OBRAMBENI PLANOVI

Je li Europa vojni 'patuljak'? Nije, ali stručnjak otkriva gdje leži najveći problem u naoružavanju Starog kontinenta

Wet gap crossing at NATO Dragon-24, part of the Steadfast Defender 2024 exercise, in Korzeniewo
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
1/4
07.03.2025.
u 15:55

Nova geopolitička situacija potaknula je Europsku komisiju na planiranje značajnih ulaganja u obrambeni sektor, a pitanje koje se postavlja jest koliko će ta sredstva doista pridonijeti vojnom osnaživanju Europe i kako bi Hrvatska mogla sudjelovati u tom procesu.

Europska unija, iako gospodarski div s gotovo pola milijarde stanovnika zajedno s Velikom Britanijom, suočava se s izazovima u jačanju svoje vojne moći. Nova geopolitička situacija potaknula je Europsku komisiju na planiranje značajnih ulaganja u obrambeni sektor, a pitanje koje se postavlja jest koliko će ta sredstva doista pridonijeti vojnom osnaživanju Europe i kako bi Hrvatska mogla sudjelovati u tom procesu.

Među stručnjacima koji su komentirali ovu temu našli su se brigadni general Tomislav Galić, državni tajnik Ministarstva obrane, Arsen Bauk, predsjednik saborskog Odbora za obranu, vojni analitičar general-pukovnik Slavko Barić te Željko Pavlin, direktor HS Produkta, jedne od najvećih tvornica pištolja u svijetu. HS Produkt, koji zapošljava oko 1900 ljudi, godišnje proda približno 500 tisuća pištolja i 20 tisuća jurišnih pušaka, a njihov izvoz iznosi oko 130-140 milijuna eura. Pavlin ističe da tvrtka izvozi u pedesetak zemalja, pri čemu su u dvadesetak njih njihovi proizvodi uvršteni u policijske i vojne sustave.

 - Amerika je ključno tržište za svakog proizvođača pištolja jer se tamo pištolji prodaju i civilnom sektoru, dok je u Europi i većem dijelu svijeta prodaja oružja ograničena na vojsku i policiju. To stvara potpuno drugačije tržišne uvjete - pojasnio je Pavlin HRT-ovoj emisiji Otvoreno, naglašavajući kako su pištolji proizvedeni u HS Produktu u Americi proglašeni pištoljem godine.

Komentirajući najavu Europske unije o osiguranju 800 milijardi eura za naoružavanje, Pavlin upozorava da financijska sredstva nisu dovoljna ako nije jasno definirana potražnja: - Nijedan proizvođač ne može si priuštiti ulaganja bez sigurnosti da će se proizvodi prodati. Bilo bi bolje da Europa jasno navede što planira kupiti, jer bi se tada proizvođači mogli prilagoditi i povećati kapacitete - rekao je Pavlin. Dodao je kako povoljni krediti koje EU planira ponuditi proizvođačima neće biti korisni ako tržište ne pokaže jasnu potrebu za povećanom proizvodnjom. - Tvrtke ne mogu reagirati na same izjave o potrebi za naoružanjem, već na konkretne ugovore i narudžbe - zaključio je Pavlin.

Brigadni general Tomislav Galić potvrdio je da se trenutno vode pregovori s nekoliko potencijalnih investitora za izgradnju tvornice streljiva u Hrvatskoj. - Radi se o greenfield investiciji, a cilj nam je do kraja godine sklopiti ugovor i prijeći u drugu fazu realizacije - rekao je Galić. Pavlin je upozorio da je problem u Europi nedostatak tvornica baruta, ključne sirovine za proizvodnju granata, što se dodatno istaknulo tijekom rata u Ukrajini.

Arsen Bauk osvrnuo se na dugogodišnje rasprave o potrebi tvornice streljiva u Hrvatskoj, usporedivši tu temu s višekratnim prijedlozima o izgradnji nacionalnog stadiona. - Nadam se da će ovaj put doći do realizacije jer bi postojanje takve tvornice znatno olakšalo hrvatsku obrambenu poziciju - kazao je Bauk. Govoreći o procesu ponovnog naoružavanja Europe, Bauk je naglasio da su obrambeni proračuni u nadležnosti država članica i da će Hrvatska svoje sudjelovanje u europskom vojnom jačanju definirati kroz strateške dokumente Vijeća za obranu.

General-pukovnik Slavko Barić upozorio je da Europa nema jedinstvenu obrambenu politiku, što otežava koordinaciju vojnih snaga među državama članicama. - Europa raspolaže ozbiljnim vojnim kapacitetima, ali bez zajedničkog zapovjednog sustava i jasnog upravljanja, ta snaga ostaje neiskorištena - zaključio je Barić.

>>> VIDEO Macron nakon sastanka s Trumpom otkrio kada bi moglo nastupiti primirje između Ukrajine i Rusije

Komentara 7

TR
trpimir2022
19:41 07.03.2025.

Da, Europa je izuzetno moćna, to pokazuju njeni blistavi tehnološki projekti, eto čep plastične ambalaže je najpoznatiji. Očito nije sve u brojevima, još nešto značajno toj Europi fali.

AJ
ajnelaži
18:30 07.03.2025.

Ljudi, gripa je u điru, di su stručnjaci

GE
Gerilac78
16:57 07.03.2025.

Najjače i najiskusnije europske vojske su se prepolovile, Britanska i Francuska. Problem je i što nema načina za prijevoz teške opreme bez posudbe američkih C-17 velikih transportnih aviona, najveći europski avion je Airbusov A-400 ( samo 32 tone može podici a jedan oklopnjak je barem 20 tona) i naravno nema streljiva za više od 10-ak dana. To se može popraviti za par godina ali treba raditi. Danas europske vojske nisu sposobne za rat visokog intenziteta kao što je npr. sadašnji rat u Ukrajini.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije