Ovih su dana u susjednoj Sloveniji pregledom skloništa u cijeloj zemlji utvrdili da je samo desetina skloništa primjerena za svoju osnovnu funkciju. Slovenci se dobro uklapaju u širi europski trend. Iako se o tome previše ne govori, u brojnim europskim zemljama traju ozbiljne pripreme za moguće krize i izvanredne situacije. Nakon opće ruske invazije na Ukrajinu većina europskih zemalja počela je sustavno raditi na planovima obnove civilne zaštite, obnovi kriznih zaliha i pripremama planova za funkcioniranje države i javnih službi u izvanrednim situacijama. U tom pogledu, naravno, prednjače nordijske zemlje, koje su posljednjih nekoliko godina počele ubrzano obnavljati skloništa iz hladnog rata i ostalu kriznu infrastrukturu, ulažući u to stotine milijuna eura. Finska, primjerice, ima skloništa za više od 80 posto stanovništva i ponovno provodi javne vježbe civilne obrane. Slično je i u Njemačkoj, koja je prvi put nakon nekoliko desetljeća ažurirala svoj model civilne obrane, stavljajući skloništa ponovno u funkciju i planirajući sustav digitalnog uzbunjivanja građana. Nordijske i baltičke zemlje razvijaju i model “totalne obrane”, odnosno kombinaciju vojne i civilne spremnosti koja uključuje cijelo društvo. Poljska pak gradi sustav civilne otpornosti, što uključuje masovne vježbe evakuacije i informacijske kampanje. Takve pripreme ne provode samo zemlje na granici s Rusijom. Jačanje otpornosti i autonomije u slučaju kriza provodi se i u većini europskih zemalja.
Ruska invazija na Ukrajinu, nakon traumatične i smrtonosne pandemije, razotkrila je europsku ranjivost na brojnim strateškim područjima. Godine bezbrižnog uživanja dividende mira i neulaganja u obranu i sustave civilne zaštite dolaze na naplatu.
Komentara 4
SV
Novinari opetovano ponavljaju iste članke. Rusi planiraju osvojiti cijelu EU. Skloništa će tomu uveliko pomoći.
AS
Ma sto vi pricate gluposti, evropa je bila bezbjedna dok su rusi bili u evropi, njemackoj,
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
a da recimo politika eu-a konačno dobije ljude koji su sposobni, normalni, i počnu raditi za interese eu građana, a ne stranih korporacija? zamisli, europa je nekad imala plejadu političara koji su u doba najgoreg hladnog rata imali međusobne kontakte sa 'rusima', i smanjivali su tenzije, nisu ulazili u neke sfere, niti su ovi u njihove. nisu jedni druge provocirali. nisu dovodili stranu vojsku jedni drugima pod prozore, pazili su da ne ugroze kakve takve susjedske odnose. današnja eu komisija i čitav eu birokratski monstrum, kojeg nije birao narod, to ne radi. oni uopće ne komuniciraju sa rusima. njima je neprihvatljivo sve što rus želi, a želi vrlo malo, taj mali pojas sigurnosti. cijena koju će eu platiti, a već ju plaća, je strašna. gubitak ruskog tržišta, jeftinih energenata, je nepovratan. konkurencija iz kine drobi eu industriju. indija je tu, blizu. u kojoj to djelatnosti eu misli biti najbolja? za 10 god gotova priča, eu će biti u problemu. eu fondovi za naoružanje?! jeste normalni, samo se povećavaju troškovi održavanja, nema nove vrijednosti.