Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Daju malo, uzimaju puno: Na 100.000 kn štednje kamata 520, a kredita 5920 kn

Država se zadužuje faktički bez kamata, najskuplje kreditiraju građane
19. ožujka 2019. u 13:55 39 komentara 7923 prikaza
Zagreb: Boris Vujčić održao predavanje: Perspektiva ulaska Republike Hrvatske u eurozonu
Foto: Borna Filić/PIXSELL

Hrvatske su banke ušle u 2019. godinu tako što su dodatno smanjile kamate na štednju, a u isto vrijeme su povećale kamate na nove kredite. Na 100.000 kuna štednje oročene od jedne do dvije godine najviše možete dobiti 520 kuna godišnje kamate. Uzimate li toliki gotovinski kredit za njega ćete banci platiti 5920 kuna godišnje kamate!,

Brexit i granica:Tvrde granice s Irskom neće biti Irski ministar: 'Hrvati će se, baš kao i Poljaci, vratiti kući'

 

Europa nije povisila kamate

Za kunsku štednju oročenu između jedne i dvije godine kamate su pale na samo 0,52 posto. Da ste 100.000 kuna položili u banku samo mjesec dana ranije – u prosincu 2018. mogli ste dobiti 170 kuna više, odnosno ukupno 690 kuna kamate. Sve je to sitan novac jer se kamata odavno računa u promilima, pa ljudi drže novac u bankama više zbog sigurnosti nego zbog zarade. Više od jedan posto godišnje kamate može se dobiti jedino na kunska oročenja dulja od dvije godine, a od siječnja i ta je kamata pala na prosječnih 1,02%. Još u prosincu 2018. oročenje na više od dvije godine donosilo je 1,18 posto kamate. Kod eurske štednje kamata na dulja oročenja upola je niža od kamate na kunsku štednju i od siječnja je srezana s 0,56 na 0,39 posto, dok je na oročenja do tri ili šest mjeseci faktični i nema te iznosi samo 0,07 do 0,16 posto.

HNB Stroža procjena rizika Pritisak HNB-a: klijentu s 6000 kuna plaće 70.000 manje kredita: najviše 150.000 kuna

Početak godine nije išao u prilog štedišama, ali još su lošije prošli građani koji su se zadužili jer su hrvatski bankari očekivali da će Europska središnja banka (ECB) povećati kamate od sredine ove godine pa su i oni godinu počeli poskupljenjima. No, ECB je odgodio rast kamata u eurozoni, pa bi i hrvatske banke mogle mijenjati smjer svoje politike, tim više što im se neplasirani višak na računima popeo na 34 milijarde kuna. Prosječna efektivna kamatna stopa novih eurskih stambenih kredita skočila je s 3,84 posto iz prosinca 2018. na 4,01 posto u siječnju. Jednako tako poskupjeli su i potrošački krediti koji su se u prosincu odobravali uz prosječnih 5,53 posto efektivne kamate, da bi u siječnju kamata skočila na 5,92 posto.

Zagreb: Konferencija InvestCro "Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj" Investcro Boris Vujčić: Po svim indikatorima konkurentnosti Hrvatska izgleda loše

 

Godišnja kamata koju dužnik plati banci uzme li 100.000 kuna potrošačkog kredita jedanaest je puta veća od kamate koju banka isplati za toliki iznos oročene štednje. Do prosinca su novi potrošački krediti bili još i skuplji te im je kamata bila veća od 7,5 posto. Razlika između kamata na štednju i kamata na kredite je poprilična, a Hrvatska narodna banka je u najnovijem biltenu navela da se u siječnju još i povećala. Jednako tako velika je razlika u kamatnim stopama ovisno o tome je li s druge strane pregovaračkog stola država, poduzetnik ili građanin. Ministarstvo financija redovito se zadužuje preko trezorskih zapisa uz više nego simboličnih 0,09 posto kamate, građani su potkraj prošle godine za kratkoročne potrošačke kredite plaćali oko sedam posto kamate, a tvrtke nešto manje od četiri posto.

Nemaju konkurenciju

Marže u bankama i dalje su visoke, a takve su jer imamo veliku koncentraciju u bankarskom sektoru. Četiri banke faktički drže sve, a kako nemaju konkurenciju mogle su godinu početi smanjenjem kamata na štednju i povećanjem kamata na kredite jer znaju da se nitko od njih neće istrčavati – kaže Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

VIDEO Evo kolike su plaće u Njemačkoj

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • mikrogrizzly:

    U članku nedostaje i činjenica da i na tako mizernu kamatnu stopu, doduše samo na oročenu štednju, država nemilosrdno zvekne porez i prirez - da se "mravu" oduzme i to malo eventualne isplativosti da drži novac oročen u banci (iako ... prikaži još! stat. indikatori govore da je stopa inflacije veća). Jer to je specifika naše države - oporezovali bi sve i sva, od općekorisne funkcije šuma do nečije oročene štednje - ali pred izbore se onda tom lovom, koja je prikupljena i tim metodama u državnom proračunu, široke ruke priskače kojekakvim dužnicima po privatnim kreditima, ovrhama itd. itd. Ukratko, uvijek i jedino država na strani dužnika - a one koji bi štedjeli i polako, e njih treba "rebnuti" s porezom na oročenu štednju. I nekretnine - ali se to za sada još ne usude jer bi bio izgledan revolt naroda! Onda se čudimo što nema stranih investicija u Hrvatskoj - a država je tu da potiče financ. disciplinu građana i uvodi mjere da se neplatiše kazne i obeshrabre - ali to su ostale države, ne i Hrvatska!

  • Avatar hahamuha
    hahamuha:

    hehe, uzastopnom i upornom propagadom, a zahvaljujući pomoći medija, zadnjih su desetljeća uspjeli uvjeriti napaćene ljude ali i one koji smatraju obrazovanima da je najpametnije i uputno samo uzeti kredit te da štednja i kultura štednje nije alternativa, naravno polako ... prikaži još! se razobličuje ova izvrnuta smicalica i zamka, vjerujem da će doći vrijeme kada će ljudi na kredit gledati kao i na štetnost cigareta, dakle opasno po zdravlje!..

  • lazarski:

    Drug Vujčić je partijsko kukavičje jaje kao i njegov meštar dvug vohatinski. Te bitange su uništile realni sektor jer su omogućili stranim bankama enormno bogaćenje , kao i uvoznom lobiju.