Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Investicije u infrastrukturu ‘teške’ 40 mlrd.

Čak 22 mlrd. kuna uložit će se u željeznicu, a tu su i projekti koridora do Mađarske, modernizacija zračnih luka..., najavljuje ministar Butković.
22. rujna 2020. u 23:00 8 komentara 2538 prikaza
Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Imamo investicijski ciklus od više od 20 milijardi kuna, prvenstveno u željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi. Projekti su to koje uglavnom financira Europska unija u važećem operativnom razdoblju, a za sljedećih desetak godina, do 2030., planiramo investicije koje bi trebale biti veće od 40 milijardi kuna, od čega će se oko 22 milijarde uložiti u željezničku infrastrukturu. Znači, ovo će biti desetljeće ulaganja u željeznicu – najavio je veliki investicijski ciklus ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na panelu “Pokretači gospodarstva u vrijeme krize”.

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" Hrvatska kakvu trebamo Butković: Oporavak će biti sigurno već u 2021., Marić: Kažu da je najbolji porezni sustav – stari

Bit će i posla i investicija

Odgovarajući na pitanje moderatora Mislava Šimatovića, zamjenika glavnog urednika Večernjeg lista, Butković je naglasio da se će nakon gradnje Pelješkog mosta manje ulagati u cestovnu infrastrukturu. Završit će se koridor do Mađarske, autocesta do Siska...

– Pripremaju se i projekti oko Splita jer je najviše prometno zagušen. Idu i ulaganja u zračne luke, velike su uglavnom dovršene. Ići će se u modernizaciju zračnih luka u Zadru, Puli i Lošinju. Male obalne luke grade se kao nikada, ja to zovem renesansom na hrvatskoj obali. S time nastavljamo dalje. Što se tiče građevinskih tvrtki, kad sam postao ministar situacija je bila puno gora. Nije bilo investicija i projekata, i naših velikih građevinskih tvrtki nije više ni bilo. Kriza i nedostatak projekata rezultirali su time da su velike ili nestale ili su bile na aparatima. Danas je situacija puno bolja, imamo više tvrtki koje su ozdravile, rastu i javljaju se na natječaje. Iskoristile su i institut zajednice ponuditelja. Posla će biti, bit će i investicija, a mi ćemo napraviti sve da što više hrvatskih građevinskih tvrtki bude uključeno.

– Imamo i primjere da su naše tvrtke bez konkurencije. Evo, imali smo potpis ugovora za nabavu vlakova, vrijedan milijardu kuna, a stigla je samo jedna ponuda, i to Končara. To znači da će nove vlakove graditi hrvatska tvrtka – rekao je ministar Butković. Ivan Ergović, predsjednik uprave Nexe grupe, objasnio je da je došlo do velikih promjena u građevinskoj operativi. Tržište se konsolidiralo.

Oleg Butković komisija odobrila Butković: Puni profil Istarskog ipsilona do iduće sezone, druga cijev tunela Učka 2024.

– Imamo uspješne firme koje mogu biti nositelji i okupiti manje, zdrave kompanije. Imamo manje teškoća s naplatom, likvidnost je puno bolja, a projekata ima. Važno je da se investicije nastave jer je građevinska industrija nositelj napretka. Oko 150.000 ljudi radi u tom sektoru, trećina manje nego 2008. Jedan građevinski radnik povlači još tri do četiri zaposlenika iz drugih sektora. Ne smijemo stati s investicijama i trebamo omogućiti privatnom sektoru da dođe do europskih sredstava. To je velika prilika za sve nas – zaključio je.

Tvrtka puno radi na uvođenju alternativnih izvora energije, što donosi dodatne uštede. Aktivnost u građevinskom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine manja je za oko 30% nego lani, a zabrinjava i podatak da je izdano oko 15% manje građevinskih dozvola. Zato je sad važno pokrenuti infrastrukturne radove. Predsjednik uprave Radnika Mirko Habijanec također se slaže da gospodarstvu treba što više investicija. Građevinarstvo čini četiri do pet posto BDP-a, a trebalo bi najmanje 8%. U Hrvatskoj su se događali veliki diskontinuiteti, izmjenjivale su se velike investicije, pa onda ih jedno vrijeme nije bilo, što je jak udarac za velike, moćne tvrtke koje su ostajale bez posla koji ih je vodio i došlo je do kolapsa. Kad se manje ulaže u turizam, projekti Vlade su dobro došli. Može li se očekivati veća zaposlenost? Habijanec smatra da može i ne misli da će uvoz stranih radnika dovesti do smanjenja plaća ako se poštuju kolektivni ugovori.

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"
1 / 21
Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"

– Vlada čini pozitivne korake. Strani radnici su skuplji, ali ih ima. Tržište rada se kontrolira. Kao poslodavci smo stavili primjedbu i tražimo da tvrtka ima pravo na uvoz radne snage ako poštuje plaće prema kolektivnim ugovorima koji su abeceda zapadnoeuropskog gospodarstva. U građevinarstvu surađujemo sa sindikatima. Vladu molimo da izradi kriterije. Isto tako, treba riješiti i probleme oko javne nabave. U EU ne možete sudjelovati u javnoj nabavi ako ne poštujete kolektivne ugovore. Kod nas to nije tako. Uspjeli smo dogovoriti 3,3% veće plaće, što smo učinili u svrhu ozdravljenja. Plaće u građevinarstvu su u dvije zadnje godine, vezano i uz politiku Vlade, rasle od 20 do 30%. Nama je cilj Njemačka – njemačke plaće i njemačko gospodarstvo – rekao je Habijanec. Treba izmijeniti i Zakon o minimalnoj plaći koji ne prepisuje kriterije, pa dolazi do nereda. Treba, predložio je, povećati plaće, konkurentnost i urediti sustav. Majstori će se tražiti puno više nego dosad.

– Premalo ljudi školujemo, a konkurentnost se postiže s kvalitetnim ljudima, organizacijom i tehnologijom. Dok ima posla u Hrvatskoj, teško je ići na druga tržišta. Investicijski projekti su dobrodošli, no nedostaje reda. Što se tiče građevinske operative koja bi trebala ići izvozno raditi u Europu, mislim da to nije opcija. Treba ih zadržati u Hrvatskoj – smatra.

Strukturne reforme hitno

Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić poručio je da je kriza pokazala da smo nešto naučili i da smo spremniji nego za vrijeme ekonomske krize 2008. i 2009. – Prije smo imali manji javni dug, kad gledamo u odnosu na BDP, ali trebalo je oko šest godina da dođe do poreznog rasterećenja i da se pomogne oporavku gospodarstva. Sjećamo se i nelogičnih poteza poput uvođenja kriznog poreza. Prije osam godina bio sam na konferenciji na kojoj je švedski ministar financija grčkim kolegama rekao da ulaganje u ceste i tunele neće donijeti rast. Donijet će ga jedino ulaganje u obrazovanje i tržište rada. Pozitivno sam se iznenadio kad sam danas čuo da je došlo vrijeme da se novac ulaže u uspješne tvrtke, a ne u spašavanje posrnulih. Hrvatska kao mala zemlja može povećati kvalitetu radne snage da ulaže u sustav obrazovanja, poveže realni sektor s obrazovanjem – istaknuo je Šantić. Kad prođe pandemija, pred državom je još nekoliko jako teških godina što se tiče javnih financija, očekuje, a samim time teško da će se nastaviti praksa smanjenja poreznog rasterećenja.

Oleg Butković uvode se promjene Butković najavio novi način naplate cestarina, na gradilištu Pelješkog mosta ne očekuje kašnjenja

– Kad završi pandemija, sigurno je da ćemo se morati okrenuti nekim novim djelatnostima – rekao je.

Marko Remenar, predsjednik uprave Adris grupe, složio se da je godina bila šokantna. No, neke su se stvari iskristalizirale.

– U hotelima s pet zvjezdica imali smo pad 25%, tako da je jasno da je bitno ulaganje u kvalitetu zbog održivosti na dugi rok jer se tako generira najveća dodana vrijednost za društvo u cjelini. Ukupno je pad u turizmu bio oko 50-60 posto, što je dramatično. To je škola i za sljedeću godinu. Sa znanjem ćemo se bolje pripremiti – rekao je Remenar. Dolazi i do sustavnih promjena u potražnji u društvu, mijenjaju se načini rada, nesigurnost i stres su veći, pa će i potrošnja trajnih dobara biti veća. Ove godine nije bilo problema s radnom snagom. Govoreći o očekivanjima, Habijanec je rekao da će do potpunog oporavka u Hrvatskoj doći brzo. Vlada bi trebala radikalnije ući u određene reforme jer gospodarstvenici trebaju stabilnost i čvrstu državu.

– Fenomen je što smo danas ovdje u jeku krize, a puni smo optimizma i puno je suglasja između javnog i privatnog sektora. Dogodio nam se šok koji je poticaj za transformaciju. Imamo na raspolaganju 22 milijarde eura i pred izazovom generacije smo da ovo iskoristimo i da napravimo transformaciju društva i budemo jedno od najboljih mjesta za život u Europi, nema razloga da to ne postanemo – smatra Remenar. Ministar Butković očekuje da će do oporavka sigurno doći već u 2021., no puno toga ovisit će o koroni.

Neće odustati Butković: Tražimo najbolja rješenja kako stabilizirati i očuvati Croatia Airlines

– U prometnom sektoru traže se projekti u visokom stupnju pripravnosti. U selekciji se vodimo investicijskom logikom, da vrijednost uloženih sredstava mora biti manja od koristi koje taj projekt ima. Pripremit ćemo puno projekata, tražit ćemo i od drugih ustanova da se uključe i uvjeren sam da će Hrvatska uspjeti povući sva sredstva. Ako sve provedemo, od poreznog rasterećenja i reforme općenito, uza sve projekte, možemo biti optimistični – rekao je ministar i na kraju otkrio da su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za nastavak brze ceste prema Koprivnici. Na natječaj su se javile hrvatske tvrtke, što je izazvalo pljesak poduzetnika. Jedan od zaključaka bio je da je Hrvatska pred izazovom generacije da se transformira u uspješnu europsku državu. 

8172565
Poruka drugima
Denis Latin godinama se bori s kroničnom bolesti: Ne mogu shvatiti kukavičluk bahatih građana
Biciklisti
PROMO
Kako izabrati pravi bicikl
  • Glavica:

    sole narodu pamet koliko od tih novca ce Hdz i Sdp uhljebi pokrast

  • Sve je uzalud:

    ....ovaj se istao nakrao....za svaki slučaj prekontrolirati.....

  • Avatar Otroviks
    Otroviks:

    Najbolje hrvatske investicije su vec tradicionalno, investicije u obecanja investicija.