„Tražili smo očitovanje s terena i kada ga dobijemo, procijenit ćemo je li nužno provesti zdravstveni nadzor ili je otvoreno pitanje organizacijskih mogućnosti”, rekla je Hrstić novinarima u KBC-u Zagreb upitana je li upoznata sa slučajem pacijentice u Supetru i hoće li zbog toga biti pokrenut zdravstveni nadzor. Kazala je da je na razini županijskog zavoda za hitnu medicinu u tijeku analiza postupanja prema pacijentici. Tridesetosmogodišnja žena u noći s 5. na 6. rujna srušila se ispred zaključane ispostave hitne medicinske pomoći u Supetru, nakon što je ondje došla potražiti pomoć zbog zdravstvenih tegoba. Tim hitne pomoći u tom je trenutku bio na intervenciji u Postirama, a prema podacima županijskog Zavoda nakon poziva vratio se u Supetar i stigao do pacijentice za osam minuta. Žena je potom prevezena u KBC Split, gdje je u teškom stanju.
Hrstić je istaknula da na Braču, kao i na drugim otocima, postoji više mogućnosti organiziranja hitne zdravstvene skrbi, od timova izvanbolničke hitne medicine do brzih brodica, helikopterske službe, ambulanti turističke medicine i posebnih dežurstava. Naglasila je odgovornost ravnatelja županijskih zavoda za organizaciju hitne medicinske službe te ponovila da je Ministarstvo od ravnatelja zatražilo očitovanje. Upitana o sudskim postupcima vezanim uz otkaze zaposlenicima KBC-a Rijeka iz razdoblja kada je tu bolnicu vodio sadašnji ministar rada Alen Ružić, Hrstić je rekla da ne poznaje detalje tih slučajeva pa ih ne može komentirati. Od pet radnih sporova, u četiri su dosad donesene presude u korist bivših zaposlenika KBC-a Rijeka – dvije pravomoćne i dvije prvostupanjske, dok je jedan postupak još u tijeku.
„Najvažnije je poštovati slovo zakona”, rekla je Hrstić, dodavši da nije imala slično iskustvo dok je bila ravnateljica pulske bolnice. Istaknula je da osobe na odgovornim funkcijama ponekad moraju donositi nepopularne odluke, ali da o njihovoj zakonitosti odlučuju sudovi. Na pitanje o navodima da u ljekarnama trenutačno nije dostupno tridesetak lijekova, među kojima i četiri za onkološke pacijente, Hrstić je rekla da prema informacijama kojima raspolaže nije riječ o općoj nestašici na razini Hrvatske. Naglasila je da treba razlikovati nestašicu lijeka na nacionalnoj razini od njegove trenutačne nedostupnosti u pojedinoj ljekarni te da Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prati stanje s opskrbom.
Ako se pojavi nestašica, dodala je, postoje mehanizmi poput interventnog uvoza te mogućnost primjene odgovarajućeg zamjenskog lijeka. Ministarstvo zdravstva i HALMED početkom godine uveli su sustav praćenja i preveniranja nestašica lijekova, koji bi trebao omogućiti raniju reakciju, među ostalim interventnim uvozom ili uvrštavanjem lijeka drugog proizvođača na listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Otvori KEKS Pay
