Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Ključ prometnog razvoja RH je nizinska pruga

Do 2022. godine 69% planiranih investicija na infrastrukturnoj mreži odnosi se na projekte EU
04. ožujka 2019. u 09:01 5 komentara 1322 prikaza
Ivan Kršić
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Kako povući novac iz EU fondova te kako gospodariti tim novcem objašnjava Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Koji su konkretni planovi za projekte modernizacije željezničkog prometa u sljedećem razdoblju?

HŽ Infrastruktura nositelj je trenutačno najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj te je na nacionalnoj razini vodeća u apsorbiranju sredstava fondova EU namijenih sektoru prometa. Na željezničkoj mreži u Hrvatskoj fokus je na dva glavna koridora, koridoru RH1, od granice sa Slovenijom preko Zagreba do granice sa Srbijom, te na koridoru RH2 od granice s Mađarskom preko Zagreba do Rijeke. Zbog toga na željezničkoj mreži Hrvatske provodimo niz projekata sufinanciranih iz fondova EU, a iz istog izvora provodi se i modernizacija na ostalim željezničkim pravcima.

Željko Pavlin pogoršanje svjetske sigurnosti Otkako je na vlasti Trump, SAD kupuje manje pištolja

Koji su od tih projekata prioritet, koji će prvi u realizaciju?

U tijeku su radovi na najvećem infrastrukturnom projektu, gradnji drugoga kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg između Dugog Sela i Križevaca, čija vrijednost iznosi 196,9 milijuna eura. Na tu se dionicu nadovezuje projekt gradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na dionici od Križevaca preko Koprivnice do državne granice s Mađarskom. Natječaj za izvođenje radova objavljen je krajem prošle godine, a procijenjena vrijednost iznosi 297,1 milijun eura. Intenzivno radimo i na pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac za koju je raspisivanje natječaja za radove procijenjene vrijednosti 316 milijuna eura planirano ove godine. Odobrenje projekta i stopa EU sufinanciranja očekuje se tijekom ljeta.

Najzahtjevnija dionica buduće nizinske pruge jest dionica između Oštarija i Škrljeva za koju je krajem prošle godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Na riječkom lučkom području u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka u tijeku su dva projekta: Rijeka Brajdica i Zagrebačko pristanište. Na projektu Rijeka Brajdica, vrijednom 35,5 milijuna eura, koji se s 85% sredstava sufinancira EU sredstvima radovi su u punom jeku, dok je za projekt Zagrebačko pristanište ukupne vrijednost 31,6 milijuna eura u tijeku postupak javne nabave.

Marin Pucar Hrvatski brend Vegeta je osvojila svijet zahvaljujući turizmu

Još jedan važan EU projekt na riječkom području jest Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Posebno bih istaknuo projekt elektrifikacije i modernizacije pruge Zaprešić – Zabok, vrijedan 82 milijuna eura, koji se također sufinancira s 85% EU sredstava i na kojem su radovi u punom zamahu, a ove godine će započeti i radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar vrijednom 72 milijuna eura. Uz to, pokrenuli smo nabavu za izradu studijske dokumentacije za povezivanje unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica, dok je u pripremi dokumentacija za modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb, kao i modernizacije željezničke pruge Oštarije – Knin i Knin – Split.

Koliki je udio sredstava i EU fondova koje planirate povući u realizaciji projekata modernizacije?

U razdoblju od 2018. do 2022. godine 69 posto planiranih investicija na hrvatskoj infrastrukturnoj mreži, odnosno 6,9 milijardi kuna odnosi se na EU projekte, a u većini projekata, riječ je o visokih 85 posto ukupnih prihvatljivih troškova.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo DVIJE GODINE KASNIJE Hrvatska se od tema prošlosti uspjela okrenuti budućnosti

Može li se u ovom trenutku govoriti o izgradnji nizinske pruge Rijeka – Zagreb i koji su mogući poslovni modeli realizacije tog projekta?

Jedan od prioriteta u Strategiji prometnog razvoja 2017. – 2030., koju je Vlada usvojila u kolovozu 2017. godine, jest izgradnja nizinske pruge. Nizinska pruga ključni je projekt za željeznički promet koji će omogućiti uvjete za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti.

Pruga od državne granice s Mađarskom do luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te povezuje pruge na području riječkoga željezničkog čvorišta s unutrašnjosti Republike Hrvatske, odnosno s drugim prugama na području Europske unije. Ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,1–2,6 milijardi eura, a izvor financiranja velikih projekata su fondovi EU.

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
KONFERENCIJA BJELOVAR:„Kako transparentnost utječe na razvoj poduzetništva”
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
  • zoki_bijela:

    Pa ako znate kako.. Na posao

  • stefj:

    HŽ, struktura koja sve više raste, a infrastruktura je sve manje. Uštede se ne ostvaruju smanjenjem broja ljudi, kojih je najmanje duplo previše, već se ostvaruju smanjenjem broja pruga, lokomotiva i vagona... Jako podsjeća na školstvo, gdje ima sve manje ... prikaži još! i manje učenika, učitelja nikada više, a obrazovanje nikada gore... Samo jedan od primjera kako je kod nas država katastrofalan gospodar. Ništa nema niti osnovne ekonomske temelje...

  • ObrenM:

    Gospodin dobro govori.To bi donjelo boljitak nasoj domovini.Problem je kod nesposobnih politicara,koji su nesposobni za povlacenje sredstava iz EU fondova.Medjutim su virtuozi za privlacenje novca u svoj djep.