Ako je ikada i igdje postojao, sveti se gral vjerojatno već od uzaludnog spominjanja razbio u komadiće! Veći dio spomena kaleža iz kojega je Isus pio na posljednjoj večeri odnosi se na nove, čiste i beskonačne izvore energije. Poput fuzije, primjerice. Ili možda, prema najnovijim vijestima, poput Gatesova reaktora.
No, ako negdje gral još postoji, možemo biti sigurni da će i ostati sačuvan jer napori u dolasku do upotrebljive i efikasne fuzijske elektrane napreduju krupnim koracima, a kada se novih izvora energije dohvate Bill Gates i Warren Buffet, možemo biti prilično sigurni da će i od toga biti nešto.
Prvo SAD pa ostatak svijeta
Kineski državni medij Global Times objavio je kako su Kinezi u svojem Eksperimentalnom naprednom supravodljivom tokamaku, eksperimentalnoj komori tipa tokamak, postigli temperaturu plazme od 120 milijuna celzija u trajanju od 101 sekunde, a čak 160 milijuna Celzijevih stupnjeva u trajanju od 20 sekundi. Uređaju postavljenom na Institutu fizikalnih znanosti u Hefeiju Kineske akademije znanosti zadatak je replicirati proces nuklearne fuzije, dakle onakvog procesa koji se u Suncu prirodno događa pružajući gotovo beskonačnu čistu energiju.
Funkcionalni fuzijski nuklearni reaktor posto bi tako ‘umjetno Sunce’. Ovime su Kinezi srušili prethodni rekord koji je bio 100 milijuna celzija u 100 sekundi, koliko su postigli južnokorejski znanstvenici krajem prošle godine. Ključan je to korak prema dosezanju cilja dugotrajnog držanja temperature na stabilnom nivou.
– Sljedeći bi ključni korak bio održati sve stabilnim tjedan dana ili dulje – rekao je Li Miao, ravnatelj Odjela za fiziku na Southern University of Science and Technology u Shenzhenu. Jer, održati temperaturu plazme u komori fuzijskog reaktora na temperaturi višoj od 100 milijuna celzija jedan je od glavnih izazova u procesu dobivanja energije iz fuzije. Podsjetimo kako je riječ o temperaturi sedam puta višoj od one koja vlada u Sunčevoj jezgri. Znanstvenici kažu da je energija dobivena nuklearnom fuzijom najčišća i najpouzdanija s golemim komercijalnim mogućnostima.
Ali, iako takve izvore energije istražuju znanstvene skupine u Europi i Americi te u Aziji, još je dobrih 30 godina do njezine komercijalizacije ili barem do njezina izlaska iz eksperimentalnih laboratorija. Još je to tehnologija budućnosti. Nimalo drukčije nije ni s novim izvorom nuklearne energije koji planira razviti Bill Gates u suradnji s Warrenom Buffetom. Još je krajem kolovoza prošle godine suosnivač Microsofta najavio kako se nada da će moći razviti manje nuklearne reaktore u kojima će se energija moći i skladištiti kako bi poslužila dopunjavanju energije koja se dobiva iz posve prirodnih izvora poput vjetra ili Sunca.
Jer, ni jedno ni drugo nisu stalni izvori, već povremeni, pa je potrebno nadopunjavati ih ako se želi oformiti mreža koja bi korisnicima bila stalno dostupna. A sve je to, dakako, u svrhu borbe protiv klimatskih promjena. Točnije, želi se omogućiti korisnicima da smanje svoje emisije stakleničkih plinova a da se ne narušava stabilnost električne mreže. Dvojica milijardera surađuju preko svojih tvrtki, Gates preko TerraPower, a Buffet preko PacifiCorp. Gatesov TerraPower osnovan je prije 15 godina, a partner te tvrtke je GE Hitachi Nuclear Energy. Cilj im je bio komercijalizacija elektrana nazvanih Natrium u Sjedinjenim Državama već do kraja ovog desetljeća. U toj se tvrtki nadaju da će nakon SAD-a stotine takvih elektrana funkcionirati u zemljama diljem svijeta do 2050. godine. Svaka od elektrana stajala bi oko milijardu dolara, a glavna tehnološka inovacija jest način hlađenja kao i pohrane topline. A to je – uz pomoć rastopljene soli određene vrste. Također, ti reaktori ne bi bili temeljeni na uobičajenim gorivima koja nalazimo u današnjim reaktorima. Za predstavljanje početka projekta Gates i partneri odabrali su Wyoming. Nimalo slučajno jer ta je američka država danas najveći proizvođač ugljena u toj zemlji.
Reaktori tih inovativnih elektrana bili bi snage 345 megavata s mogućnošću povećanja do 500 MW u vršnim opterećenjima. I to tako da se solju hlađenom reaktoru pridruži i pohrana energije u rastopljenoj soli, čime bi se postizao najveći kapacitet. Projektu se pridružilo i američko ministarstvo energije s 80 milijuna dolara, a ako buduće zahtjeve odobri Kongres, od države bi stizalo još novca. Za gradnju demonstracijske elektrane potrebno je sedam godina. Ovakvi reaktori zapravo su rastopljenom solju hlađeni brzi neutronski reaktori u kojima se fisijska lančana reakcija dobiva brzim neutronima, za razliku od konvencionalnih reaktora u kojima se koriste termalni neutroni.
Korišten u hladnom ratu
Ovakav reaktor ne trebao imati mnogo dijelova, kao što ne bi trebalo ni toliko betona u konstrukciji, čak i do 80 posto manje. To je zato što ovakav reaktor radi s mnogo nižim tlakovima od klasičnog lakovodnog reaktora. No, potrebno mu je i gorivo bogatije fisijskim materijalom u usporedbi sa standardnim reaktorom.
U ovakvim sustavima rastopljena je sol elektrolit koji pruža visoku gustoću energije i snage. Tehnologija pohrane topline u rastopljenu sol poznata je i iz sustava za dobivanje solarne energije. I kod ovog reaktora tako se pohranjena toplina praktično odmah može pretvoriti u energiju. Reaktor slične tehnologije funkcionirao je na vrhuncu hladnog rata u američkom laboratoriju Oak Ridge i to čak pet godina, nakon čega je naprosto ugašen, a njegov tvorac Alvin M. Weinberg otpušten je iz Državne agencije za atomsku energiju.
Pojavom interneta dokumentacija o projektu ponovo je počela kružiti te je, izgleda, pronašla i svoju novu primjenu. Bio je to prototip reaktora sa solju torijevog fluorida.
VIDEO Rimac predstavio Neveru
Kinezi “ otkrili” Tokomac koji je u upotrebi več 70 godina. Nadam se da to istraživanje neče završiti kao ono njihovo u Wuhanu.