Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Zanimljivosti

Turcizmi za koje nema hrvatske zamjene: Bakar, boja, sat, čelik...

Jezične jedinice preuzete iz turskoga jezika stručnjaci zovu turcizmi i u hrvatskome ih je mnogo.
15. studenoga 2021. u 09:03 15 komentara 3243 prikaza
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Ako vam nešto djeluje kao 'lakrdija', ako svirate 'gajde' ili 'tamburu' pa zapisujete note u 'kajdanku', ili vas boli 'bubreg'; ili se na 'tulumu' napijete kao 'deva' pa zaboravite koliko je 'sati'; nemojte pasti na 'tur' kad čujete da vam je za sve te imenice trebao turski jezik.

Jezične jedinice preuzete iz turskoga jezika stručnjaci zovu turcizmi i u hrvatskome ih je mnogo. Dubravka Ivšić Majić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje piše o tome u znanstveno-popularnom časopisu Hrvatski jezik i objašnjava da su hrvatski i turski jezik u kontaktu bili od 15. stoljeća, što je ostavilo je traga u hrvatskome jeziku u obliku turcizama.

Turcizmi se u lingvističkoj literaturi često razvrstavaju na posve prihvaćene riječi bez odgovarajuće domaće zamjene i na one za koje postoje neutralne domaće riječi.

Za prve autorica navodi izraze bakar, boja, čelik i sat, a za druge barjak za domaću riječ zastava ili dušmanin za domaću riječ neprijatelj.

Naša turska svakodnevica

Iz turskoga potječu mnoge riječi poput alat, čekić, satara, kubura, alka, buzdovan, barut, katran, sačma, tane, top, fitilj, baždar, zatim ergela, timar, mamuza i ular, potom čarape, pamuk, papuče, čizme i đon.

Također, turske su riječi torba, kopča, lepeza marama, sofa, divan, krevet, jastuk, jorgan, kutija, sanduk, tavanu, odaja i kat.

 | Autor : Antonio Ahel/ATAImages/PIXSELL Foto: Antonio Ahel/ATAImages/PIXSELL

Turcizmi su i riječi dadilja, dućan, tezga, kusur, pare, džep, badava, mukte, a iz turskoga smo posudili i riječi jogurt, kajgana, kajmak, ajvar, ćevapi u somunu, sarma, ćufte, čorba, đuveč, burek, pita, baklava, pekmez, šerbet, kava, tava, tepsija, džezva, čaj, rakija i duhan.

I nazivi za cvijeće poput karanfil, zumbul, jasmin, jorgovan i kadifica turskoga su podrijetla, baš kao i izrazi za voće i povrće kao što su badem, kesten, naranča, limun, patlidžan. Turcizmi su i bećar, mangup i čoban, a ima i riječi kojima se opisuju neke osobine i ponašanja ljudi kao bedak, budala, raskalašen, inat, kavga i šamar.

Posuđivanje preko turskoga

Neke riječi u hrvatskom posuđene su posredstvom turskog jezika. Tako primjerice, iz perzijskoga jezika potječu riječi badem, dugme, kesa, lula, papuča, šegrt, iz arapskoga ćup, duhan, grimiz, melem, miraz, zanat, iz grčkoga fenjer, kesten, krevet, iz talijanskoga skela i trampa.

Pojedine su pak turske riječi u hrvatski posuđene u dva navrata, jednom izravno iz turskoga, drugi put uz posredništvo europskih jezika, ističe autorica. Ona navodi riječ iz turskoga 'köșk' koja u izvornom jeziku znači čardak, kula ili ljetnikovac, a koja je izravnom posudbom u hrvatskom dobila izraz ćošak, a preko francuskoga riječ kiosk.

Iz turskoga 'tülbend' dolazi izravna posuđenica turban, a uz posredništvo talijanskoga tulipan. Iz turskoga 'havyar' (posoljena ikra) izravno potječe riječ ajvar, a uz posredništvo europskih jezika turska je riječ dospjela u hrvatski kao kavijar.

Riječ 'çakal' je izravno dala riječ čagalj, a uz njemačko posredništvo izraz šakal, koji ima isto značenje.

Turski 'kebap', što znači "na komade izrezano meso", izravno je posuđen kao ćevap, a uz njemačko posredništvo kao kebap.

Također, turska riječ 'şeker' izravno je posuđena u standardni jezik kao šećer, dok je u hrvatske dijalekte posuđena uz posredništvo njemačkoga kao cuker, odnosno talijanskoga kao cukar, zaključuje autorica.

Video - Hrvatski udžbenici osvojili srebrne medalje: 'Kurikularna reforma preko noći je postala Škola za život'

nije isti jezik Hrvatima srpski zvuči veselo, srčano i rustikalno, a Srbi hrvatski čuju ovako ranko matasović Akademija ne može reagirati na baš svaku srpsku bezobraštinu i provokaciju HNV u Srbiji "Udžbenike u kojima se negira hrvatski jezik treba povući iz uporabe"
Tvrtka Orqa iz Osijeka
USPJEŠNI IT PODUZETNICI
Trojica Hrvata od hobija došli do vodeće pozicije u svijetu, evo kako im je to uspjelo
Periske
Izumiranje važne vrste
Najveći prirodni čistač Jadrana pred izumiranjem: Ostalo ih je samo 20, a znamo tko je krivac
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar horuk
    horuk:

    Mislim da riječ "čaj" nije turska. Tesko mi povjerovati da su Indijci tu riječ preuzeli od Turaka.

  • Avatar Znanost_prva
    Znanost_prva:

    Dosta toga navedenog nisu turske riječi već riječi koje su Turci preuzeli od drugih.

  • slavenZadravec:

    Sve riječi, bez obzira na porijeklo i način na koji se došlo do njih doprinose bogatstvu jezika. Zbog toga čudi kad neki jezikoslovci proglašavaju neke riječi lošima ili manje dobrima, kao da nastoje osiromašiti jezik. Takvu logiku osiromašivanja jezika možemo ... prikaži još! redovno čuti u emisijama HRT.