Ako je zakonodavac omogućio bankama da nastave s nepoštenim klauzulama i nakon odluke Ustavnog suda, potpuno je promašio direktivu EU o zaštiti potrošača. No, imamo druge mehanizme: Franak može tražiti od Europske komisije pokretanje postupka protiv Hrvatske: vanjski pritisak često pomaže državi da nešto promijeni – bez zadrške je Tamara Ćapeta T s Pravnog fakulteta u Zagrebu prokomentirala činjenicu da se nakon odluke Ustavnog suda o ništetnosti ne definira način ugovaranja fiksnih kamatnih marži.
Utjecaj interesa “struktura”
Još je žešći bio Zvonimir Jelinić s Pravnog fakulteta u Osijeku, koji kaže da je vrijeme za zakonodavnu intervenciju kojom će se bezakonje u odnosu na fiksne kamatne marže već jednom riješiti.
– Interesi su nekih struktura protiv toga, inače bi se zakon vrlo jednostavno mogao donijeti. Pazite! Zanemariti praksu Ustavnog suda! – srčano je komentirao. Raspravljajući o prekršajnoj odgovornosti banaka koje su o novim kamatama slale tek obavijesti, Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku ustvrdio je da obavijest nema pravni učinak ugovorne odredbe. Moćna gomilica uglednih sudaca, profesora prava i odvjetnika okupila se na konferenciji o sudskoj praksi iz područja nepoštenih ugovornih odredaba koju je organizirala Udruga Franak. Dolazak je odbio HUB, insinuirajući pritisak na sudove, no među gostima su bili predstavnici HNB-a, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, bivši ministar financija Boris Lalovac... Da izlaganje neće imati implikacija na buduće odluke Ustavnog suda, istaknuo je njegov sudac Goran Selanec.
– Ocjenom ustavnosti izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju zakonodavac je imao legitimni cilj zaustaviti postojeću nepoštenu praksu banaka,vodeći se načelima socijalne države, vrednotama socijalne pravde i pravom vlasništva koje obvezuje i vlasnike da pridonose općem dobru – prokomentirao je Selanec.
Posljedica i – ovrhe
Hrvatski se suci sve snažnije oslanjaju na pravo EU za što, poručila je Ćapeta, duguju zahvalnost i Franku. Damir Kontrec s Vrhovnog suda najavio je da će za nekoliko tjedana donijeti odluku o tome je li podizanjem kolektivne tužbe zaustavljena zastara.
– Nelogično je da možeš zahtjev za ništetnost objaviti bez ograničenja, a ono što si na osnovi ništetnosti tražio ima rok traženja – istaknuo je Kontrec. Odvjetnik Srđan Kalebota postavio je pitanje o ništetnosti ugovora kad je već provedena konverzija u zoni transcendentnog: usporedio ga je s pitanjem ima li života nakon smrti, a dotaknuo se i ovrha koje su nastupile zbog rasta kamata i rata kroz slučaj u kojem se banka naplatila prodajom nekretnine za 500.000 kuna, dok su zatezne kamate dosegnule 350.000 kuna.
