Kolateralna žrtva pretrage kuće u Červar-Poratu kažnjena je 500 eura i mora platiti troškove prekršajnog postupka od 30 eura jer je policija u pretrazi usputno uočila – "mrtvu jedinku strogo zaštićene vrste plemenite periske (Pinna nobilis), dimenzija 45,5x15 cm". T.J. (45) policajcima je rekla da je periska njezina, a ne vlasnika zbog kojeg je kuća pretraživana, pa su porečki policajci protiv nje podnijeli optužni prijedlog temeljem Zakona o zaštiti prirode. Sutkinja mr sc Dragica Grujić iz Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču, naložila je policiji da perisku koju su oduzeli od okrivljenice po pravomoćnosti presude vrate u more. Okrivljena se nije odazvala na sudske pozive, a policiji je rekla da je more izbacilo perisku pa ju je ona uzela. Inače je za držanje periski propisana kazna od 930 do 3984 eura, ali T.J. nije prekršajno kažnjavana pa je kažnjena ispod propisanog minimuma.
Uzgred, i Virovitičanin M.K.(26) branio se da je u šumi našao rog jelena s šest parožaka, dužine 96 cm, koji su policajci iz Pakraca uočili na ormaru za pretrage kuće zbog druge osobe osumnjičene za krađu, pa je lani i on prekršajno kažnjen 420 eura.
Prema objavi Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, plemenita periska je najveći mediteranski školjkaš, može narasti do 120 cm, i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njezinim ljušturama obitavaju brojne vrste. Zbog te svoje uloge u potpunosti je zaštićena, živa ili mrtva. U jesen 2017. u Španjolskoj su zabilježene pojave masovnog pomora plemenitih periski, a prva potvrda zaraze u Hrvatskoj zaprimljena je u svibnju 2019. nakon čega je u čitavom Jadranu zabilježen masovan pomor, koji je 2020. zahvatio sve zemlje Mediterana. U listopadu 2019. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstala je plemenitu perisku u kategoriju "kritično ugroženih vrsta". Od 2020. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva koordinira provedbu aktivnosti očuvanja periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a tri potprojekta sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelji potprojekata su javne ustanove „More i krš“ (za južni Jadran), Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran). Diljem Jadrana postavljeni su i kolektori ličinki plemenite periske, označeni plutačama, koji se ne smiju pomicati, dirati ili vaditi, a predostrožnosti radi ne bi im se trebalo ni približavati plovilom.
Sada je ključno za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“. Te potencijalno otporne jedinke bolje je ostaviti u svom prirodnom staništu, ali ih prikladno zaštititi od mogućeg antropogenog djelovanja, ističe se u objavi Ministarstva kojom je upućen apel javnosti putem akcije "Jeste li ih vidjeli?", kako bi građani dojavili opažene žive jedinke plemenite periske. Pri tome je važno da ih se ne dira i ne uznemirava. Kad se nježno prođe rukom kroz vodu iznad periske, živa periska će se zatvoriti.
GALERIJA Jeste li znali za ovu skulpturu? Posvećena je ugroženoj vrsti, evo gdje se nalazi
Iskreno i ja jednom nađoh perisku na obali, puna je algi eto stoji na polici. A vraćati perisku u more u sudskom postupku je najgluplja moguća odluka pa makar periska u času uocenja prekršaja bila živa, jer sad očito više nije. A što se tiče rogova zna se da oni otpadaju jelenima, ali to se može lijepo vidjeti, tj stručnjaci to znaju procijeniti.