Američki predsjednik Donald Trump čini se da je konačno naučio onu lekciju koju su bolno shvatili svi njegovi prethodnici u 21. stoljeću: odnosi Sjedinjenih Država s Vladimirom Putinom nisu nešto što se može „resetirati“. Trumpov put od obožavanja ruskog predsjednika do njegova žestokog kritiziranja bio je dramatičan, prepun osobnih geopolitičkih obračuna. No, ono što slijedi u ovom procesu mnogo je važnije.
Njegovo „prosvjetljenje“ može otvoriti nove mogućnosti za Ukrajinu, kritičare Putina u Kongresu i saveznike Amerike koji su se osjećali zapostavljeni. Međutim, s tim dolazi i značajan rizik – posebice test volje između Trumpa i Putina, dvojice lidera koji drže pod kontrolom dva najveća nuklearna arsenala na svijetu. Trump, poznat po tome što često podiže uloge u odnosima sa stranim saveznicima i neprijateljima putem retorike i carina, sada se suočava s nemilosrdnim protivnikom koji u igru ne unosi samo prijetnje, već i ljudske živote. To pokazuje sve intenzivniji napadi dronovima na Kijev, jasna poruka Kremlja Bijeloj kući, piše u analizi CNN.
S obzirom na Trumpovu transakcijsku prirodu, opravdano je postaviti pitanje koliko će dugo trajati njegovo neprijateljstvo prema bivšem prijatelju u Kremlju. I dok sada govori o pomoći Ukrajini u obrani, teško je zamisliti da bi se njegova transformacija mogla uskladiti s golemim financijskim i vojnim paketima pomoći koji su tijekom Bidenove administracije slani Kijevu, vrijednim desetke milijardi dolara. Međutim, u četvrtak je predsjednik Trump za NBC News izjavio kako je osigurao sporazum putem NATO-a za slanje novih raketa Patriot Ukrajini, koje su joj nužno potrebne za obranu od ruskih napada na civilne ciljeve.
„Mi šaljemo oružje NATO-u, a NATO to oružje plaća sto posto“, rekao je Trump. „Slat ćemo Patriotske rakete NATO-u, a NATO će ih zatim distribuirati“, dodao je. Točni detalji sporazuma još nisu jasno objavljeni, a CNN je kontaktirao NATO za dodatne informacije.
Čini se da je Trump došao na prekretnicu. Premda je nekada Ukrajinu optuživao za ratne žrtve, sada se okrenuo protiv Rusije, jasno optužujući Kremlj za bespotrebno produljenje rata. Kako će to utjecati na američku politiku prema ratu i Rusiji, ali i na Trumpove vlastite pokušaje da usmjeri američko vodstvo, ostaje pitanje na koje tek treba odgovoriti.
Trumpova nedavna izjava da je "umoran od Putinovih gluposti" predstavlja iznenađujući zaokret, iako je u skladu s njegovim ponekad prostačkim političkim stilom. Nitko nije upornije pokušavao uvjeriti Putina da okonča rat u Ukrajini od samog Trumpa, koji je godinama hvalio ruskog predsjednika zbog njegove "pamet" i "snage". Ipak, unatoč svim pokušajima, Putin je odlučno odbacio sve američke ponude za primirje i mir.
Putinovi motivi moraju se uzeti u obzir. Iz zapadne perspektive ruski čelnik mogao je napraviti političku pogrešku kad je odbio američki mirovni plan, koji je mogao osigurati prestanak vatre, ali bi istodobno osigurao teritorijalne dobitke Rusije i zapečatio Ukrajini put prema NATO-u. No, pokušaji da se ruski čelnici tjeraju prema zapadnoj logici bili su pogrešni i ranije. To je bilo i u vrijeme Obamine administracije, koja je također pogrešno procijenila Putina pred njegovu prvu akciju u Ukrajini – aneksiju Krima 2014. godine.
Putin je jasno izjavio prije invazije da je rat protiv Ukrajine način da se ispravi povijesna nepravda, bilo zbog starodavnih ruskih pretenzija na Ukrajinu, bilo zbog dubljih geopolitičkih frustracija koje datiraju još od pada Berlinskog zida. Iz tog stajališta, Putin nikada nije imao namjeru završiti rat. Kalkulacije Trumpa i njegovih savjetnika da ga je moguće nagovoriti na mirovni sporazum bile su pogrešne. S obzirom na stotine tisuća ruskih žrtava, rat za Putina može biti egzistencijalno pitanje za njegov politički opstanak.
Trumpova frustracija s Putinom čini se iskrenom, no u nekoliko navrata posljednjih mjeseci, predsjednik je kritizirao ruskog čelnika, samo da bi kasnije ublažio svoje riječi. Zbog toga se postavlja pitanje: Ako Trump sada shvaća da Putin ne može biti nagovoren na mirovne pregovore, je li spreman primijeniti pritisak kako bi ga prisilio na pregovore?
„Mislim da Trump sada shvaća“, rekao je Charles Kupchan, viši suradnik Vijeća za vanjske odnose, za CNN. „Mora vršiti jači pritisak na Rusiju ako želi postizanje dogovora u Ukrajini.“ Takav pritisak mogao bi uključivati povećanje američke vojne pomoći Ukrajini. Uz to, europske zemlje koje se boje da bi Trump mogao povući podršku Kijevu također obećavaju povećanje svoje pomoći. Ako Washington zaista postane odlučan, to bi moglo poremetiti Putinovo uvjerenje da može izdržati dulje od Zapada i na kraju pobijediti. Bijela kuća također bi mogla potpuno podržati dvostranački prijedlog zakona koji bi uveo stroge nove sankcije Rusiji, ali i Kini i Indiji, velikim kupcima ruske nafte.
Trump je posljednjih dana govorio o teškoj ljudskoj cijeni koju Ukrajinci plaćaju u ovom sukobu, ali i o hrabrosti ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, njegova volja da dugoročno podrži vladu Zelenskog mogla bi ovisiti o tome je li ljutit na Putina zbog toga što mu je ovaj oduzeo priliku da postane mirotvorac i eventualno osvoji Nobelovu nagradu ili je doista zauzeo strateški stav prema ratu.
U prošlosti je Trump rat u Ukrajini često doživljavao kao prepreku za bolje odnose SAD-a i Rusije. Sada ponavlja slične izjave koje su davali bivši predsjednici, poput Georgea W. Busha i Baracka Obame, koji su u početnim fazama svojih mandata bili skeptični prema Ukrajini.
„Dobar odnos s Rusijom je dobra stvar“, izjavio je Trump u travnju. „Mislim da bih mogao imati vrlo dobar odnos s Rusijom i predsjednikom Putinom, a to bi bilo odlično.“ Zbog svoje transakcijske naravi analitičari su spekulirali da bi Trump mogao, u slučaju da ne postigne dogovor o Ukrajini, jednostavno izolirati rat i nastaviti suradnju s Rusijom u drugim pitanjima, poput ekonomije i trgovine. To bi omogućilo Putinu da nastavi rat bez uplitanja SAD-a.
Veliki rizik od napetosti između Bijele kuće i Kremlja bio bi da Trump i Putin upadnu u spiralu eskalacije, možda kako bi obranili svoju političku kredibilnost u tom odnosu. Iako nijedna strana ne želi otvoreni sukob, stalne prijetnje nuklearnim oružjem od Rusije mogu biti povod za sveopću eskalaciju napetosti.
Trumpovo zgražavanje prema mogućim katastrofalnim posljedicama nuklearnog sukoba znači da bi Putin mogao upotrijebiti ovu kartu ako se situacija zaista pogorša. Na kraju, Trump bi mogao ponovno doći do svoje strateške pretpostavke koja je godinama oblikovala američku politiku prema Ukrajini: „Ukrajina, koja nije članica NATO-a, bit će podložna vojnoj dominaciji Rusije bez obzira na to što učinimo.“ To nije bila još jedna Trumpova skeptična izjava, već citat iz intervjua Baracka Obame iz 2016. godine.
VIDEO Napad Ukrajinaca na Kerčki most
Otvori KEKS Pay
Oko Rusije treba napraviti doslovno zid od sankcija i sankcije za sve koje te sankcije krše uključujući Kinu. Inače svijet ode u smjeru Rusije i Kine, a znamo da je to zlo luđe od zla duboke globalističke ljevičarske države na zapadu.