne vijesti Napio se i izmislio da ga je napao migrant jer je kasnio na posao

– Jasno je da su negdje na tom tragu i scene koje smo vidjeli prošli tjedan, ali nije samo prošli tjedan, mislim da toga kod nas ima već niz godina – rekla je Pejčinović-Burić.

>> Evo kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina

Djevojka
OVO SE RIJETKO VIĐA
Polugola djevojka utrčala na utrku s Hrvatima, a onda se dogodila komična scena
PoKRENI
PONOSNO VOLONTIRAMO
Korporativnim volontiranjem do boljih promjena u društvu
  • Blekić:

    Onda 90 posto novinara mora u zatvor

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    lažne vijesti se mogu suzbiti jedino istinom na svim razinama vlasti. znači, kad netko optuži ruse da su otrovali nekog čovjeka, treba dati dokaze, nepobitne i jasne, čiste, nesporne. i treba dati svim stranama u sporu da sa napadnutim i ... prikaži još! svjedocima popričaju i istraže sve aspekte slučaja. kad netko optuži irak da ima oružje za masovno uništenje, treba predočiti dokaze, ne slike dva kamiona u pustinji, nego dokaze, znamo što su dokazi. kad netko optuži libiju da je kriva za rušenje aviona, treba predočiti dokaze. vjerovanja tajnih službi i istražitelja nisu dokazi. netko vjeruje u boga, netko samo u novac. kad politika bude prestala proizvoditi fake news, neće trebati ni ostali. sloboda govora je danas najviše ugrožena na zapadu. od autocenzure do zabrane ulaska nekih novinara u državu, pa čak i zabrane prisustvovanja konferencijama za tisak. oni koji najviše optužuju druge najviše i sami skrivaju.

  • Romeli:

    Neki portali koji to stalno rade na aparatima...jos malo