HNB je ispunio prijetnju da će, nastavi li se žestok rast gotovinskih kredita, uvesti mjere kako bi ga ograničio: bankama je naredio da kreditnu sposobnost izračunavaju prema istoj metodologiji kao za stambene kredite, dosta strožoj nego dosad. Mjera se odnosi na kredite čiji je rok otplate dulji od pet godina. Usto, središnja je banka zatražila i da se u procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalni gubici po gotovinskim kreditima, ali i osiguraju mehanizmi za povrat dijela menadžerskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima.
U Erste banci izračunali su da će, prema novim pravilima, klijent sa 6000 kuna plaće moći dobiti nenamjenski kunski kredit od najviše 150.000 kuna, umjesto dosadašnjih 225.000, i to na 10 godina otplate, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,99%. To je čak 70.000 kuna manje maksimalnog zaduženja. U Preporuci o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, supervizor ističe da je analiza koju je proveo krajem 2018. i početkom 2019. pokazala da kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno-potrošačkoga kreditiranja.
– Banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti – otkrivaju u HNB-u.
U procjeni kreditne sposobnosti dodatan je uteg to što zbog primjene Direktive o zaštiti osobnih podataka više nije na snazi Hrvatski registar obveznika kredita. Bankare mjere nisu iznenadile: u Erste banci kažu da su očekivane i da će im se prilagoditi, ali i da su im lani loši plasmani u ovom segmentu pali s 9 na 7,8%. Iz OTP-a, u kojem će interne politike uskladiti sa smjernicama, kažu kako oni nisu koristili gotovince kao supstitut za stambene kredite: najčešće stare skuplje kredite refinanciraju jeftinijima. David Tomašek, direktor Ureda za strateški razvoj HPB-a, smatra da će mjere učiniti kreditiranje sigurnijim i za banke i za građane, no mogla bi se smanjiti potražnja, ali zbog visoke likvidnosti, i cijena kredita. U Addiku su u izostanku HROK-a pronašli tehnološko rješenje koje ga zamjenjuje, a rast ovih kredita će sustavno kontrolirati.
>>Boris Vujčić održao predavanje: Perspektiva ulaska Republike Hrvatske u eurozonu
Neka vujcic i svaljekica izracunaju koliko su banke koje su stranci dobili na pladnju kamtarenjem stanovnistva donijeli svojim gospodarima u periodu samostalnosti drzave ...otprilike 80 milijardi hrk... ...bankama bi trebalo uvesti porez na imovinu barem 1% godisnje...itd