Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Hrvatska se treba brendirati kao zemlja znanja

Na konferenciji se raspravljalo o četiri teme – poduzetništvu, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu, ekologiji i zelenoj transformaciji
15. lipnja 2021. u 20:02 31 komentara 1889 prikaza
Zagreb: Održana je konferencija '30 godina Hrvatske državnost - Pogled unaprijedi'
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/13

Obilježavajući 30 godina neovisnosti Hrvatske, danas je u organizaciji Večernjeg lista, u Gliptoteci HAZU, uz otvorenje izložbe koja tematizira hrvatsku neovisnost kroz novinsku fotografiju, održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pogled unaprijed”.

ANALIZA Javnom sferom trebaju vladati istinitost i činjenice: Pravilo druge strane na kušnji

Razgovaralo se o četiri teme: poduzetništvu, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu te ekologiji i zelenoj transformaciji.

 

“Nalinkani” na državu

– Ideja je bila pokušati razgovarati jer je jedan od problema u Hrvatskoj upravo to što se malo razgovara. Uzima li se u obzir povijest, 30 godina je malen dio povijesti, ali sve ono što je Hrvatska prošla u posljednjih 30 godina nevjerojatno je. Imali smo u tom razdoblju i uspješnih i manje uspješnih i loših etapa. Napravili smo mnoge iskorake, no to nije dovoljno. Među nama postoje oni izvrsni,  posebni ljudi, koji stvaraju dodane vrijednosti i o njima želimo govoriti – kazao je uvodno glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Uslijedio je panel u kojem su, uz moderiranje zamjenika glavnog urednika Večernjeg lista Mislava Šimatovića, sudjelovali: Vedrana Jelušić Kašić (Deloitte), Dragan Bagić (Filozofski fakultet), Andrej Grubišić (Grubišić&partneri) te Davor Bruketa (Bruketa&Žinić). Na svaku temu mogla su se čuti i unaprijed snimljena razmišljanja stručnjaka te uspješnih poduzetnika iz raznih područja.

– Pitanje poduzetništva uvijek se svodi na uvjete poslovanja i administraciju, što nije dobro. U našim velikim kompanijama, malim poduzećima i u javnom sektoru niska je razina upravljačke kulture. Samo je mali dio upravljača školovan za to. Upravljači su nam uglavnom amateri. Nalazimo se na prekretnici u tehnološkom, industrijskom smislu, no nisu rješenja samo u tehnološkom razvoju. Potreban je i društveni razvoj. U humanističkim znanostima niska je svijest o potrebi za promjenama, čime ćemo propustiti priliku i za društveni razvoj – govoreći o poduzetništvu kazao je Bagić, dok je Jelušić Kašić naglasila da će pitanje upravljanja biti sve važnije, a da su dosad uspješni upravljači “rasli” na svojim vlastitim biznisima.

ŽIVOTNI INTERVJU DAVORA BRUKETE Naš poznati dizajner i poduzetnik: Auto nemam već osmu godinu, pješačim do posla i natrag

– Naši menadžeri nemaju iskustva s međunarodnim kompanijama i tržištima, zaziru od toga. Izazov je i to kako mlade potaknuti da se u poduzetništvu ne boje neuspjeha – kazala Jelušić Kašić pohvalivši inicijativu dovođenja digitalnih nomada.

– Mi smo konzervativno, zatvoreno društvo koje ima strah od vanjskog svijeta. Naše je obrazovanje loše, pogotovo osnovnoškolsko. Školujemo radnike za prvu industrijsku revoluciju. Ipak, neki su nam fakulteti izvrsni. Menadžerska su nam znanja nikakva, a u pravnom sustavu apsolutni je kaos. Ne dao Bog da ti pravni sustav za nešto zatreba – neumoljiv je bio Bruketa nastavivši da se Hrvatska treba brendirati kao zemlja znanja i tehnoloških postignuća. Nadovezao se Grubišić, kazavši kako ipak imamo poduzetnike koji kao lokomotive vuku naprijed i ostale.

– No, uz Bugare, imamo najmanju stopu radno aktivnog stanovništva. Naprosto, malo ljudi kod nas radi, a u posljednjih deset godina povećao nam se broj umirovljenika, zaposlenih u javnom sektoru i nezaposlenih. Usto, velik dio privatnog sektora “nalinkan” je na državu. Ne bih rekao da nam nedostaje menadžera, nedostaje nam poduzetnika – detektirao je Grubišić savjetujući da bismo mlade trebali učiti što znače ekonomske slobode (koliko će pojedinac potrošiti na sebe i obitelj, kako će i koliko štedjeti te kome će i koliko darovati). Upozorio je i na moguću inflaciju koja će imati negativne reperkusije.

Porezna diskriminacija

Govoreći o poljoprivredi i proizvodnji hrane, pri čemu se nije mogao izbjeći razgovor i o unosnim poticajima, Jelušić Kašić je istaknula kako je poljoprivreda bitna za gospodarski razvoj cijele zemlje te da više od 700 milijuna eura iz fondova EU treba  upotrijebiti za razvoj novih proizvoda, navodnjavanje...

Zagreb: Velike gužva na izlasku i ulasku iz tramvaja uz nepridržavanje mjera o nošenju maski Dragan Bagić Sociolog otkriva zašto mjere ne daju učinke i što nedostaje Stožeru da otkrije čarobnu formulu

– U posljednjih 30 godina pod kapom poljoprivrede vodilo se više različitih politika. Određena vrsta ulaganja u poljoprivredu bila su potrebna, no nakon 30 godina pokazalo se da su takve politike bile neuspješne. Našu poljoprivredu najviše pogađa depopulacija. Najveći dio našeg područja nema kadrovsku bazu – rekao je Bagić, da bi Grubišić na temu poljoprivrede svoje izlaganje započeo riječima kako se “ježi” kada čuje izraze hrvatska poljoprivreda, hrvatski turizam...

– Sve su to privatni biznisi. Svi mi prisilno pomalo odvajamo da bi se taj novac ulagao u nešto što je proglašeno nacionalnim interesom. Nije pošteno da smo svi prisiljeni sufinancirati nečiji proizvod. Ako nekom poljoprivredniku možda ne ide, onda bi on trebao promijeniti branšu, a ne se zauvijek baviti nečim samo zato što je to njegova obiteljska tradicija, a pritom to čini na tuđi račun – nimalo uvijeno izjavio je Grubišić ustvrdivši da je Hrvatska po pitanju poljoprivrede “zacementirana” na dnu EU.

– Nismo iskoristili turizam da plasiramo vlastite poljoprivredne i prehrambene proizvode. Pritom naši mali proizvođači nemaju marketinška znanja. Kada govorimo o poticajima, pričamo kao da ljudima dajemo milostinju, umjesto da ih naučimo kako da sami plasiraju svoje proizvode – savjetovao je Bruketa. Nakon rasprave o poljoprivredno-prehrambenim problemima, ali i nedovoljno iskorištenim prednostima, slijedila je rasprava o turizmu.

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" MISLAV ŠIMATOVIĆ Poruka je jasna: Reforme nemaju alternativu

– Prema turizmu se često odnosimo kao maćeha. Trebamo se postaviti strateški prema toj grani gospodarstva i u donošenju odluka lokalne zajednice ne bi trebale biti ključni dionik – smatra Jelušić Kašić, a Grubišić je ustvrdio da turizam u nas ima veliki udjel u BDP-u zato što je ostatak gospodarstva slab i malen.

– Što se tiče PDV-a, turizam u nas ima povlašteni tretman. Zašto taj tretman ne bismo imali i svi mi ostali? Taj povlašteni status treba dokinuti – rezolutan je bio Grubišić, dodavši da turizam i oni koji se njime bave imaju prirodni privilegij jer nitko od njih nije stvorio našu lijepu obalu i čisto more.

– Hrvatski turizam i poljoprivredu povezuje antikorporativni sentiment. Veliki igrači doživljavaju se negativno, sumnjivo, dok se mali akteri u turizmu percipiraju pozitivno – naveo je Bagić, a Bruketa se pohvalno referirao da je malih pozitivnih primjera i inicijativa u turizmu sve više jer oni koji se turizmom bave shvaćaju koliko su važni obrazovanje i promocija. Nastavljajući izlaganje i na temu ekologije, Bruketa kaže da svi moramo biti svjesni kako je očuvanje ekosustava globalna zakonitost.

– Hrvatska je 90-ih imala slogan “Hrvatska je raj na zemlji”. Zvao sam to “mitom” o raju na zemlji. Imamo uvjerenje da nas je dopala mana s neba, ali uvijek imamo neki problem. Nekad je to bila Jugoslavija, pa onda rat... Znači, uvijek nam je nešto na putu. U tome leži naš problem. Zarobljeni smo u tom mitu. Trebamo ga osvijestiti i napustiti. Činjenice mogu biti izvor ponosa, ali mogu biti i blokatori djelovanja – kaže Bagić, a Grubišić se nadovezao kako postoje zemlje koje imaju oskudne prirodne resurse, ali imaju bolji životni standard, tamo se živi u blagostanju.

– Potrebno je pojačati korištenje solarne energije. Treba poticati građansku energetiku, a to znači solarni paneli na krovovima  obiteljskih stambenih objekata – zaključila je Jelušić Kašić. 

Taekwondo - Women's Welterweight 57-67kg - Medal Ceremony
SVE JE OBJAVILA
Zlatna hrvatska olimpijka Matea Jelić prima jezive i prijeteće poruke zbog izjava o Oluji
Algebra
NEKI NOVI KLINCI
To kako se vaše dijete igra danas, imat će presudnog utjecaja na budućnost sutra: Upoznajte generaciju Z
  • makan tahi:

    za sada smo brendirani kao banana, čak misle uvesti žute putovnice

  • Zvjerko15:

    Kako da se brendiramo kao zemlja znanja kada pretendenti na doktorat ne znaju napisati jednu rečenicu, a žele biti i gradonačelnici? Što je najgore, njegovi mentori, sa doktoratima, ne vide ništa sporno u svemu tome, čak mu i hvale "doktorat", ... prikaži još! a taj isti polupismeni čovjek predaje na splitskom fakultetu. I kako onda da spostanemo državom znanja?

  • Tutlek1234:

    Kakva zrmlja ZNANJA. Prodaja magke i laži. Svako veće selo u RH ima vrleučiliste ? To je ta zemlja ZNANJA, laži, muljanja i namještanja. Do kada će LAŽ biti predstavljana kao ZNANJE.