RAZBJESNILI IH PREGOVORI

Krimski Tatari poslali ozbiljno upozorenje: 'Nitko ne može odlučiti o sudbini Krima. Suprotstavit ćemo se'

Ukrajina
Reuters/PIXSELL
23.04.2025.
u 11:26
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Krim je pod ruskom okupacijom od 2014. Moskva je nezakonito anektirala teritorij nakon lažnog referenduma održanog pod vojnom okupacijom i bez međunarodnih promatrača.

Izvršno tijelo koje predstavlja tatarsku manjinu na Krimu obećalo je da će se suprotstaviti bilo kakvom međunarodnom priznanju ukrajinskog poluotoka koji je okupirala Moskva kao dijela Rusije. Ovaj razvoj događaja dolazi usred izvješća da su SAD predložile Ukrajini mirovnu formulu koja uključuje, među ostalim elementima, isključivanje članstva te zemlje u NATO-u, dok istodobno daje službeno američko priznanje ruske aneksije Krima. Krim je pod ruskom okupacijom od 2014. Moskva je nezakonito anektirala teritorij nakon lažnog referenduma održanog pod vojnom okupacijom i bez međunarodnih promatrača. Medžlis, jedno od službenih tijela koje zastupa krimsko-tatarski narod, rekao je da bi svaki korak da se Krim prizna ruskim predstavljao kršenje međunarodnog prava.

"Krim je domovina autohtonog naroda krimskih Tatara i sastavni dio Ukrajine", kazao je Refat Chubarov, predsjedavajući tijela. "Prema tome, nitko ne može odlučiti o sudbini Krima ni pod kojim okolnostima, osim ukrajinske države i naroda krimskih Tatara", kazao je, javlja tvpworld.com.

Povijesno gledano, prije ruskog osvajanja 1783. godine većinu stanovništva na poluotoku činili su Tatari. Danas Tatari čine oko 15% stanovništva Krima. Očekuje se da će Kijev odgovoriti na najnoviji američki prijedlog tijekom sastanka s američkim i europskim dužnosnicima u Londonu u srijedu. Prijedlog dolazi usred rastuće frustracije u Washingtonu, a napori Donalda Trumpa da okonča trogodišnji rat još nisu dali rezultate. SAD je nedavno zaprijetio da će odustati od svojih napora da osigura prekid vatre u Ukrajini ako dvije zaraćene strane ne uspiju postići bilo kakav važniji napredak prema miru u danima koji slijede.

Prema Wikipediji, krimski Tatari su narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13. i 14. stoljeća. Najviše su naseljavali Krimski Kanat. Krimski Tatari ponešto se razlikuju od drugih Tatara, ujedno i onih koji žive u današnjoj Ruskoj Federaciji, pa iz istih razloga postoji opisni predložak da je riječ o Tatarima s poluotoka Krima. U 14. stoljeću osnivaju vlastiti Kanat sa središtem na poluotoku Krimu koji je od 1475. pa do 17. stoljeća bio pod protektoratom Osmanskog carstva. 

Danas u svijetu živi najmanje 548.000 krimskih Tatara, i vjerojatno oko 2 milijuna ljudi ima krimskotatarske korijene. Ovdje treba razlikovati ruske Tatare od krimskih Tatara koji su karakteristični za poluotok Krim. U Ukrajini danas živi oko 248.200 krimskih Tatara koji su se iz središnje Rusije vratili na Krim nakon uspostavljanja nezavisne Ukrajine 1991. godine. Velika populacija krimskih Tatara ostala je živjeti u Rusiji, ali se njihov točan broj evidentira zajedno s ostalim ruskim Tatarima. Vjerojatno više od milijun krimskih Tatara živi u Turskoj, ali se veliki broj njih smatra Turcima, Grcima i drugim narodnostima. Oko 150.000 krimskih Tatara živi u Uzbekistanu; 24.137 u Rumunjskoj; 9200 u Tadžikistanu; 5800 u Bugarskoj; 3900 u Rusiji; 3600 u Kirgistanu; 1600 Moldovi; 1000 u Kazahstanu itd. Krimskih Tatara ima u gotovo svim istočnoeuropskim zemljama. Ima ih i u Finskoj, Njemačkoj, Litvi, Bjelorusiji, Poljskoj, Mađarskoj; zatim u posljednje vrijeme u Italiji, Portugalu, Španjolskoj, SAD-u i drugim zemljama, ali se većina njih kao relativno malobrojna zajednica asimilirala s većinskom sredinom tih zemalja te se izjašnjava kao većinski stanovnik svake pojedine zemlje.

Komentara 10

LJ
ljudeman
12:40 23.04.2025.

I netko je prije dolaska Tatara bio na Krimu. Jesu li pitali njega čiji je poluotok?

Avatar Gotcha1!
Gotcha1!
12:37 23.04.2025.

Tijekom Drugog svjetskog rata, sovjetski vodja Josip Staljin deportirao je stotine tisuca krimskih Tatara u sredisnju Aziju, posebno u Uzbekistan.Kao rezultat represije i deportacija, ubijeno je između 40.000 i 195.000 krimskih Tatara. Tek krajem 1980-ih oko 260.000 krimskih Tatara vratilo se na poluotok.Ova populacijska skupina sada cini 10 do 13 posto stanovnistva Krima, u odnosu na vise od cetvrtine 1926. i vecinu do ruske aneksije 1783. Ukrajina, Kanada, Latvija i Litva su sovjetske deportacije oznacile kao genocid. Ocih dana se sprema nova tragedija,ovaj puta to malo Ukrajinaca koji su ostali na Krimu nakon agresivne agresije Putina,dozivice istu sudbinu kao krimski Tatari. Who cares.

Avatar Kockasti
Kockasti
19:30 23.04.2025.

I prije tzv Tatara je netko zivio na Krimu. Samim tim sto su manina, nece ih se nista ni pitati. Ako im je stalo da budu u Ukrajini, neka se prihvate puske i dokazu svoju volju na bojnom polju. Ostale netacnosti su da su Rusi okupirali Krim 2014. Nikakva okupacija stranih trupa niie zabiljezena, nikakav desant ni zracni ni pomorski se nije dogodio, a mosta sa Rusijom tada nije postojao. Dakle Krim su odvojili stanovnivi Krima, medju ostalim 20000 vojnika koji su dragovoljno skinuli ukrajinsko znakovlje sa uniformi. Referendum o neovisnosti Krime se desio 1991 u sijecnju, dakle prije novisnosti tzv uKrajine i raspada SSSRa, ali je ignoriran od Kijeva koji je zapravo prvi anektirao Krim u prosincu 1991. Tako da rfeferendum koji spominju kao nelegalan nije jedini gdje je pucansvo Knina odlucilo gdje zeli da zivi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije