Među inozemnim stručnim kvalifikacijama stečenima u inozemstvu, a priznatima u Njemačkoj, lani su prema podacima Destatisa prednjačile kvalifikacije profesije medicinskih sestara (32.000), zatim liječnika (13.900) i inženjera (4.600). Njemačka, očito, nema problema s privlačenjem imigranata u deficitarnim strukama.
S druge strane, u Hrvatskoj od nadležnih kontinuirano slušamo kako nam nedostaje medicinskih sestara, obiteljskih liječnika i liječnika u hitnim prijamima, umjesto kojih rade specijalizanti tek iskoračili s fakulteta, zatim pojedinih učitelja i nastavnika, najčešće u deficitarnim STEM područjima, ali i učitelja stranih jezika. Što se poduzima da se ubrza postupak priznavanja inozemnih diploma za potomke naših iseljenika i strane državljane, naravno, pod uvjetom da, osim stručnih kvalifikacija, znaju i hrvatski jezik na propisanoj razini? Izgleda da smo otvoreni kada je riječ o uvozu konobara, kuhara, prodavača..., ali ne i useljenika u reguliranim profesijama. Zašto za potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike službeni prijevodi diploma iz medicinske struke, uključujući i prijevode njihovih znanstvenih radova, položenih ispita i ostale dokumentacije, stoje visokih 6000 eura, a u Španjolskoj, prema njihovim svjedočenjima, samo nekoliko stotina eura? Želimo li ih odvratiti od dolaska u Hrvatsku pa se poslije žaliti kako nam osobito u određenim specijalizacijama i dijelovima zemlje nedostaje liječnika i medicinskih sestara?