Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kruh i brašno poskupjet će i treći put u mjesec dana

Klimatske promjene i niski prinosi cijene pšenice digle u nebo, za kilogram treba izdvojiti više od dvije kune
18. kolovoza 2021. u 06:31 48 komentara 8680 prikaza
Foto: Robert Anić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

S cijenama pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od 60%, Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom. U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte, naime, da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je teško i zamisliti.

merkantilna pšenica draža Nemamo duruma, a bez njega nema tjestenine

Slijedi nam vruća jesen

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi spekulirati o cijenama. Kaže tek kako se mlinari s pekarskom industrijom boje potpisati bilo kakav ugovor dulji od mjesec dana. Po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se pak premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu.

– Cijene pšenice mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti – objašnjava Barišić, ističući kako nas očekuje loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u mlinarsko-pekarskoj, a i prehrambenoj industriji dodatno pumpa i visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju više od 30%), ambalaže za više od 40%, transporta i slično. Najniža maloprodajna cijena brašna (ne računajući akcije) do Velike Gospe u trgovinama je, kako neslužbeno doznajemo, bila 4,59 kuna, danas 4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49, pa i do 6 kuna, ovisno o proizvođaču. I to samo s ukalkuliranom sirovinom!

Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20%, procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog osnovnog proizvoda smjele ići, s obzirom na to da inflacija, klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda. Čini se tako kako je trenutačno isplativije pšenicu prodati i izvesti u zrnu, nego je mljeti u brašno, s obzirom na to da se na burzama plaća oko 250 eura.

Državni zavod za statistiku Stopa inflacije u srpnju 2,8 posto, najviša od travnja 2013. Pogledajte što je sve poskupjelo

Mađari, doznajemo, trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura, 2,05 kn/kg. No kako smo ove godine imali kvalitetnu pšenicu i rekordne prinose od 1,1 milijun tona, gotovo kao i lani kad je se izvezlo oko pola milijuna tona – i da ove godine izvezemo 700 tisuća tona, ostat će je 400 tisuća za preradu, kolike su ukupne hrvatske potrebe, nada se Barišić.

Europa podbacila

No hoće li? Nakon kiša i poplava koje su uništile žetvu na zapadu Europe, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, a i Mađari požnjeli manje od očekivanog, pšenice nema dovoljno da se ublaže poremećaji i ogromna potražnja, potvrđuju nam i u Granoliju. Hrvatskih milijun tona pšenice, tvrde, ništa ne znače u europskom ili globalnom kontekstu tako da ni oni, koji su naš najveći mlinar s oko 45% tržišta, nisu “market makeri” koji mogu utjecati na cijene koje se formiraju izvana.

– Masa pšenice u zapadnoj Europi završila je u hranidbi stoke, što je, među ostalim, okidač za rast cijena. Kad pšenica sazrije i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”. No padne li prije toga kiša, s pšenice će isprati i hektolitarsku masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu. Neće biti ni proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za kruh. Bez energije neće se dići – objašnjava Hrvoje Filipović iz Granolija, uvjeren kako minimalni rast cijena brašna u industriji i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na budžete građana ove jeseni.

Zagreb: Na gradskim ulicma sve je više prosjaka povećanje jaza nejednakosti Lovrinčević: Inflacija je veća od službenih 2%

U tom segmentu cijene neće rasti više jer ih neće imati tko platiti, smatra naš sugovornik. Imamo inflaciju, ali je ne prati i rast plaća. I cijene ulja skočile su već dvostruko i sve drugo poskupljuje na policama te je pitanje kako će sve završiti.

– Mlinari će dići cijene kako bi opstali, a kako je riječ o biznisu koji nije lukrativan, već je riječ o ekonomiji volumena, nema tu nekih profitnih marža – tvrdi Filipović, ističući kako bi se i Granoliju sada najviše isplatilo da proda pšenicu i ne melje je idućih godinu dana. U mlinarsko-pekarskoj industriji kažu kako su cijene brašna i kruha u nas i do sada bile podcijenjene. Kruh i brašno uvijek najmanje poskupljuju jer su građani na njih najosjetljiviji. U Austriji je, primjerice, cijena kilograma brašna na policama prije poskupljenja bila euro, u Hrvatskoj pola eura, ali plaće u Austriji nisu dvostruko veće.

Isplativije izvesti pšenicu nego od nje raditi brašno

Iz Vlade je bilo najava kako će sniziti PDV na svu hranu, no analitičari kažu da ne znaju kako bi to ministar Zdravko Marić mogao “iščarobirati” s obzirom na javni dug i sve ostalo. S druge strane, ističu, moramo se tržišno ponašati. Porast cijena brašna i kruha bit će, nadaju se, mizeran u odnosu na tržišnu osnovu po kojoj se trenutačno više isplati izvoz pšenice u Italiju nego je mljeti i prodavati brašno.

Uz realnu veleprodajnu cijenu od 3,20-3,50 kune za kilogram (umjesto oko 3 kn) od 1. rujna nitko, drži se, u industriji ne bi kupovao domaće brašno, a kako u kruhu, keksima, krupici, žitaricama za doručak, vaflima, slasticama, tjestenini... nije samo brašno ključno za formiranje cijene, pretpostavlja se da bi složeniji proizvodi mogli poskupjeti i 30 do 50%, a kruh nakon početnih 10, za još 10-ak posto. Paradoks je da smo se i lani pomamili za izvoznim cijenama pšenice koju smo prodavali za 174 eura/tona, a u prva četiri mjeseca ove godine uvozili već za 213 eura/tona.

Zagreb: Dani hrvatskih tržnica
Što i od koga građani kupuju
Inspektori 'češljaju' tržnice i kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Zavratnica: Premium korisnik

    Zanimljivo je da trgovci kad cijene sirovina padaju ne snizuju proizvode, a kad malo porastu onda kukaju po medijima i poskupljuju.

  • Avatar Lugarin50
    Lugarin50:

    Ovo je priprema za uvođenje eura.

  • stefj:

    Je, baš poskupljuje radi klimatskih promjena, sad je to izgovor za sve. Ajme... Naštampana je ogromna količina novaca i imate velike državne intervencije u tržište, normalno da će cijene otići u nebo. Kakve klimatske promjene... Kako je krenulo, dobro da ... prikaži još! nemamo hiperinflaciju kao u Jugi, mada se čini da idemo prema tome...