Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska na sedativima: Lijekove za smirenje svaki dan uzima 10 posto stanovništva

Gotovo 90 milijuna kuna u godinu dana Hrvati su potrošili na pet najviše korištenih takozvanih lijekova za smirenje.
05. ožujka 2019. u 07:08 38 komentara 5896 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Gotovo 90 milijuna kuna u godinu dana Hrvati su potrošili na pet najviše korištenih takozvanih lijekova za smirenje. Ukupan iznos potrošnje na lijekove koji utječu na živčani sustav iznosi 834 milijuna kuna, no u toj je kategoriji cijeli niz lijekova, poput onih koji se propisuju kod shizofrenije i niza drugih duševnih bolesti. Međutim, potrošnja cijele te skupine lijekova kod nas godinama raste pa tako i potrošnja onih koji se koriste prvenstveno za smirenje i za spavanje.

ZAZVONILI ALARM Europske agencije upozoravaju: Infekcije zbog otpornosti na bakterije sve teže liječiti

Gotovo svi na lsiti HZZO-a

U toj kategoriji, prema dostupnim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode za 2017. godinu, na diazepam je potrošeno 36 milijuna kuna. Riječ je o djelatnoj tvari lijekova poput Valiuma ili Normabela, a Hrvatima je od takvih lijekova odmah nakon tih tableta najomiljeniji Xanax.

Na taj je lijek, odnosno na lijekove koji sadrže kao djelatnu tvar alprazolam potrošeno 26 milijuna kuna. Ta dva lijeka su u spomenutom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj na petom, odnosno devetom mjestu najviše korištenih lijekova općenito! Oba ta lijeka su anksiolitici, odnosno smanjuju napetost, uznemirenost, uzimaju se za smirenje, a prema podacima HALMED-a, svaki je dan 76 ljudi na njih tisuću u Hrvatskoj uzimalo neki od tih lijekova.

lijekovi prekogranična razmjena Od lipnja na e-recept lijek i u Estoniji i Finskoj, a do 2021. u svim članicama EU

– Nemamo službene usporedbe sa susjednim zemljama, no Svjetska zdravstvena organizacija analizirala je potrošnju lijekova i gotovo sve zemlje u tranziciji pokazuju trend povećanja potrošnje lijekova za smirenje. HALMED po svojoj zakonskoj obavezi svake godine objavljuje potrošnju lijekova po dnevnim dozama lijeka na 1000 stanovnika i financijsku potrošnju po generičkom nazivu lijeka. Tako smo, primjerice, na diazepam u 2015. godini potrošili 31,547.719 kuna. Za isti smo lijek u 2016. potrošili 33,225.284 kune, a u 2017. 36,069.573 kune. Sličan trend rasta pokazuje i vrijednost dnevnih doza koje su pacijentima propisane – opisuje Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Kako objašnjava magistra Soldo, u Hrvatskoj su svi sedativi registrirani na način da se izdaju samo uz liječnički recept, što je praksa i svih zemalja EU bez iznimke.

Abortus Abortivna pilula Tableta za abortus uskoro će biti dostupna na 
hrvatskom tržištu

– Gotovo se svi ti lijekovi nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U Republici Hrvatskoj imamo registrirane i biljne lijekove i dodatke prehrani koji djeluju kao pomoć pacijentima koji imaju problema sa snom ili anksioznošću – dodaje Ana Soldo.

Skok od 8% u pet godina

Među tim biljnim sedativima ključna tvar koja dominira jest valerijana. Na lijekove čiji je glavni sastojak ta biljka, također prema podacima HALMED-a, u 2017. godini potrošili smo 3,36 milijuna kuna. Stoga i taj podatak treba pribrojiti uz onih gotovo 90 milijuna kuna, koliko se u godinu dana potrošilo na pet najkorištenijih lijekova za smirenje.

lijekovi Novosti iz HZZO-a Zaraznoj više novca zbog gripe, novi lijekovi na listi

Nadalje, što se tiče samo hipnotika i sedativa, njihova potrošnja, i količinski i u financijskom smislu, rasla je osam posto tijekom pet godina, odnosno od 2013. do 2017. godine. Većina je uzimala lijekove čija je djelatna tvar zolpidem, primjerice lijek Sanval, za koje se smatra da imaju manje nuspojava. U svakom slučaju najviše anksiolitika koristi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je njihova potrošnja čak dvostruko veća nego u Istarskoj županiji, u kojoj je potrošnja anksiolitika najniža među hrvatskim županijama.

>>Mogu li svi dobiti skupe lijekove?

Branimir Bunjac
Već šest mjeseci ima novi dom
Bivši saborski zastupnik otišao u Irsku: Tko se malo potrudi, brzo dođe na 2500, 3000 eura plaće
Preduvjet za ostvarivanje koncepta pametnog grada
  • Avatar Milebandit
    Milebandit:

    Samo 10%?Dobro se mi još i držimo kakvo nam je stanje u državi i kakve nam budale vode državu.

  • glištun:

    Socijalna sigurnost nikada manja, a život nikad manje izvjestan.... živi se u diktaturi straha od političke i kapitalističke mafije - sutra ne znaš hoćeš li ostati bez posla i završiti na ulici. Društvena solidarnost i povjerenje u sustav pravde odavno ne postoji.

  • Avatar dzambo
    dzambo:

    Za sve one rođene 1950-te, 60-te, 70-te i 80-te… Prvo, preživjeli smo i rođeni smo normalni, iako su naše majke kad ih je boljela glava pile aspirine, jele hranu iz konzervi, pušile i radile do zadnjeg dana trudnoće i nikad ... prikaži još! nisu bile testirane na dijabetes… Kao djeca, vozili smo se u automobilima bez pojasa i vazdušnih jastuka i nismo morali da imamo kacige na glavi za vožnju biciklom ili na rolšuama… Pili smo vodu iz crijeva za zalivanje bašte, a ne iz flašica kupljenih u velikim trgovačkim lancima. Dijelili smo flašicu kokte, kole ili nare sa našim prijateljima i niko nije umro zbog toga… Jeli smo mliječne sladolede, bijeli hljeb i pravi puter, pili sokove koji su i tada bili puni šećera, ali nismo bili debeli zato što smo smo se stalno igrali napolju… Izlazili smo iz kuće ujutro i igrali se po cijeli dan, žmurke, graničara, lopova i pandura, kraljica 1-2-3, kauboja i indijanaca, fantoma i svega ostalog što je samo dječja mašta bila u stanju da smisli, sve dok se nije upalila ulična rasvjeta koje ionako nije bilo previše. Nerijetko nas niko nije mogao naći po cijeli dan, pa je i roditeljski šamar bio dio vaspitanja, a bez zlostavljanja u porodici. I nikad nije bilo problema. Nama nisu davali tablete protiv hiperaktivnosti. Mi nismo imali školskog psihologa i vaspitača pa smo ipak završavali škole I puno vise znali cak I sa zavrsenom osnovnom skolom….a da nepricam o srednjoj skoli...