Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 11
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Mirovine i izbori

Hrvatska nije zemlja za stare, a mladi svoj problem rješavaju iseljavanjem

Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/15
14.04.2024.
u 22:39

Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta iz Zagreba, kaže da se mirovinski sustav raspao i više ne postoji: financira se iz potrošnih poreza i pretvara u sustav socijalne pomoći koja se dijeli po populističko-političkim kriterijima.

Upravo je krenula isplata plaća u javnoj upravi, 32 posto većih nego u travnju 2023. Istodobno je objavljena statistika inflacije prema kojoj je Hrvatska, koja se hvalila najnižim brojkama za siječanj i veljaču, u ožujku s 4,1 posto godišnjeg rasta najgora u eurozoni. Za tjedan dana prije izbora tempirana je i isplata većih plaća u javnom sektoru i povećanih usklađenih mirovina, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču. Znamo li da se isplate mirovina iz prvog stupa usklađuju s plaćama i inflacijom (a obje komponente rastu), dok isplate kombiniranih mirovina iz prvog i drugog stupa ovise o prinosima mirovinskih fondova (a C fondovi, u koje se donedavno po sili zakona selila štednja, pet godina prije umirovljenja imaju prinos od cca 0,5 posto u ovoj godini, dok u prošloj nisu ni primirisali "usklađenju" s inflacijom), jasno je da se ovakvim politikama zabijaju dodatni čavli na mrtvačkom kovčegu mirovinske reforme i "privatne mirovinske štednje".

Vladajuća je opcija u poziciji "uspjehe" povećanja plaća i mirovina, kao i ostala čašćenja helikopterskim novcem pripisati sebi, iako ćemo ih još dugo plaćati kroz povećanu inflaciju, a obećava i budući rast mirovina od čak 30 posto. Ni ostale političke opcije u borbi za umirovljeničke glasove ne nude nikakve inovacije – sve se svodi na proračunska povećanja pa SDP, uz redovita usklađenja "nudi" 10 posto jednokratnog rasta u prvoj godini i nešto manje u sljedećim, i to ne svih mirovina jednako – najveći bi bio rast najnižih. Možemo također najavljuje rast od dva puta po tri posto i dva puta po dva posto uz nagradu za radni vijek duži od 40 godina, dok Most ima ideju korekcija porezne politike vezane uz mirovine i jednokratnih pomoći. Temu promašenosti mirovinske reforme kao takve jedina otvara Dragica Trumbetaš iz stranke Hoćemo pravedno koja perpetuirano naglašava da se novac sadašnjih i budućih umirovljenika slijeva u džepove poslovnih elita te kao primjer uzima Damira Grbavca, bivšeg čelnika Raiffeisenovih mirovinskih fondova i kaže da je "poznat po promašenim ulaganjima" te da je "za njega i slične to jedina prava reforma, a hrvatski narod plaća njihov gušte".

Mirovinska je reforma bila legitiman pokušaj adresiranja demografskih problema. No umjesto da olakša, dodatno je otežala poziciju umirovljenika. HDZ-ova vlast prepoznala je problem, čelnik Hanfe koja nadzire mirovinske fondove Ante Žigman izjavio je da od reforme ima koristi samo ekskluzivan klub, a ministar financija Marko Primorac da je drugi stup po performansama prvi stup s naknadama. Ali nisu išli u ozbiljnije promjene u korist svih članova fondova. Nedavna kozmetička "reforma reforme" neznatno je i privremeno proširila broj članova ekskluzivnog kluba, ali opet samo na najbogatije.

Prije nekoliko godina, upravo uslijed problema s inflacijom, Čileanci čija je mirovinska reforma bila "nadahnuće" za hrvatsku, na ulici su izborili isplatu deset posto mirovinske štednje. Čileanci nemaju alternative pa idu na ulicu. Nama je ulica Irska i Njemačka. Tamo je, umjesto na ulice, iselilo pola milijuna hrvatskih građana u deset godina.

VEZANI ČLANCI:

Kad je prije nekoliko godina gostovao u Čileu, predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je s hrvatskom mirovinskom reformom "bilo sve super dok nisu krenule isplate". Koliko su isplate nezgodne, pokazuje i to da se osiguravatelji Allianz i Croatia osiguranje, vlasnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima kojima bi rentna isplata trebala biti temeljni proizvod, nisu odlučili osnovati MOD-ove koji isplaćuju mirovine iz drugog i trećeg stupa pa je tu nezahvalnu zadaću "morala" preuzeti država, osnovavši HRMOD i umjesto sadašnjim penzićima, novac dala u kapital HRMOD-a kako bi najbogatiji mogli dobiti svoj novac.

Oni koji su ostali u Hrvatskoj i uplaćuju u mirovinske fondove prepušteni su na milost ili nemilost političkim elitama koje ta tema, čini se, ne zanima previše. No prepoznale su 20 milijardi eura u fondovima i umjesto da pet posto, što očito shvaćaju kao "višak" iz fondova isplate članovima, radije su novac isplatili sebi u državni alternativni(!) fond. 

Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta iz Zagreba, kaže da se mirovinski sustav raspao i više ne postoji: financira se iz potrošnih poreza i pretvara u sustav socijalne pomoći koja se dijeli po populističko-političkim kriterijima. – Država šalje poruku da nema smisla uplaćivati doprinose, svi se vraćaju u prvi stup, a drugi se daje na privremeno upravljanje određenoj skupini ljudi bez velike odgovornosti i rezultata upravljanja. Ima i pobjednika u tom modelu – to su upravljači i oni koji ubiru rentu… Jedini problem su izbori jer je ta populacija sve veća i njezina politička moć u smislu glasova sve jača. Umirovljenici bi objedinjeni bili velika politička snaga – smatra Lovrinčević.

VEZANI ČLANCI:

Kao jedan od uzroka problema apostrofira i porezni sustav koji favorizira uplate u minimalac i fiktivno prijavljivanje paušalnih obrta pa se promiče ideja da se ljudi moraju sami pobrinuti za sebe i namaknuti dovoljno imovine kroz isplate na crno ili kriminal, a mirovinski i zdravstveni sustav ostaviti da kolabiraju.

Hrvatska, zaključuje Lovrinčević, nije zemlja za rezidentne, hrvatske starce jer je ta grupacija najpogođenija po primanjima, socijalnom statusu, pristupu zdravstvu, palijativnoj skrbi, pristupu staračkim domovima, stopi smrtnosti u koroni… A mlađa populacija to "rješava" – iseljavanjem. 

GALERIJA Kako se premijer Andrej Plenković mijenjao od 2010.

Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici
1/54

Komentara 4

ZA
zagabria4
23:01 14.04.2024.

Umirovljenici glasaju za ove koji ih uništavaju i povremeno pred izbore im udijele mrvice. Neshvatljivo

Avatar Tombstone
Tombstone
03:16 15.04.2024.

Iseljavanje je nazalost jedini izlaz. Ja sam nasrecu na vrijeme to skuzil I na jos veci srecu nakon Info sajma 2000. dobio ponudu koja se ne odvija od americka firme I od 2001. sam prek bare. Ne velim da sam zivio lose ali sam video kako drzava sustavno unistava tada uspjesnu firmu u kojoj sam radio I da perspektive jednostavno nema. Pa sam mogao ostati I dalje zivjeli u stanju s tatom, mamom I sestrom ili napokon napraviti nesto I za sebe. I otisao sam, I sad imamo svoju kucu, auto, kao I suprugu koja ne radi, I dva od tri nasih sinova koji su preko 16. Slijedece godine I najmladji dobiva auto, I to mi ne predstavlja nikakve problem. Da se to moze u Hrvatskoj ostalo bih, ali ne moze se. Moja sestra nakon vise od 30 godina rada kao profesor stranih jezika I dalje zivis s mamom, tata je umro, I mama joj od penzije daje za pljuge. Je li to zivot dostojan covjeka? Nakon 5 godina u 1A ZNGRH I ja bih danas u Hrvatskoj trazio mamu da mi kupi pljuge.

MA
Maslac
22:58 14.04.2024.

Jel se sjecate 1990g i one atmosfere ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije