Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VEČERNJI PODCAST

'Da, koriste se lažni profili i u hrvatskim kampanjama, ali tu nismo mogli konkurirati HDZ-u'

Zagreb: Izborni stožer Miroslava Skore u hotelu Dubrovnik
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/15
31.10.2020.
u 17:34

U početku se odredi budžet i stalno se napominje da moramo paziti, moramo biti konzervativniji, ne možemo sve, ali zadnjih 24 sata odjednom svega ima, sve može, prepričao je Mijić svoje iskustvo.

Svega par dana je do američkih predsjedničkih izbora u SAD-u na kojima će se ovoga puta sučeliti Donald Trump i izazivač Joe Biden. U Večernji podcastu smo o američkim izborima razgovarali s komunikacijskim stručnjacima Matom Mijićem i Marijanom Palićem. Kako su obojica radili na kampanjama u sklopu hrvatskih izbora prokomentirali smo i što se radi kod nas. Mate Mijić je radio u kampanji Miroslava Škore na predsjedničkim izborima, prethodno i nekoliko uspješnih kampanji Ruže Tomašić, dok je Marijan Palić na posljednjim parlamentarnim izborima bio zadužen za digitalnu kampanju Mosta.

Predizborna kampanja za američke izbore 2016. je ostavila veliki utjecaj na sve izbore i izborne kampanje koje su uslijedile nakon toga, svi znamo za Cambridge Analyticu, milijune Trumpovih oglasa na Facebooku, važnost videa na društvenim mrežama te nas je zanimalo što je ostalo do 2020. i što se i kako koristilo i u našim kampanjama.

Mate Mijić kaže da se nakon kampanje za američke izbore iz 2016. i nakon Brexita u tom svijetu političke kampanje pojavilo dosta pogrešnih percepcija, a to je da je dovoljno utući novac u internet i sve će biti u redu. 

- Mi smo svjesni koliko je digital utjecajan, ali nije jedini i ne može sam pobijediti izbore. To je poruka koja se zagubila u Hrvatskoj. Cijeli taj dojam je pojačao efekt Mislava Kolakušića i Živog zida, utući ćemo novce u internet i postat ću predsjednik države. Vidjeli smo sad da to ne ide tako. Pogledajmo primjer Brexita. Nemojmo zaboraviti iznimno jaku terensku kampanju, da su imali dobar dio tabloida na svojoj strani. Kod Trumpa smo imali fantastičnu terensku kampanju s velikim skupovima i imali smo snažnu podršku Fox Newsa kao najgledanijeg kabelskog TV kanala. Ni Trump dakle nije uspio samo preko interneta. Kod nas je bio dojam da se uzme Cambridge Analytica, nešto se klika i ti pobijediš. Ja sam uspio razuvjeriti svoje klijente pa tako i Miroslava Škoru. On je obilazio Hrvatsku, imao zabavu kroz koncerte, druženje s podržavateljima, gledatelji se vjerojatno sjećaju velebnog skupa u Lisinskom koji je bio tektonski poremećaj u finalna dva tjedna kampanje. I drago mi je da je Škoro to shvatio, mislim da smo se zadržali na priči koja je bila dominantna kada sam ja došao "internet, internet", da ne bi to slavno završilo, ispričao je Mijić.

Malo ljudi je svjesno da su Donald Trump i njegov tabor u obje kampanje na raspolaganju imali manje novčanih sredstava nego njegovi protukandidati Hillary Clinton i Joe Biden.

- Hillary Clinton je na prošlim izborima imala više nego dvostruko veći budžet, ona je imala 700 milijuna, a Trump 300 milijuna. Tada su i mediji bili protiv njega i on se s takvim  budžetom okrenuo internetu i skupovima. On je na Twitteru užasno jak, u ovom trenutku ima 85 milijuna pratitelja i svaki tweet izaziva reakcije. Meni je zanimljivo kako on svakog svog protukandidata oslovljava s Crooked Hillary, Lying Ted i sada Sleepy Joe i to ljudima ostane u glavi. Treba još spomenuti da je Trump u toj kampanji 2016. imao 5,9 milijuna oglasa, on je svaki dan "pucao" 60.000 oglasa i pratili su što prolazi u kojoj ciljnoj skupini. Hillary je u cijeloj kampanji imala 66.000 različitih oglasa, ispričao je Marijan Palić. 

Prije četiri godine sve su ankete pokazivale da Hillary Clinton pobjeđuje, a danas je ista takva situacija u odnosu Donalda Trumpa i Joe Bidena. Svi mainstream mediji u SAD-u ovoga puta pušu i na hladno i više nitko ne govori na temelju anketa da Biden sigurno pobjeđuje. Mate Mijić ukazuje na to da ankete opet jako podcjenjuju Donalda Trumpa. 

- Mnoge ankete na nacionalnoj razini pokazuju da Biden ima prednost od 10 do 12 postotnih bodova. Da bi pronašli izbore gdje netko pobijedio s tolikom prednošću moramo se vratiti skroz u 1984. i reizbor Ronalda Reagana. To nije svakidašnja pojava, pogotovo u zadnjih 30 godina, pa ni Obama nije pobjeđivao s tolikom razlikom, ni Bill Clinton. Znači već to govori da su ankete dosta nategnute. Isto dosta indikativno je da ankete na federalnoj razini pokazuju jedno, ankete na razini "swing states" pokazuju jedno, a ankete na razini izbornih okruga koji pretežu hoće li država otići jednom ili drugom kandidatu još dodatno smanjuju prednost, a ponegdje daju i prednost Trumpu. Znači ankete na tri razine govore tri različite stvari. U svakom slučaju ljudi moraju pripremiti jako puno kave jer se do zadnjeg trena neće znati pobjednik, ako ga uopće doznamo tu noć jer stvar će definitivno završiti na Vrhovnom sudu oko dopisnih glasova  koji stižu u ogromnim količinama, a zbog njihovog prebrojavanja. Rađeno je istraživanje po kojem republikanski birači namjerno lažu anketarskim kućama i to tri puta više nego demokratski birači. 

Marijan Palić ističe da je Trump ipak prije četiri godine pobijedio izbore i sada ima ogromnu bazu podataka  glasača za remarketing, za razne poruke, te da je u konačnici uvijek lakše nešto braniti nego napadati i osvajati. I on sam je uvjeren da Trump i sada stoji puno bolje nego to ljudi misle. 

U.S.-PRESIDENTIAL ELECTION-TRUMP-BIDEN-DEBATE (201023) -- WASHINGTON, D.C., Oct. 23, 2020 (Xinhua) -- Photo taken in Arlington, Virginia, the United States on Oct. 22, 2020 shows C-SPAN live stream of U.S. President Donald Trump (R) and his Democratic challenger Joe Biden attending their final debate in the 2020 presidential race. The second and final round of U.S. presidential debate between incumbent Donald Trump and Democratic nominee Joe Biden kicked off Thursday night, offering voters the last chance before Election Day to see the candidates facing each other head-on and making their cases for the presidency. (Xinhua/Liu Jie) Liu Jie Photo: XINHUA/PIXSELL
Foto: Liu Jie/XINHUA/PIXSELL

Mnogi analitičari kažu da vjerojatno sada ne bi niti pričali o možebitnom porazu Donalda Trumpa da nemamo koronavirus, ili kako ga je sam Trump zvao "China virus". Mijić se slaže s  ocjenom da ako Trump izgubi izbore da će to biti zbog koronavirusa.

- Trump je imao jako dobre ekonomske pokazatelje, u svjetonazorskim stvarima kao što su klimatske promjene i izbor sudaca Vrhovnog suda Trump je tu republikanskoj bazi dao više od ijednog predsjednika od Ronalda Reagana, a možda čak više i od njega. Jedina stvar koju nije ostvario tim biračima je zaustavljanje imigracija i izgradnja zida. Da je to uspio on bi bio faraon, njemu bi zidali piramide. Njegova baza je zadovoljna, njegova šira baza bi bila zadovoljan jer su ekonomski pokazatelji bili odlični. Što se tiče koronavirusa, mi se snebivamo na neke izjave oko toga, ali u Americi nije Trump jedini koji ima takve izjave, govorili su i demokratski guverneri slično. Neki dan sam umro od smijeha kada sam vidio istraživanje da bi samo 10% Europljana biralo Trumpa i to je zašto je upravo on predsjednik Amerike, jer što ovdje ne prolazi tamo definitivno prolazi. I što se tiče koronavirusa njima je bitno samo to što su ekonomski pokazatelji slabiji, no uvjeren sam da birači znaju da nije on kriv za koronavirus. Druga strana govori da bi ranije otišli u lockdown, da bi bile još žešće mjere, a ljudi znaju da bi ekonomski pokazatelji bili još gori. To njemu omogućava da kaže da su ovi bili na čelu države totalno bi potonuli, istaknuo je Mijić u Večernji podcastu. 

Od samih izbora 2016. priča se da su ruske službe značajno pomogle pobjedi Donalda Trumpa na nekoliko načina, između ostalog da su imali ogromne "farme trolova" koji su uspješno širili fake news o Hillary Clinton uz pomoć društvenih mreža te tako da su ruske službe stajale iza krađe e-mailova Hillary Clinton iz doba kada je bila državna tajnica, a ne da su to bili anonimni hakeri koji bi to činili iz osobnog zadovoljstva. Posebno je to detaljno prikazano u dokumentarcu Agenti kaosa emitiranog na HBO-u koji je nedavno imao premijeru i kod nas. Mate Mijić kaže da je to što se tiče Rusa i njihovog uplitanja u izbore u 2016. izmišljanje tople vode. 

- Sile su uvijek gledale utjecati jedna na drugu i uplitati se u izborne procese, pa u doba Hladnog rata bilo je na tisuće agenata s jedne i druge strane, ljudi koji su riskirali život da informiraju drugu stranu što se ovdje radi. Sada je sve to samo drugačije jer je digital promijenio svijet, sada su tu drugi kanali, ne moraš više imati fizički svog agenta u Americi da dezinformira javnost jer to možeš raditi iz podruma u Sankt Petersburgu, možeš napraviti virtualnu personu da radi isti taj posao. Jesu li Rusi favorizirali Trumpa? Jesu! Iz jednog očitog razlika, a to je da je on tada da najavljivao promjenu vanjskopolitičke paradigme, maknuti Ameriku iz te hladnoratovske podjele i da Rusija neće biti njegov primarni target nego Kina. Odgovara li to Rusiji? Pa apsolutno. Zamislimo Hrvatsku. Između dva kandidata koji kaže ja ću vas gaziti, a gdje drugi kaže ja ću vas podržavati, za koga bi mi tu navijali? Stvar je vrlo jednostavna. Koronavirus je pokazao da je Trump bio u pravu s fokusom na Kinu. Doduše ne mislim da je riječ o genijalnosti Trumpa nego da su određeni krugovi u Washingtonu već to duže zagovarali, a Trump je samo glasnogovornik te teorije i teze. Kako je Kina u početnoj fazi tajila podatke i obmanjivala javnost i ugrozila čitav svijet, pa krađe intelektualnog vlasništva, industrijska špijunaža, ne samo američkih tvrtki, Kina se pokazala kao ogroman sigurnosni i ekonomski problem. Normalno da je Putinu odgovaralo da nije pod američkom šapom. Da su se Rusi uplitali u izbore to su neupitno istrage pokazale. Mislim da su se američke službe u ovom slučaju pokazale jako nesposobne i da je utjecaj ruskih službi postojao, ali da on nije bio presudan. Rusi definitivno nisu izabrali Donalda Trumpa. 

Kada je riječ o izbornim kampanjama uvijek se priča o velikoj uporabi internetskih trolova koji pod lažnim imenima na portalima i društvenim mrežama okreću priče u korist određenih stranaka ili kandidata te je ovo bila prilika da pitamo naše goste koliko toga ima u našim kampanjama. Mijić priznaje da su u predsjedničkoj kampanji za Miroslava Škoru koristili i internetske trolove, ali kaže u manjoj mjeri.

'Oni se kod nas koriste za komentare ispod članaka na portalima i zapravo Večernjem i ostalima zagorčavamo život (smijeh). Kroz te komentare na dnu članaka može se mijenjati percepcija čitatelja jer on pročita što je napisao autor i onda dolje pročita "što misli narod" i razvodniš tu poruku koja je za tebe možda bila negativna ili je s druge strane dodatno pojačaš. No sada s ovim odmakom mogu reći da nismo mogli konkurirati ni SDP-u niti HDZ-u. HDZ ima toliku mašineriju u tom pogledu da ti u jednom trenu digneš ruke jer to naprosto nema smisla, s druge strane čak je i SDP u Milanovićevoj kampanji imao solidan angažman svog terena. Vidjeli ste u tom dokumentarcu HBO-a, moraš imati određenu količinu ljudi koja producira opet puno veću količinu trolova i njima upravlja, to ne može raditi samo jedna osoba. Teško je naći još 20, 30 ljudi da se bave samo time. Etabliranim strankama je to puno lakše jer je tu i stranačka mladež koja je i interesno vezana. Mi to nismo imali pa smo tu bitku gubili od prvog dana, ali smo kompenzirali na druge načine. 

Palić kaže da u stožeru Mosta nisu koristili trolove jer se nisu stigli time baviti. 

- Nismo imali takvu infrastrukturu da bi imali trolove koji sjede negdje, pišu komentare i bore se s ostalima. Čuo sam da u jednoj susjednoj državi imaju ogromne prostore u kojima sjede ljudi koji i kad nije kampanja sjede i pišu, čak imaju sustav u koji se ulogiraš i piše ti koji account koristiš taj dan i što da pišeš. To je razvijeno i sve će se više koristiti, ali kod nas se još ne koristi toliko kao u te dvije stranke, kaže čovjek koji je radio u kampanji Mosta na posljednjim izborima. 

Kao ljude koji su prošli intenzivne političke kampanje zanimalo nas je mogu li zamisliti naši gosti koja ludnica vlada upravo sad u stožerima kandidata za američkog predsjednika. Mijić je rekao kako je njegovo iskustvo kako se intenzivira kampanja da je sve veća ludnica, sve je manje vremena za fokus na određene stvari, intenzivira se aktivnost na društvenim mrežama, aktivnosti na terenu, potencijalna sučeljavanja, jako puno toga ima u jako mala vremena, a šansa da ispravite potencijalnu pogrešku je sve manja.

05.07.2020., Zagreb - Docek izbornih rezultata u stozeru Mosta u restoranu Rougemarin. Nikola Grmoja, Nino Raspudic, Miro Bulj , Bozo Petrov, Zvonimir Troskot. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

-Ako se neka greška dogodi na samom početku kampanje imate ju vremena ispraviti, prilično fino se daju ispeglati pogreške. U zadnjem tjednu nema vremena za ispravljanje pogrešaka tako da je pritisak ogroman. Kroz stožer prodefilira jako puno ljudi i ne treba zaboraviti i ako su to izbori i mi ju gledamo kroz prizmu političkog marketinga, ne smije se ni zaboraviti politički utjecaj. Tu je jako puno sastanaka za neku budućnost, pogotovo ako imate šansu pobijediti. Puno poslovnih ljudi se najavljuje, ljudi iz svijeta politike, utjecajnih ljudi, treba održavati i međupersonalne odnose i ne možete reći ljudima 'hej javit ću se nakon izbora. Sve je to kombinacija razgovora s  utjecajnim ljudima, medijskih nastupa, obilaska terena, izrade promidžbenih materijala, call centar, medijske strategije i provedbe toga, tako da je to iznimno intenzivno. To je velika operacija i u hrvatskim okvirima ako želite biti ozbiljni, a američki izbori su još pet kopalja iznad naših, to je doslovno industrija. 

Palić je istaknuo da je radio u nekoliko industrija ali nije vjerovao da će predizborna kampanja biti tako naporna.

- 28 iznimno intenzivnih dana, pogotovo tih nekoliko posljednjih dana kada je sam finiš kampanje. Ono što je zanimljivo na parlamentarnim izborima da su vidljive ankete i ti točno znaš kako stojiš u kojem području i moraš dati dodatan gas da bi pogurao u Sabor još jednog kandidata. Mi smo i posljednju noć izbora, s četvrtka na petak, radili do 3 ujutro i postavljali kampanje, gurali malo više neke kandidate da bi im dali dodatni boost, nije bilo spavanja, a sve oglase smo gasili u ponoć kada je počinjala predizborna šutnja. 

S druge strane Mate Mijić je zapamćen po kršenjima izborne šutnje na društvenima mrežama na posljednjim predsjedničkim izborima. 

- Mi smo samo tu subotu dobili nekih 400.000 otvaranja na to snebivanje medija na kršenje izborne šutnje koja je za mene potpuno besmislena i zastarjela pa je meni došlo prirodno to, konačno imam priliku na velikoj sceni trolati izbornu šutnju. 

Oba gosta su se složila da je najteže tih posljednjih dana kampanja natjerati klijente da se drže strategije. 

- Njima se uvijek radi o biti ili ne biti i uvijek dođu i kažu 'a što još možemo? Isplanirali smo svoje aktivnosti i nema potrebe da izmišljamo toplu vodu, ali kažu daj još nešto da se osiguramo. Mi koji to radimo profesionalno gledamo što smo zacrtali, što smo ostvarili, što očekujemo i koji su neki ciljevi. Nama  to ide kao po traci, a njima kako se taj dan približava, to su političari i njima se radi o izboru i neizboru, hoće li biti na funkciji koju priželjkuju ili ne pa im pritisak dodatno raste i onda kreće izmišljanje tople vode nekih 48 sati prije izborne šutnje, a zadnja 24 sata su po onoj "tko preživi, pričat će". Doslovno molite da se netko ne sjeti neke "genijalne" ideje. Zadnjih 24 sata nađe se i novac kojeg nije bilo. U početku se odredi budžet i stalno se napominje da moramo paziti, moramo biti konzervativniji, ne možemo sve, ali zadnjih 24 sata odjednom svega ima, sve može, prepričao je Mijić svoje iskustvo. 

Što se tiče američkih izbora zanimalo nas je jesu li demokrati i Joe Biden imali dovoljno dobru strategiju da skinu Donalda Trumpa s trona, ako maknemo koronavirus u stranu. Mijić je kazao da demokrati žive u iluziji da je Donalda Trumpa biralo pola Amerike jer je on dobar čovjek i sada će oni njega ocrniti, voli mlađe ženske, seljačina je, primitivan je i onda će birači reći "super, onda ćemo za Bidena". 

- Razočaranost strukturama dovela je do izbora Donalda Trumpa. On je bio najbolji od ponuđenog s nizom komparativnih prednosti. Demokrati i dalje idu na emocionalne ucjene, ali Trump nije izabran jer je divan. Nisu ga oni birali jer je krasan obiteljski čovjek, ide svaku nedjelju u crkvu, nije zato Trump izabran. Njega njegovoj bazi čini privlačnim i to što ga napadaju Washington post, New York Times i ostali. Samo je trebalo smanjiti tenzije jer Trump je čovjek polarizacije, ističe Mijić. 

Nas je zanimalo je li zapravo Donald Trump kriv za tu polarizaciju američkog društva koja je došla do nezapamćenih razina.  Palić smatra da Donald Trump jest kriv za polarizaciju američkog društva do tih krajnjih granica jer on ne bi sve birače natjerao na birališta da je normalna situacija. Svi mediji i establišment su protiv njega i on tako mobilizira svoju vojsku birača, plus jako puno energije i jako dobra kampanja. 

FILE PHOTO: U.S. President Trump and Democratic presidential nominee Biden participate in second debate in Nashville, tennessee FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump speaks during the third and final presidential debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020. REUTERS/Jim Bourg/Pool/File Photo JIM BOURG
Foto: JIM BOURG/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

S druge strane Mate Mijić je iznio poprilično kontroverzno mišljenje

- Ja uopće ne mislim da je Trump kriv za polarizaciju društva, ona je postojala i puno prije njega. Za vrijeme dva Obamina mandata došlo je do usijanja, sjetimo se tea party pokreta, pa su krenuli prosvjedi u Fergusonu oko rasnih nemira. Dakle, Trump je osoba koja iskorištava tu polarizaciju da bude tu gdje je, možemo reći da on parazitira na njoj. On neće pomiriti te dvije strane i od njega ne treba očekivati da će pružiti ruku drugoj strani, ali on nije doveo do polarizacije. 

U Hrvatskoj je posljednjih tjedana glavna osoba u svim medijima bio hrvatski predsjednik sa svojim žestokim napadima na kritičare i nazivajući ih sve pogrdnim imenima, pritom istaknuvši da mu je najveća uvreda da je on hrvatski Donald Trump. Palić nam je rekao da je Milanović kroz medije koji su njemu dostupni pokušao iskomunicirati poruke koje su njemu važne i zato je koristio Facebook jer tamo ima dosta pratitelja.

- Mogu reći da je za dosta ljudi to bilo dosta simpatično. Vlada i mainstream mediji su na istoj strani oko korone i dođe on koji kaže pa to nije tako strašno i ti ljudi koji su skloniji teorijama zavjere sada su više na njegovoj strani. Mislim da trenutno ima dosta simpatije u javnosti za taj način komunikacije, a nitko nije očekivao taj način komunikacije jer u kampanji nije tako komunicirao. 

Cijeli razgovor pogledajte u videu na početku teksta!

Komentara 39

DU
Deleted user
18:42 31.10.2020.

“....Čuo sam da u jednoj susjednoj državi imaju ogromne prostore u kojima sjede ljudi koji i kad nije kampanja sjede i pišu, čak imaju sustav u koji se ulogiraš i piše ti koji account koristiš taj dan i što da pišeš. ...”. Koja li bi to susjedna država mogla biti? Mađarska? Crna Gora? BiH? Italija? Tko ima dilemu, neka još jednom pročita komentare ovdje i ispod ostalih članaka. In collaboration with VL.

BR
Brobi
19:35 31.10.2020.

U pravu je i istina je da za Trumpa u Evropi nebi glasalo ni 5% ljudi. To samo jasno pokazuje koliko se sa americkim glasacima nemoze mediski manipulirati. Ni najmocnija propagandna fora ne prolazi kao za Trupa samo glasaju neobrazovani glasaci. Ta fora u Evrpi uvjek prolazi i to puno govori o evropskim intelektualnim kapacitetima. Najbolji pokazatelj % izmanipuliranos izmedju Evrope i USA se vidi kroz ovisnost o modnim markama. Evropljane je daleko lakse izmanipulirati da sljepo sljede modne trendove. Isto je i u politickim kampanjama.

LL
lijepa_li si
18:50 31.10.2020.

živiio most živio domovinski pokret dole oba krila partijetine iste

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije