Koalicijski sporazum između SDP-a i Možemo trebao bi biti potpisan sredinom listopada, a timovi obje stranke u idućih nekoliko dana kreću u intenzivne pregovore na kojima će se dogovoriti programski detalji budućeg koalicijskog sporazuma. To znači da će u idućih nekoliko tjedana timovi “izbrusiti” popis ciljeva koje planiraju ispuniti ako budu u prilici nakon izbora, odnosno ako dođu na vlast. A iz toga proizlazi kako budući savez želi odmah nakon stavljanja potpisa na koaliciju pokazati kako bi to oni vodili državu. Zato je ideja i da se za svaki cilj o kojem postignu dogovor odmah kaže i kako i kada ga se točno planira ispuniti, što znači da će timovi de facto dogovoriti i hodogram rada buduće vlasti, odnosno jasno precizirati što bi to oni napravili u prvih pola godine od dolaska na vlast, što u prvoj godini, što do polovine mandata, a što do njegova kraja.
Večernji list već je prije pisao kako je najjačoj oporbenoj stranci – SDP-u pri tome važno da ciljevi “pokriju” sve četiri strateške reforme koje su na svojim stranačkim tijelima usvojili. Prvu reformu nazvali su sigurna egzistencija građana, a što pak uključuje i planove za plaće, mirovine, energiju, stanovanje i hranu, druga se tiče zdravlja građana, treća povećanja gospodarstva i poljoprivrede, a četvrta reforma koju obećavaju tiče se pak učinkovitosti države i njezinih institucija. Zadatak da vodi pregovore u ime SDP-a još je u srpnju na sjednici vodstva SDP-a povjeren glavnom tajniku Saši Đujiću, dok bi s druge strane, kako se može čuti, trebali biti Sandra Benčić i Teodor Celakoski.
Zanimljiva je i informacija da u ovom trenutku dvije stranke ljevice na planiraju dijeliti mjesta na listama za izbore, odnosno neće dogovoriti po kojem omjeru bi se mjesta raspodijelila. To i nije iznenađenje s obzirom na to da sva relevantna istraživanja iz mjeseca u mjesec pokazuju da se Možemo u potpori koju dobiva među građanima približava svom “starijem bratu”. Kako doznajemo u vrhu SDP-a, prije konačnog dogovora o rasporedu na listama dvije stranke napravit će istraživanja po izbornim jedinicama kako bi se doista izmjerile, a “mjeriti” će se i u 11. izbornoj jedinici s obzirom na to da je vrh SDP-a ljetos donio odluku da će se prvi put na budućim izborima natjecati i u dijaspori. Osim mjesta na listama u ovoj fazi timovi neće definirati ni vladu u sjeni. Da je Siniša Hajdaš Dončić kao šef SDP-a kandidat za premijera novog saveza, a da je Sandra Benčić prva potpredsjednica Vlade, jedino je što je u ovom trenutku sigurno.
Politički analitičar Dragan Bagić kaže da ima logike što u ovom trenutku SDP i Možemo ne žele definirati sve detalje budućeg saveza jer je još daleko do izbora, a i dinamika rejtinga koja nije statična pokazuje, kaže, da nema smisla u ovom trenutku dijeliti mjesta na listama. Ono što je ključno jest to da ankete pokazuju da nema negativne sinergije budućeg saveza jer ljudi na SDP i Možemo, kaže Bagić, već dugo gledaju kao zajedničku priču. Problem je što, dodaje, još uvijek nema one pozitivne sinergije, za što će savez, kaže, morati ponuditi neke nove sentimente kako bi privukao nove skupine birača čiji glas nije artikuliran, a problemi prepoznati u ovom trenutku. U tomu je Možemo trenutačno agilniji iako ima manje kadrova. U posljednje vrijeme imali su više akcija, od traženja povećanja braniteljskih mirovina do traženja prekida pristupnih pregovora sa Srbijom nakon sprovoda Ratka Mladića, čime su uzeli neke standardne HDZ-ove teme i pozicije, a što se više očekivalo od SDP-a – kaže Bagić i dodaje kako ti potezi objašnjavaju i prelijevanje potpore birača u anketama od SDP-a prema Možemo u posljednje vrijeme.
Analitičar drži i kako je pozicija šefa SDP-a Siniše Hajdaša Dončića kao kandidata za premijera sigurna i da se i o tome može razgovarati jedino ako se SDP i Možemo totalno izjednače u anketama ili da ih Možemo “preskoči”. Bagić kaže i da se zaboravlja kako je zasluga Hajdaša Dončića što je SDP danas uopće u prilici opet doći na vlast. On je taj koji je uspio približiti Možemo SDP-u, koji je dogovorio zajednički nastup i što je taj dogovor čvrst. Njegovi prethodnici, kaže Bagić, to nisu bili u stanju. Nakon što se koalicija potpiše, može se očekivati da će se novi savez mjeriti zajedno, a što znači da će biti i najjača politička opcija u državi. To je moment koji, kaže Bagić, mijenja javnu percepciju, očekivanja i dinamiku, moment koji ljevica onda mora znati iskoristiti i tako da predstavi svoje teme i rješenja, ali i ljude koji bi bili ključni igrači buduće vlasti.
Otvori KEKS Pay
